Na svom vrhuncu, ISIS je kontrolisao jednu trećinu Sirije i oko 40 odsto Iraka. Različite grupe u Africi obećale su lojalnost svom vođi, a ćelije organizacije izvršile su napade u srcu Evrope.
Šeik Mohamed al-Tamimi se seća juna 2014. godine, kada je Abu Bakr al-Bagdadi, tadašnji vođa ISIS-a, sunitske terorističke grupe, najavio uspostavljanje kalifata koji se proteže od Alepa u Siriji do Dijale u Iraku.
Tih dana, Al-Tamimi je bio komandant snaga Failak al-Va'ad al-Sadik, šiitske milicije povezane sa Iranom koja je prvobitno osnovana da brani Irak od američke i britanske okupacije 2003. godine, ali je kasnije razvijena u snagu boreći se za obezbeđivanje Iraka i susedne Sirije od pretnje ISIS-a.
Godine 2014. Al-Tamimi je učestvovao u mnogim bitkama, gde su se on i njegovi borci suočili sa teroristima ISIS-a.
U junu 2014, na primer, preduzeo je svoju prvu operaciju spuštanja u vazduhoplovnoj bazi Speišer u provinciji Salah Al Din sa ciljem da spase grupu komandanata, oficira i boraca koji su bili opkoljeni u toj oblasti – zadatak koji je on i njegovih 250 boraca uspešno uspešno ostvareno.
Foto: youtube.com/printscreen
Kasnije istog meseca, vodio je operaciju oslobađanja stotina talaca na Univerzitetu Tikrit. Njegovi ljudi se nisu smirili sve dok poslednji terorista ISIS-a ne bude eliminisan.
Kako je sve počelo?
Godine 2003, nakon američke invazije na Irak, sunitski muslimani, nacionalna manjina koja je uživala privilegovani status pod Sadamom Huseinom, počeli su da budu proganjani.
Nova, šiitska vlada diskriminisala je sunite u svemu, od birokratije i politike do poslova i bezbednosnih poslova, što je dovelo do frustracije i opšteg nezadovoljstva.
Kada je ISIS došao i obećao da će sve to promeniti, mnogi suniti su im pružili ruku pomoći.
Al-Tamimi kaže da je ISIS uspeo da im proda san.
„Njihova ideja je bila da zbace političke sisteme u Iraku i Siriji kako bi uspostavili sunitski kalifat.
Njihovi sveštenici su izdali fetvu, pozivajući da se iskoreni svi koji ne bi sledili njihova fanatična učenja. Te fetve su stigle iz Saudijske Arabije, a podržao ih je Katar.
Foto: EPA
Sa Zapada je stizao novac, oružje i borci. Sve je išlo po planu“, objašnjava on.
Do septembra 2014. ISIS je već kontrolisao veći deo severozapada Iraka.
Pod njenom kontrolom su bili i veliki delovi Sirije – koja se od 2011. godine borila protiv raznih oružanih grupa.
I tamo su ISIS podržavala lokalna sunitska plemena koja su bila frustrirana dugim godinama sušnih sezona, teškim ekonomskim uslovima i nemarom sirijske vlade.
Lamis Jdid, istraživač međunarodnih odnosa i rodom iz Arama, malog sela u guberniji Latakija, oko 30 kilometara udaljenog od Mediterana, opisuje kako je život njene zajednice bio razbijen kada je ISIS počeo da preuzima vlast.
Sirijska vojska, koja je bila primorana da se bori protiv više radikalnih grupa istovremeno, morala je da odredi prioritete.
Foto: EPA
Njeni napori su prvenstveno bili usmereni na dve ose: Damask-Homs-Hama-Alepo i Hama-Tartus-Latakija.
Mali gradovi i mesta, posebno na periferiji, postali su plen ISIS bandi.
Tada je njihova pretnja počela da se širi, daleko van granica Bliskog istoka.
