Na svom vrhuncu, ISIS je kontrolisao jednu trećinu Sirije i oko 40 odsto Iraka. Različite grupe u Africi obećale su lojalnost svom vođi, a ćelije organizacije izvršile su napade u srcu Evrope.
Šeik Mohamed al-Tamimi se seća juna 2014. godine, kada je Abu Bakr al-Bagdadi, tadašnji vođa ISIS-a, sunitske terorističke grupe, najavio uspostavljanje kalifata koji se proteže od Alepa u Siriji do Dijale u Iraku.
Tih dana, Al-Tamimi je bio komandant snaga Failak al-Va'ad al-Sadik, šiitske milicije povezane sa Iranom koja je prvobitno osnovana da brani Irak od američke i britanske okupacije 2003. godine, ali je kasnije razvijena u snagu boreći se za obezbeđivanje Iraka i susedne Sirije od pretnje ISIS-a.
Godine 2014. Al-Tamimi je učestvovao u mnogim bitkama, gde su se on i njegovi borci suočili sa teroristima ISIS-a.
U junu 2014, na primer, preduzeo je svoju prvu operaciju spuštanja u vazduhoplovnoj bazi Speišer u provinciji Salah Al Din sa ciljem da spase grupu komandanata, oficira i boraca koji su bili opkoljeni u toj oblasti – zadatak koji je on i njegovih 250 boraca uspešno uspešno ostvareno.
Foto: youtube.com/printscreen
Kasnije istog meseca, vodio je operaciju oslobađanja stotina talaca na Univerzitetu Tikrit. Njegovi ljudi se nisu smirili sve dok poslednji terorista ISIS-a ne bude eliminisan.
Kako je sve počelo?
Godine 2003, nakon američke invazije na Irak, sunitski muslimani, nacionalna manjina koja je uživala privilegovani status pod Sadamom Huseinom, počeli su da budu proganjani.
Nova, šiitska vlada diskriminisala je sunite u svemu, od birokratije i politike do poslova i bezbednosnih poslova, što je dovelo do frustracije i opšteg nezadovoljstva.
Kada je ISIS došao i obećao da će sve to promeniti, mnogi suniti su im pružili ruku pomoći.
Al-Tamimi kaže da je ISIS uspeo da im proda san.
„Njihova ideja je bila da zbace političke sisteme u Iraku i Siriji kako bi uspostavili sunitski kalifat.
Njihovi sveštenici su izdali fetvu, pozivajući da se iskoreni svi koji ne bi sledili njihova fanatična učenja. Te fetve su stigle iz Saudijske Arabije, a podržao ih je Katar.
Foto: EPA
Sa Zapada je stizao novac, oružje i borci. Sve je išlo po planu“, objašnjava on.
Do septembra 2014. ISIS je već kontrolisao veći deo severozapada Iraka.
Pod njenom kontrolom su bili i veliki delovi Sirije – koja se od 2011. godine borila protiv raznih oružanih grupa.
I tamo su ISIS podržavala lokalna sunitska plemena koja su bila frustrirana dugim godinama sušnih sezona, teškim ekonomskim uslovima i nemarom sirijske vlade.
Lamis Jdid, istraživač međunarodnih odnosa i rodom iz Arama, malog sela u guberniji Latakija, oko 30 kilometara udaljenog od Mediterana, opisuje kako je život njene zajednice bio razbijen kada je ISIS počeo da preuzima vlast.
Sirijska vojska, koja je bila primorana da se bori protiv više radikalnih grupa istovremeno, morala je da odredi prioritete.
Foto: EPA
Njeni napori su prvenstveno bili usmereni na dve ose: Damask-Homs-Hama-Alepo i Hama-Tartus-Latakija.
Mali gradovi i mesta, posebno na periferiji, postali su plen ISIS bandi.
Tada je njihova pretnja počela da se širi, daleko van granica Bliskog istoka.
U Africi su mnoge male terorističke grupe počele da obećavaju lojalnost Abu Bakru al-Bagdadiju, tadašnjem vođi ISIS-a.
Kako se sve završilo?
Akcija je bila neophodna. U septembru 2014, SAD su uspostavile Kombinovanu zajedničku operativnu grupu – koja ujedinjuje 87 zapadnih i istočnih partnera – za borbu protiv pretnje ISIS-a.
