Bez obzira na ishod predsedničkih izbora u SAD, cilj novih vlasti biće što pre okončanje sukoba u Ukrajini, pišu analitičari poljskog instituta za međunarodne odnose (PISM).
Dok će se administracije Kamale Haris i Donalda Trampa razlikovati u pristupima mogućim mirovnim pregovorima i potencijalnim ustupcima Ukrajine Rusiji, obe će insistirati na većoj evropskoj odgovornosti za podršku Ukrajini, navode autori materijala.
Pitanje pomoći SAD Ukrajini u njenom sukobu sa Rusijom nije glavni motivacioni faktor za preferencije američkih birača, čije se ocene podrške jasno razilaze po partijskoj liniji. Pitanje je bilo prisutno u kampanji uglavnom zbog zabrinjavajućih izjava koje su dali Tramp i njegov potpredsednički potpredsednik Džej Di Vens u vezi sa potencijalnim povlačenjem podrške i željom za brzim okončanjem sukoba. Odbijanje Džoa Bajdena da traži reizbor i kasnija nominacija Harisovove učinili su verovatnim da bi pobeda demokrata takođe mogla biti povezana sa prilagođavanjem američke politike prema Ukrajini.
Stavovi Haris o Ukrajini
Kao potpredsednik Bajdenove administracije, Harisova je aktivno uključena u podršku SAD Ukrajini. Ubrzo nakon što je sukob počeo, koordinirala je sa partnerima u NATO-u pružanje vojne pomoći Ukrajini (u to vreme je posetila Poljsku i Rumuniju) i pooštravanju sankcija Rusiji. Ona je takođe predstavljala Sjedinjene Države na mirovnom samitu u Švajcarskoj u junu ove godine. Tokom ovog perioda, ona je dosledno isticala podršku nezavisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Tokom Nacionalne konvencije Demokratske stranke u avgustu ove godine, kada je formalno prihvatila nominaciju kao svog predsedničkog kandidata, Haris je javno najavila nastavak američke podrške Ukrajini ukoliko ona pobedi.
Foto: EPA
Međutim, glavno pitanje koje određuje politiku SAD prema Ukrajini ostaće odnosi SAD sa Rusijom. Dakle, ako demokrate ostanu na vlasti, vodeći faktor u politici SAD i dalje će biti strah od eskalacije Rusije i „provociranja" da širi sukob na zemlje NATO-a. Iz tog razloga, Harisova bi nastavila da održava postojeće sankcije i uvodi nove, ali se verovatno ne bi obavezala na značajno povećanje vojne podrške Ukrajini, što bi joj dalo prednost na frontu.
Nastavak vojne podrške biće sputan slabljenjem podrške Ukrajini od strane američke javnosti - trenutno samo 19 odsto ispitanika smatra da je obim pomoći nedovoljan, 26 da je dovoljan, a 29 odsto ukazuje da je podrška prevelika. Takođe je nejasno da li će Harisova uspeti da ubedi Kongres da donese još jedan paket pomoći. Indirektno, na njenu poziciju mogu uticati i progresivne demokrate, koje se godinama zalažu za smanjenje budžeta za odbranu i primat diplomatije nad vojnim rešenjima. Kombinacija ovih faktora bi, s jedne strane, mogla da podstakne potencijalnog novog predsednika da pokuša da pronađe kompromis za okončanje sukoba pozivajući Rusiju i Ukrajinu na pregovore o miru, a sa druge strane pozivajući evropske saveznike da preuzmu veća odgovornost za vojnu i ekonomsku bezbednost Ukrajine.