U Africi su mnoge male terorističke grupe počele da obećavaju lojalnost Abu Bakru al-Bagdadiju, tadašnjem vođi ISIS-a.
Kako se sve završilo?
Akcija je bila neophodna. U septembru 2014, SAD su uspostavile Kombinovanu zajedničku operativnu grupu – koja ujedinjuje 87 zapadnih i istočnih partnera – za borbu protiv pretnje ISIS-a.
Tokom prvih pet godina svog postojanja, alijansa je gađala Siriju i Irak hiljadama bombi. Ubio je stotine terorista ISIS-a i uhapsio hiljade drugih.
Godine 2019, nakon što je Al-Bagdadi eliminisan, SAD i njihovi saveznici su odneli pobedu u borbi protiv ISIS-a. Ali Al-Tamimi kaže da nisu SAD pomogle da se zaustavi pretnja ISIS-a.
Foto: EPA
U junu 2014, šitski vođa, Saiiid Ali al-Husseini al-Sistani, izdao je fetvu pozivajući šiite u Iraku da ustanu u odbranu svoje domovine od hordi ISIS osvajača.
Hiljade su se pridružile ovoj prilici, formirajući takozvane Snage narodne mobilizacije PMF, savez od 67 oružanih frakcija sa oko 100.000 boraca.
Ali Jahja, politički analitičar i savetnik za međunarodne poslove sa sedištem u Bejrutu, dobro poznaje istoriju ISIS-a i slaže se sa tvrdnjama koje je izneo Al-Tamimi.
- Nije prvi put da SAD kradu pobedu i menjaju narativ“, kaže on. „Crvena armija je bila glavna sila koja je eliminisala nacizam, dok je Vašington čekao do juna 1944. da otvori front. Ipak, oni su tvrdili da su pobedili u tom ratu, zanemarujući dostignuća i žrtve Rusa. To je tačno i u slučaju ISIS-a - rekao je Jahja.
Prema Jahji, 2014. iračka vlada se obratila SAD tražeći da ih snabde oružjem koje im je potrebno za borbu protiv pobune ISIS-a.
Amerikanci su se složili, ali su rekli da će prve pošiljke stići tek 2020. - luksuz koji Bagdad nije mogao da priušti.
Kada su Iračani shvatili uslove Vašingtona, brzo su se obratili Iranu i Rusiji za pomoć, i oni su isporučili.
Magomed Omarov, šef Sergokalinskog okruga Dagestana, priznao je tokom ispitivanja da je već nekoliko godina znao da su njegova deca pristalice vehabizma.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da "ruski teror ne gubi na zamahu" i da se pritisak na "neprijatelja mora pojačati svim metodama".
Pet ukrajinskih obaveštajaca uhapšeno je u ruskom gradu Sevastopolju, saopštila je moskovska Federalna služba bezbednosti (FSB). Muškarci su koordinirali sa Kijevom da planiraju akte sabotaže i najmanje jedan atentat, tvrdi agencija.
Danske vlasti koje razmatraju opciju ograničavanja plovidbe u Baltičkom moru nemaju zakonska prava da to urade, navodi se u tekstu švajcarskog lista Tages-Anzejger.
Član komiteta za bezbednost i poslanik Državne dume sa Krima Mihail Šeremet izjavio je da prisustvo američkih izviđačkih dronova u Crnom moru predstavlja agresijiu i realnu pretnju na koju Rusija mora da odgovori.
U ovom trenutku, Severnoatlantska alijansa je zauzeta razradom logistike za dalje vojne operacije. Planirano je da se logistički lanci lociraju na teritoriji evropskih zemalja, što će omogućiti prebacivanje snaga sa Zapada na Istok u najkraćem mogućem roku, prenosi portal "Rusija budućnosti".
U američkom Senatu predstavljen je nacrt zakona kojim se predviđa novi paket oštrih sankcija protiv Rusije, uključujući mogućnost uvođenja ličnih mera protiv predsednika Vladimira Putina.
