• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: informer.rs

03.09.2024

15:40

Bože sačuvaj! Ludaci sa Tajvana hoće da rasparčaju Rusiju?! Moskva hitno reagovala na šokantnu izjavu sa ostrva!

Reuters

Vesti

Bože sačuvaj! Ludaci sa Tajvana hoće da rasparčaju Rusiju?! Moskva hitno reagovala na šokantnu izjavu sa ostrva!

Podeli vest

Šef tajvanske administracije Laj Čing Te nema prava da u ime Pekinga govori o ruskim teritorijama i bolje mu je da se pozabavi problemima poluostrva, izjavila je portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

Ona je odreagovala na izjavu Čing Tea koji je rekao da Kina treba da oduzme Rusiji „istorijske” zemlje na Dalekom istoku.

- Mišljenja pojedinih marginalnih političara, obuzetim revanšističkim sindromima, mogu da interesuju svakoga, ali ne i nas. Tako da Laj, koga Amerikanci podstiču na separatizam, može da 'laje' koliko hoće. To neće doneti ništa dobro ni njemu ni stanovnicima Tajvana - poručila je Zaharova.

Ona je podsetila da su Rusija i Kina u Sporazumu o dobrosusedstvu, prijateljstvu i saradnji od 16. jula 2001. godine zabeležile da odustaju od bilo kakvih međusobnih teritorijalnih pretenzija.

Poslednja tačka na pitanje granica stavljena je 14. oktobra 2004. godine kada su Moskva i Peking potpisali i ratifikovali Dodatni sporazum o rusko-kineskoj državnoj granici na njenom istočnom delu.

- Rusija se dosledno pridržava principa jedne Kine, a Vlada Kine je jedina legitimna Vlada Kine - napomenula je Zaharova. S tim u vezi, dodala je, šef tajvanske administracije nije ovlašćen da daje bilo kakve izjave u ime Pekinga.

Takođe, po njenim rečima, on bi trebalo da se detaljnije pozabavi ekonomskim problemima ostrva i da konstruktivno sagleda predloge rukovodstva Kine o mirnom ujedinjenju sa kontinentalnom Kinom.

- Sigurni smo da naši prijatelji u Pekingu imaju isti stav - zaključila je Zaharova.

Kjahtinskim sporazumom je još 1728. godine utvrđena kinesko-ruska granica. Tačnije, utvrđen je njen najveći deo. Odredbe ovog dokumenta kasnije su precizirane i dopunjene najpre Ajgunskim (1858), a zatim i Pekinškim sporazumima (1860. godine). Dogovor iz Kjahte je izdržao test vremena i razgraničenje između dve zemlje zasniva se na njemu već tri veka.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube.

Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.

Naše aplikacije možete skinuti na:


Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

TV

Dobro veče Srbadijo - Arno Gujon o godišnjici Albanskog pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji - Zločin koji i dalje traje
Live TV

Dobro veče Srbadijo - Arno Gujon o godišnjici Albanskog pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji - Zločin koji i dalje traje

Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.

16.03.2026

15:49

JOŠ TV VESTI

Društvo

Hronika

Zabava

Magazin

Džet set