Prvi odbrambeni komesar Evropske unije Andrijus Kubilijus hoće da natera zemlje članice počnu da skladište artiljerijsku municiju u slučaju sukoba s Rusijom. On je upozorio da nema vremena za gubljenje, pozivajući se na procenu Nemačke da bi Rusija mogla biti spremna za napad na neku članicu EU do 2029. godine.
Napomenuvši da blok već ima minimalne zahteve za količinu uskladištenog gasa koje članice moraju da poštuju, bivši litvanski premijer se zapitao zašto EU nema "neku vrstu kriterijuma vojne bezbednosti" za artiljerijske granate i eksplozive.
- Time biste vi doprineli bezbednosti država članica, ali uz to stvarate stalnu potražnju proizvodnji, što je najveći problem za odbrambenu industriju. Nedostaju im stabilne dugoročne narudžbine za proizvodnju - rekao je Kubilijus.
Kublilijus je ocenio da EU Zakon o podršci proizvodnji municije predstavlja pozitivan korak, ali da još toga mora da bude učinjeno.
- Koliko znam, i dalje smo iza Rusa - rekao je on.
Blok je usvojio Zakon o podršci proizvodnji municije 2023. godine, kada je postalo jasno da tadašnje stope proizvodnje u bloku nisu mogle da isprate tempo kojim Kijev troši artiljerijsku municiju u sukobu s Rusijom.
Zakon predviđa povećanje proizvodnje na dva miliona granata kalibra 155mm godišnje do 2025. Vodeći evropski proizvođač municije "Namo" prethodno je izrazio sumnje u izvodljivost ovog plana, napomenuvši krajem prošle godine da "vidi malo rezultata, a čini se da se proces odugovlači".
EU i dalje nije uspeo da postigne sopstveni cilj da Kijevu pošalje milion granata do marta ove godine godine. Iako su se pošiljke ubrzale tokom leta, broj granata koje je EU poslala Ukrajini u septembru je iznosio 650.000.
Sa druge strane, konsultantska kuća "Bejn end kompani" je u maju ocenila da bi Rusija mogla samo do kraja ove godine da proizvede, odnosno osposobi 4,5 miliona artiljerijskih granata.
"Kinezi gledaju"
Šefica EK Ursula fon der Lajen dala je Kubilijusu 100 dana od stupanja na funkciju da osmisli plan za naoružavanje bloka, koji bi trebalo da podrazumeva evropski vazdušni štit i sistem sajber odbrane, napomenula je Fon der Lajenova.
Prvi komesar EU za odbranu želi da članice zajedno podižu kredit za naoružavanje, čemu se za sada protive Nemačka i Holandija, navodi "Fajnenšel tajms".
Kubilijus je takođe rekao da bi planovi trebalo da uključe i Ujedinjeno Kraljevstvo iako ono više nije članica EU. On je dodao da vidi "opasnost zbog naše slabosti", ocenivši da bi Moskva "mogla da dođe u iskušenje da potraži nove avanture".
- Ali, Kinezi (takođe) gledaju. Oni će doći do jednostavnog zaključka. Zapad je veoma slab. Uprkos činjenici da je kombinovana zapadna ekonomska potrošačka moć 25 puta jača od ruske, mi nismo u mogućnosti da pobedimo. Šta je razlog? To je pitanje političke volje - izjavio je Kubilijus.
Tvrdnje da bi Rusija mogla da napadne neku drugu NATO članicu nakon pobede u Ukrajini primetno su se učestale ove godine, uprkos ponovljenim izjavama Moskve da nema ni volje, ni želje, ni interesa za tako nešto.
I pre eskalacije ukrajinskog sukoba, Rusija je u više navrata upozoravala da kontinuirano naoružavanje Kijeva i njegovo stremljenje ka članstvu u NATO-u predstavljaju pretnju po njenu bezbednost, a SVO je pokrenuta tek nakon što se Zapad oglušio na sve pokušaje Moskve da ovaj problem reši diplomatskim putem.
Ako Oružane snage Ukrajine napadnu staru rusku teritoriju britanskim raketama dugog dometa, Moskva neće oklevati da odgovori. Ruski politikolog Sergej Markov pretpostavlja da bi Oružane snage Ruske Federacije mogle udariti na vojne objekte u Velikoj Britaniji.
Zamenik vrhovnog komandanta Savezničkih snaga za transformaciju, NATO general Kris Badija, u intervjuu za "Kliks" poručio je da je uloga NATO-a ključna u suzbijanju ruskog malignog uticaja na Balkanu.
Neizvesnost raste na Zapadu jer „niko ne zna“ kako će Moskva odgovoriti na potencijalnu odluku Zapada da Kijevu dozvoli da koristi oružje dugog dometa za gađanje ciljeva na teritoriji Rusije, piše Vašington post.
Četiri dana nakon eksplozije velikih ruskih zaliha municije u gradu Toropcu na zapadu Rusije, udaljenom oko 500 kilometara od Ukrajine, ukrajinski dronovi su ponovo napali. Juče ujutru izveli su drugi napad na arsenale u Toropcu i izazvali veliku eksploziju u Tihorecku na jugu Rusije, oko 300 kilometara od linije fronta u Ukrajini. Sve više podataka ukazuje da Ukrajinci koriste svoju novu bespilotnu letelicu sa eksplozivnim punjenjem - „raketni dron“ "Paljanica" na mlazni pogon - za ove razorne napade.