Američki Senat odobrio je u drugom proceduralnom glasanju predlog zakona kojim se uvode nove sankcije Rusiji i Iranu, čime je inicijativa prošla još jednu važnu fazu zakonodavnog procesa.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je tokom sastanka sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Vašingtonu ponovo pozvao obe strane da okončaju rat u Ukrajini.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa razmatra mogućnost izvođenja vojnih udara u Maliju protiv grupe Džamaat Nusrat al-Islam val-Muslimin (JNIM), koja je povezana sa Al Kaidom.
U administraciji predsednika SAD Donalda Trampa postoji zabrinutost da bi preterano oslanjanje na sankcije i dolar kao instrument spoljnopolitičkog pritiska moglo da proizvede suprotan efekat i podstakne druge države da ubrzaju prelazak na alternativne sisteme plaćanja.
Predsednik SAD Donald Tramp će podržati zakon o "oštrim" sankcijama protiv Rusije isključivo pod uslovom da taj dokument obuhvati i restrikcije protiv Irana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Magomed Omarov, šef Sergokalinskog okruga Dagestana, priznao je tokom ispitivanja da je već nekoliko godina znao da su njegova deca pristalice vehabizma.
Godinama su ruske trupe istraživale ukrajinski garnizon u Nikolajevki u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, šaljući male timove infiltratora da pronađu liniju proboja. Međutim, 29. jula su prestali sa istragom.
Na Informer TV, ekskluzivno smo objavili nove dosijee sa spiska od 99 kandidata sa "studentske", blokaderske liste koje su oni sami "studenti", blokaderi-plenumaši predložili za "vetiranje", odnosno izbacivanje.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da nikad ne mogu da budu rešeni baš svi problemi koje građani imaju, a potom otkrio šta je najveći problem Evrope, ali i naše zemlje, i zbog čega u stvari Stari kontinent zaostaje za Kinom i Amerikom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Kristalno čista voda u bazenu sa pogledom koji neumoljivo podseća na švajcarske Alpe i to za samo 250 dinara dnevno, verovali ili ne, nalazi se u podnožju Suve planine.
Aleksandra Stefanović i Miloš Gvozdenović odlučili su da svoje sudbonosno "da" izgovore u Guči, prestonici trube, i to u Crkvi Svetog arhangela Gavrila, mestu koje je snažno povezano sa tradicijom i istorijom Dragačevskog sabora trubača.
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je danas da je situacija sa požarima u Deliblatskoj peščari trenutno mirnija i da su naselja za sada bezbedna, naročito naselje Šumarak koje je veoma bilo izloženo riziku od požara.
Na seoskom groblju u Uzićima u opštini Požega, gde joj počivaju roditelji, pre dva dana je, kako se saznaje, sahranjena Vera Pitulić (41), koju je u noći između 18. i 19. jula u gradu Kerolton u severnom predgrađu Dalasa u američkoj državi Teksas, prema tvrdnjama tamošnjih istražnih organa, ubio njen emotivni partner Doni Benedikt (38).
Grupa od najmanje 50 stranih državljana, među kojima je najviše iz Ukrajine, privedena je u ponedeljak popodne u jednoj kući na Marezi, nadomak Podgorice.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Ako je piletina blago upila miris drugih namirnica iz frižidera, nemojte je odmah bacati. Isprobajte ovaj jednostavan trik i rešite se neprijatnog mirisa.
Nakon razgovora sa Avom Karabatić koja tvrdi da je pretučena od starne verenika, ona nam je poslala i fotografije na kojima se nalaze vidljive povrede na njenom licu i glavi.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Pevačica Dragana Mirković oglasila se iz Bosne i Hercegovine iz mesta koje se nalazi na svega desetak minuta od rodne kuće njenog bivšeg muža Tonija Bijelića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.