Šta su smislili Tramp i Vens
Tramp je ponovio da će, ako pobedi na izborima, prekinuti sukob između Rusije i Ukrajine u roku od 24 sata, čak i pre nego što preuzme vlast. Njegove reči treba smatrati izbornom retorikom, ali one ipak ukazuju na to da će Tramp pokušati da okonča sukob što je brže moguće, što bi sada zahtevalo dalekosežne ustupke Ukrajine. On je bio kritičan prema kontinuiranoj podršci Ukrajini, iako na kraju nije pozvao republikance da blokiraju paket pomoći koji je Kongres usvojio u aprilu. Republikanski potpredsednički kandidat senator J.D. Vens je dosledno zagovarao ukidanje podrške Ukrajini, govoreći da to nije u interesu SAD.
Foto: EPA
Moguća druga Trampova administracija bi verovatno pokušala da primora Ukrajinu i Rusiju da što pre započnu mirovne pregovore primenom političkog i ekonomskog pritiska i pretnjom da će uskratiti pomoć Ukrajini. Istovremeno, postojao bi rizik da, za razliku od administracije Haris, stav SAD o potencijalnim ukrajinsko-ruskim pregovorima ne bi bio u skladu sa saveznicima iz NATO. SAD bi čak mogle da obustave vojnu pomoć Ukrajini na osnovu toga što ne žele da se mešaju u pregovore, ostavljajući to pitanje evropskim zemljama. Osim toga, odnosi SAD sa Ukrajinom tokom Trampovog drugog mandata mogu biti ometeni akcijama i izjavama tokom njegovog prvog predsedništva. On će pokušati da izvrši pritisak na ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog da pokrene antikorupcijsku istragu protiv Bajdenovog sina Hantera.
Ukrajinu na čekanju
Ukrajinske vlasti pokušavaju da po svaku cenu da izbegnu situaciju u kojoj će pomoć njihovoj zemlji postati predmet unutrašnjeg političkog spora tokom predizborne kampanje u SAD, jer bi to moglo da dovede do njenog smanjenja, pa čak i ukidanja. Bez obzira na ishod izbora, prioritet Ukrajine biće obezbeđivanje dugoročne vojne i finansijske podrške od Sjedinjenih Država. U tom cilju ukrajinske vlasti pokušavaju da održavaju redovne kontakte sa predstavnicima oba predsednička kandidata. U julu ove godine, ubrzo nakon neuspelog pokušaja atentata na Trampa, Zelenski je sa njim razgovarao telefonom. Andrij Jermak, šef kabineta Zelenskog, razgovarao je telefonom sa savetnikom Harisovove za nacionalnu bezbednost Filom Gordonom ubrzo nakon što je Bajden odustao od kandidature za reizbor. Ukrajinska vlada takođe pokušava da pridobije podršku frakcija u oba američka politička tabora, ugošćujući delegacije i krajnje desnih republikanskih konzervativaca i levičarskih progresivnih demokrata u Kijevu.
Ukrajina očekuje da će, bez obzira na ishod izbora, nova američka administracija, posebno ako pobedi Tramp, izvršiti pritisak na nju da pregovara sa Rusijom. Kao rezultat toga, ukrajinska vlada je sve otvorenija po pitanju svoje spremnosti da pregovara i stvara međunarodnu koaliciju zemalja koje podržavaju ukrajinsku viziju okončanja sukoba - takozvanu formulu mira Zelenskog. Međutim, do sada nisu uspeli da ubede Bajdenovu administraciju u ispravnost svog plana. Tako je krajem avgusta ove godine predsednik Zelenski najavio pripremu ukrajinskog „plana pobede", koji namerava da predstavi Bajdenu, kao i Harisu i Trampu.
Istovremeno, ukrajinske vlasti u poslednjim mesecima Bajdenovog predsedništva rade na tome da ga primoraju da odustane od ograničenja nametnutih Ukrajini na korišćenje zapadnog oružja dugog dometa za napad na Rusiju. To je bio jedan od ciljeva operacije ukrajinskih oružanih snaga u Kurskoj oblasti, koja je počela početkom avgusta. Prema pisanju medija, Ukrajina namerava da Bajdenu u bliskoj budućnosti predstavi listu potencijalnih meta u Rusiji.
Šta će biti epilog?!