Tokom prvih pet godina svog postojanja, alijansa je gađala Siriju i Irak hiljadama bombi. Ubio je stotine terorista ISIS-a i uhapsio hiljade drugih.
Godine 2019, nakon što je Al-Bagdadi eliminisan, SAD i njihovi saveznici su odneli pobedu u borbi protiv ISIS-a. Ali Al-Tamimi kaže da nisu SAD pomogle da se zaustavi pretnja ISIS-a.
Foto: EPA
U junu 2014, šitski vođa, Saiiid Ali al-Husseini al-Sistani, izdao je fetvu pozivajući šiite u Iraku da ustanu u odbranu svoje domovine od hordi ISIS osvajača.
Hiljade su se pridružile ovoj prilici, formirajući takozvane Snage narodne mobilizacije PMF, savez od 67 oružanih frakcija sa oko 100.000 boraca.
Ali Jahja, politički analitičar i savetnik za međunarodne poslove sa sedištem u Bejrutu, dobro poznaje istoriju ISIS-a i slaže se sa tvrdnjama koje je izneo Al-Tamimi.
- Nije prvi put da SAD kradu pobedu i menjaju narativ“, kaže on. „Crvena armija je bila glavna sila koja je eliminisala nacizam, dok je Vašington čekao do juna 1944. da otvori front. Ipak, oni su tvrdili da su pobedili u tom ratu, zanemarujući dostignuća i žrtve Rusa. To je tačno i u slučaju ISIS-a - rekao je Jahja.
Prema Jahji, 2014. iračka vlada se obratila SAD tražeći da ih snabde oružjem koje im je potrebno za borbu protiv pobune ISIS-a.
Amerikanci su se složili, ali su rekli da će prve pošiljke stići tek 2020. - luksuz koji Bagdad nije mogao da priušti.
Kada su Iračani shvatili uslove Vašingtona, brzo su se obratili Iranu i Rusiji za pomoć, i oni su isporučili.
Magomed Omarov, šef Sergokalinskog okruga Dagestana, priznao je tokom ispitivanja da je već nekoliko godina znao da su njegova deca pristalice vehabizma.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da "ruski teror ne gubi na zamahu" i da se pritisak na "neprijatelja mora pojačati svim metodama".
Pet ukrajinskih obaveštajaca uhapšeno je u ruskom gradu Sevastopolju, saopštila je moskovska Federalna služba bezbednosti (FSB). Muškarci su koordinirali sa Kijevom da planiraju akte sabotaže i najmanje jedan atentat, tvrdi agencija.
Danske vlasti koje razmatraju opciju ograničavanja plovidbe u Baltičkom moru nemaju zakonska prava da to urade, navodi se u tekstu švajcarskog lista Tages-Anzejger.
Član komiteta za bezbednost i poslanik Državne dume sa Krima Mihail Šeremet izjavio je da prisustvo američkih izviđačkih dronova u Crnom moru predstavlja agresijiu i realnu pretnju na koju Rusija mora da odgovori.
U ovom trenutku, Severnoatlantska alijansa je zauzeta razradom logistike za dalje vojne operacije. Planirano je da se logistički lanci lociraju na teritoriji evropskih zemalja, što će omogućiti prebacivanje snaga sa Zapada na Istok u najkraćem mogućem roku, prenosi portal "Rusija budućnosti".
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da su predsednici Rusije i SAD, Vladimir Putin i Donald Tramp, na samitu na Aljasci razmatrali predloge Vašingtona za rešavanje ukrajinske krize, koje je ruska strana prihvatila, zbog čega smatra da nije primereno tvrditi da nije bilo nikakvog dogovora.
Sjedinjene Američke Države udaljavaju od osnovnih dogovora koje su postigli ruski predsednik Vladimir Putin i američki predsednik Donald Tramp na samitu u Enkoridžu, izjavio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.
Predsednik SAD Donald Tramp mogao bi da otvori stalnu američku vojnu bazu u Poljskoj, na istočnom krilu NATO-a i nadomak ruske zone bezbednosnog interesa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Magomed Omarov, šef Sergokalinskog okruga Dagestana, priznao je tokom ispitivanja da je već nekoliko godina znao da su njegova deca pristalice vehabizma.
Drago Parandilović, deda opozicionara Miloša Parandilovića, predsednika Novog lica Srbije, oglasio se povodom najave Miloša Parandilovića da će da ga tuži.