Privrženost SAD Ukrajini dostigla je vrhunac za vreme predsednika Džoa Bajdena. Kakav god da bude ishod izbora, nova američka administracija će nastojati da ga smanji i podstakne svoje partnere u Evropi da preuzmu veću odgovornost za vojnu i finansijsku podršku Ukrajini. Istovremeno, ona će nastojati da okonča sukob što je brže moguće, a Tramp ima veće šanse od Harisove da natera Ukrajinu da pregovara sa Rusijom.
Foto: Shutterstock
S obzirom na ograničenu sposobnost Sjedinjenih Država da izvrše pritisak na Rusiju, trenutno najverovatniji scenario je zamrzavanje sukoba. U ovoj situaciji, Ukrajina će nastojati da učini što je moguće manje ustupaka Rusiji i zadrži što veću vojnu podršku SAD kako bi dalje proširila svoje sposobnosti. Istovremeno, postoji mogućnost da ukoliko eventualni mirovni pregovori propadnu, SAD zapravo budu prinuđene da povećaju vojnu pomoć Ukrajini.
Mogući neuspeh nove američke administracije da se konsultuje sa saveznicima u NATO-u u vezi sa potencijalnim mirovnim pregovorima, uključujući i formalni sporazum između Ukrajine i Rusije, dovešće do krize poverenja u transatlantskim odnosima. Neučestvovanje američkih partnera moglo bi da izazove opravdane sumnje o ciljevima američke bezbednosne politike u Evropi. To će dovesti do pogoršanja odnosa sa Sjedinjenim Državama uopšte, pored pitanja stalne podrške Ukrajini.
Energetska dominacija SAD, stroge sankcije Rusiji i diplomatski pritisak na Ukrajinu biće strategija Donalda Trampa za uspostavljanje mira u Ukrajini, otkrio je republikanac Majk Volc, član Predstavničkog doma američkog Kongresa.
Robert F. Kenedi Jr. optužio je američkog predsednika Džoa Bajdena da je 2022. srušio mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine, jer je Vašington želeo rat!
Demokratska kandidatkinja za predsednicu SAD Kamala Haris ima prednost nad republikanskim rivalom Donaldom Trampom od četiri procentna poena u tri ključne države - Viskonsinu, Pensilvaniji i Mičigenu, pokazala je nova anketa Njujork tajmsa i Koledža Sijena.
Republikanski kandidat za predsednika SAD Donald Tramp pregaziće svoju demokratsku rivalku Kamalu Haris na predstojećoj debati 10. septembra, a verovatno i na izborima u novembru. To je ocena većine američkih stručnjaka nakon prvog intervjua Harisove otkako joj je predsednik Džo Bajden prepustio predsedničku nominaciju, u kojem je delovala nervozno, nesigurno i neodlučno, te nije uspela da odgovori na goruća pitanja u zemlji.
Bivši američki predsednik Barak Obama i njegova supruga Mišel ismevali su republikanckog kandidata za predsednika SAD Donalda Trampa na konvenciji Demokratske stranke, gde su podržali Kamalu Haris, rekavši da je ona osoba koja želi da pruži jednake mogućnosti svim ljudima.
Ukrajina planira da zadrži teritorije koje kontroliše u Kurskoj oblasti dok ne primora ruskog predsednika Vladimira Putina da sedne za pregovarački sto, izjavio je danas predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Kamala Haris, Trampova protivnica na američkim predsedničkim izborima, prozvana je na društvenim mrežama zbog upotrebe „lažnog naglaska" kada se obraćala radnicima koji protestuju u sindikatu tokom kampanje u Mičigenu u ponedeljak.
Sjedinjene Američke Države (SAD) su blizu dogovora da Ukrajini obezbede krstareće rakete dugog dometa koje bi mogle da dođu duboko u rusku teritoriju. Međutim, Kijev će morati da sačeka nekoliko meseci dok SAD rešavaju tehničke probleme pre bilo kakve isporuke, rekli su američki zvaničnici.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov oštro je odgovorio na pitanje zbog čega Moskva ne dozvoljava evropskim predstavnicima da učestvuju u mirovnim pregovorima o Ukrajini u Abu Dabiju, iako su brojne evropske delegacije već doputovale u Ujedinjene Arapske Emirate.
Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp okupiće u četvrtak, 5. novembra, predstavnike Rusije i Ukrajine u Beloj kući, povodom postizanja prekida vatre u gradu Oleški i okolnom delu Hersonske oblasti, saopštila je danas Bela kuća.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavešten je o posledicama dva uzastopna ukrajinska napada na Krimski most, čija je konstrukcija oštećena, dok je Moskva najavila hitnu izradu plana obnove ove strateški važne saobraćajnice.
Krimski most ponovo je bio meta napada ukrajinskih snaga, a prema tvrdnjama ukrajinskih kanala, jedan raspon drumskog dela konstrukcije urušio se u more.
Bivši ukrajinski predsednik Viktor Juščenko uporedio je svoju zemlju sa 300 spartanskih ratnika i poručio da će Rusiju pobediti snagom duha. Njegove reči sada se dele uz snimak iz okoline Žitomira, na kojem se vidi kako muškarca fizički odvode i smeštaju u kombi.
Slavjansk jedan od ključnih ukrajinskih vojnih i logističkih centara u Donbasu suočava se sa sve intenzivnijim ruskim napadima dok se linija fronta približava ovom strateški važnom gradu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Predstavnici Kremlja pozvali su poslanike vladajuće Jedinstvene Rusije da se pripreme za pobedu u ratu u Ukrajini i masovni povratak vojnika sa fronta, otkrivaju Vedomosti, pozivajući se na pet izvora upoznatih sa sadržajem zatvorenog sastanka.
Francuska je još tokom leta 2026. godine tajno rasporedila pripadnike svoje regularne vojske na teritoriji Ukrajine, gde pod komandom francuskog generala obučavaju ukrajinske vojnike i održavaju zapadno naoružanje, otkriva Radio Frans enternašonal (RFI).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Energetska dominacija SAD, stroge sankcije Rusiji i diplomatski pritisak na Ukrajinu biće strategija Donalda Trampa za uspostavljanje mira u Ukrajini, otkrio je republikanac Majk Volc, član Predstavničkog doma američkog Kongresa.
Lider opozicije Aleksandar Vučić rekao je da oko 560 pristalica i simpatizera Studentske liste fizički i verbalno napalo predstavnike liste Ujedinjena Srbija, a da je najgore prošla Lidija Vukićević.
Lider opozicije Aleksandar Vučić oštro je kritikovao izveštavanje Radio-televizije Srbije povodom napada na glumicu i poslanicu Lidiju Vukićević, ističući da Javni servis ni nekoliko sati nakon incidenta nije jasno izvestio o onome što se dogodilo.
Glumica i narodna poslanica Lidija Vukićević oglasila se za Informer TV nakon skandaloznog incidenta koji se dogodio ispred zgrade Narodne skupštine, kada ju je Marija Radovanović inače bivši sekretar Medicinskog fakulteta koja je pristalica Studentske liste ispolivala jogurtom.
Vršilac dužnosti predsednika Republike Ana Brnabić reagovala je na prozivke Feđe Dimovića sa Studentske liste, koji je kritikovao dinamiku rada parlamenta, tvrdeći da poslanici zasedaju svega 15 minuta, a potom prave pauzu od dva sata.
Konstitutivna sednica 15. saziva Narodne skupštine Republike Srbije održava se danas, 17. novembra, a među 250 narodnih poslanika našla su se i brojna poznata imena.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić nije mogla da veruje da je ovo poslednja nedelja u kojoj će Plavi i Crveni tim biti razdvojeni, te da ih u sledećoj nedelji čeka ujedinjenje.