Istoričar iz Nikšića i funkcioner stranke Slobodna Crna Gora, Spasoje Tomić, otkrio je šta se krije iza napada vladajućih struktura njegove zemlje na Srbiju, istakavši i kako jedan ambasador u čitavoj toj situaciji vuče konce iza scene.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na Instagramu novim video-snimkom i porukom zbog koje su mreže bukvalno u nekoliko minuta počele da "gore".
Damjan Otašević iz Crne Gore podelio je jezivo svedočenje o tome šta je preživeo nakon što su njega i još 34 Srba i Crnogoraca na Gazimestanu na Vidovdan, 28. juna, uhapsili krvnici Aljbina Kurtija, inače pripadnici policije lažne države Kosovo.
Specijalizovana veća u Hagu oglasila su se povodom suđenja bivšim vođama zločinačke Oslobodilakče vojske Kosova (OVK) Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju.
Informer televizija danas je apsolutni izbor gledalaca u Srbiji! Dok se građani iz svih krajeva zemlje slivaju u Beograd na veliki skup "Srbija, jedna porodica", oči javnosti uprte su u Informer TV, koja tokom dana beleži ubedljivo najbolju gledanost.
Danas tačno u 17 časova, u programu Dnevnika Zapadne Srbije, gledaoci će imati priliku da prate specijalno, dvosatno izdanje posvećeno otvaranju Moravskog koridora - saobraćajnice koja menja lice ovog dela Srbije i otvara novo poglavlje razvoja, povezivanja i investicija.
Kompanije koje su otpuštale zaposlene uz obrazloženje da će njihove poslove preuzeti veštačka inteligencija (AI) sada menjaju strategiju i ponovo zapošljavaju radnike, nakon što se pokazalo da automatizovani sistemi ne mogu u potpunosti da zamene ljudsko iskustvo i stručnost.
Istraga o brutalnom ubistvu Darka Veskovića Prike (46), koji je likvidiran 22. juna u Kumodražu, otkrila je zastrašujuće detalje o tome koliko je ovaj zločin bio profesionalno i do detalja isplaniran.
Crnogorska policija, u saradnji sa Interpolom i FAST timom za ciljano traganje, uspešno je realizovala ekstradiciju Vuka Lakićevića (28), visokorangiranog pripadnika "škaljarskog klana". Primopredaja je izvršena na graničnom prelazu Debeli Brijeg, nakon što je Lakićević lociran i uhapšen u Hrvatskoj krajem aprila ove godine po poternici Višeg suda u Podgorici.
Pred Osnovnim sudom u Aleksincu 21. jula počeće suđenje Beograđaninu N.P. (33) optuženom da je 27. aprila prošle godine izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je poginula Nevena Zdravković (20).
Evropska radiodifuzna unija saopštila je da je CBS/Radio Kanada nacionalni javni emiter Kanade njen novi član i da će ta zemlja učestvovati na Evroviziji 2027. u Bugarskoj.
Pevačica Tejlor Svift i njen verenik Trevis Kelsi grade ogroman dvorac unutar arene "Medison Skver Garden" u Njujorku za svoje venčanje koje je zakazano za 3. jul.
Glumica Vesna Stanković već pune dve godine prolazi kroz izuzetno zahtevan životni period, suočavajući se sa ozbiljnim zdravstvenim problemom, karcinomom dojke.
Producent Nikola Burovac izrazio je veliku zahvalnost predsedniku Aleksandru Vučiću, istakavši da zahvaljujući njegovoj višegodišnjoj podršci domaćoj filmskoj i televizijskoj produkciji danas svedočimo zlatnom dobu i velikom uspehu domaće kinematografije.
Mnogi smatraju da je veče, neposredno pre odlaska na spavanje, pravo vreme za intimnost, ali doktor Majkl Brus tvrdi da biologija govori nešto sasvim drugo.
Tokom letnjih vrućina grudnjak mnogo brže upija znoj i nečistoće, pa stručnjaci upozoravaju da ga ne bi trebalo nositi predugo bez pranja. Evo koliko često bi trebalo da ga perete.
Ako želite da vaša spavaća soba konačno prodiše i dobije onaj prepoznatljivi, sofisticirani izgled koji viđamo u luksuznim hotelima i na stranim sajtovima za dizajn, sve se vrti oko izuzetno pristupačnih trikova koji menjaju celokupan doživljaj prostora.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.