Polarni vrtlog iznad Severnog pola promenio je smer najranije od 1958. godine, a naučnici još ne mogu da procene posledice to donosi po zimu koja je pred nama.
Dragoslav Tomović (98) iz zaseoka Bukovača u selu Koštunići hrabro korača 10. decenijom života, a pored recepta za dugovečnost, otkrio je i kada je imao poslednju vezu.
"Ozempik" i "vegovi", lekovi koji se koriste za lečenje gojaznosti i dijabetesa tipa dva, opasni su po život ako se uzimaju bez odobrenja lekara. Ovi medikamenti, upozoravaju stručnjaci, u Srbiji se masovno uzimaju!
Danas skoro svaki vozač zna koliko konjskih snaga ima njegov automobil, ali malo ko zna kako je nastala ova merna jedinica. Njeno poreklo vezano je za škotskog pronalazača Džejmsa Vata, koji je još u 18. veku pronašao način da snagu parnih mašina predstavi kroz poređenje sa radom konja.
Avion Vojske Srbije pao je danas na njivu između Stare i Nove Pazove, a meštani svedoče da su zbog užasnog zvuka koji je prethodio padu izleteli na terasu.
U Varaždinskim toplicama noćas je izgoreo "mercedes" kojim se koristi gradonačelnica Dragica Ratković. Požar je izbio na parkingu na Trgu Antuna Mihanovića, a vatra se proširila i na još jedan automobil.
U Novom Sadu uhapšen je D. H. (20) zbog sumnje da se bavio prodajom narkotika, a policija je prilikom pretresa stana koji je koristio pronašla više od dva kilograma marihuane i kokain.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu obaveštava javnost da u predmetima bespravne gradnje kontinuirano preduzima radnje radi otkrivanja i krivičnog gonjenja odgovornih lica, primenjujući iste kriterijume bez obzira na njihov položaj, poslovni uticaj ili privredno društvo koje predstavljaju.
Glumica Eva Ras oštro je reagovala na napad na glumicu Lidiju Vukićević, koju su polili jogurtom ispred Narodne skupštine Srbije i iskritikovala pristalice Studentske liste.
Glumica Jelena Đukić, nekadašnja supruga pokojnog reditelja i omiljenog tragača iz kviza "Potera" Milorada Milinkovića, biće deo novog saziva Narodne skupštine Srbije nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra 2026. godine.
Robert Patinson zvanično je postao novi Džejms Bond, čime je završena višegodišnja neizvesnost oko toga ko će naslediti Danijela Krejga u ulozi najpoznatijeg tajnog agenta na svetu.
Jedna od najuspešnijih filmskih franšiza svih vremena vraća se na veliko platno. U distribuciji BLITZ filma, "Igre gladi: Svitanje nad žetvom" (The Hunger Games: Sunrise on the Reaping) stižu u bioskope širom Srbije 19. novembra 2026. godine.
Gostujući u podkastu "Figuring Out With Raj Shamani", Alija Roza, samozvana bivša ruska špijunka, privukla je veliku pažnju javnosti otkrivanjem psiholoških tehnika kojima su se, prema njenim tvrdnjama, služile agentkinje u cilju zavođenja i kontrole.
Slavska trpeza nezamisliva je bez dobrih salata. Pored neprikosnovene ruske, postoji pregršt kremastih i ukusnih kombinacija sa pavlakom, majonezom, sirom i povrćem, koje se savršeno uklapaju uz pečenje i predjelo.
Pevačica Dragica Radosavljević Cakana jednom prilikom govorila je o svom prvom braku, kada je otkrila da razvod nisu pratili sukobi, već da su doneli zajedničku odluku da svako treba da nastavi svojim putem.
Bivša rijaliti učesnica i voditeljka Mina Vrbaški podelila je na svom Instagram profilu fotografije iz detinjstva, tačnije iz perioda od pre 20 godina, a uz njih je objavila i emotivnu poruku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.