Nepoznate osobe u Kijevu noću su zapalile nekoliko automobila pripadnika Oružanih snaga Ukrajine (OSU), prenosi u četvrtak ukrajinsko izdanje „Strana.ua“.
Oružane snage Rusije prešle su reku Kašlagač zapadno od Ugljedara i sada prete opkoljavanjem lokalnom garnizonu Oružanih snaga Ukrajine. Ovo je izjavio vojnik Nacionalnog bataljona „Ajdar” Stanislav Bunjatov. Prema njegovim rečima, vrlo brzo će se ukrajinski vojnici suočiti sa teškim izborom: napustiti grad ili se boriti opkoljeni.
Predsednik Rusije Vladimir Putin planirao je da se sastane sa direktorom CIA Džonom Retklifom tokom njegove tajne posete Moskvi 25. avgusta, ali je sastanak navodno otkazao nakon što je saznao šta je američki obaveštajac poručio ruskom rukovodstvu,
Sve obaveštajne procene dostupne Ukrajini i njenim partnerima pokazuju da ruski predsednik Vladimir Putin i dalje želi da nastavi rat, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Predsednik Rusije Vladimir Putin uveren je da će tokom predstojeće zime dokrajčiti Ukrajinu pojačanim pritiskom na Kijev, dok se istovremeno približava otvaranju još jednog fronta, tvrdi bivši ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba.
Direktor američke Centralne obaveštajne agencije Džon Retklif tokom tajne posete Moskvi predložio je održavanje trojnog sastanka predsednika SAD Donalda Trampa, ruskog predsednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, objavio je Aksios pozivajući se na dva izvora upoznata sa razgovorima.
Rusija ulazi u period u kojem predsednik Vladimir Putin više nema dobar izlaz – nastavak specijalne vojne operacije donosi nove vojne i ekonomske troškove, dok bi njeno zaustavljanje moglo da bude protumačeno kao slabost, ocenio je direktor estonske Spoljne obaveštajne službe Kaupo Rosin u velikom intervjuu za britanski Telegraf.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Rusija je uverena da može vojno da dobije rat u Ukrajini i zbog toga pojačava pritisak upravo na najslabiju tačku Kijeva – sve ozbiljniji nedostatak raketa za protivvazdušnu odbranu, ocenio je austrijski pukovnik i vojni analitičar Markus Rajsner.
Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Direktor CIA Džon Retklif možda je u Moskvu stigao sa mnogo tvrđom porukom od prethodnih američkih izaslanika – upozorenjem ruskom rukovodstvu da ne ide predaleko u eskalaciji jer bi posledice po samu Rusiju mogle da budu ozbiljne, ocenio je bivši premijer Švedske Karl Bilt.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim vladi daje pravo da uvede privremenu državnu upravu nad kritičnom infrastrukturom ukoliko privatni vlasnici ne uspeju da je zaštite od napada dronovima ili je posle udara ne obnove dovoljno brzo.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) Zoran Gavrilović, blokader koji priznaje da lansira lažna istaživanja metodom "ofrlje", zatražio je ukidanje Informera.
Nakon što je zamenik glavnog i odgovornog urednika Informera Dejan Vukelić u svojim emisijama razotkrio nasilje i divljaštvo blokadera u Užicu, ekstremisti su pokrenuli besramnu i izuzetno opasnu kampanju targetiranja.
Blokader i propali košarkaš Vladimir Štimac potpuno je izgubio kompas na društvenim mrežama, besan i očajan zbog najavljene posete predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Beogradu.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić poručila je da je skup povodom obeležavanja 65. godišnjice od prve konferencije Pokreta nesvrstanih u Beogradu bio veoma uspešan i važan za Srbiju i istakla da je Srbija ponovo pokazala da može da bude centar sveta.
Novi učesnik najvećeg sportskog rijalitija na svetu Nemanja Makuljević ulazi u takmičenje kako bi izašao iz svoje zone komfora i oprobao se u novim izazovima.
Druga sezona najvećeg sportskog rijalitija Exatlona 2 uskoro počinje, a mi vam otkrivamo ko je Sanja Jurošević, nova učesnica koja je spremna da pokori poligone.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski posetila je Centar za porodični smeštaj i usvojenje "Miloševac" kod Velike Plane, ustanovu koja ima izuzetno značajnu ulogu u razvoju i promociji hraniteljstva na teritoriji Podunavskog okruga.
Meštani sela Bogojevac na Radan planini ali i oni širom Srbije i sveta, koji vode poreklo iz ovog kraja, imaju razloga da se ponose. Ove godine ostvaren je san brojnih generacija - podigli su crkvu.
Novi jezivi vid telefonske prevare dogodio se u Beogradu, kada je starija sugrađanka ostala bez životne ušteđevine nakon što je na obmanu organizovane grupe prevaranata.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, policijski službenici PU za grad Beograd, Odeljenja za krvne i seksualne delikte, uhapsili su N.K. zbog sumnje da je 29. avgusta 2026. godine u Surčinu izvršio krivično delo Teško ubistvo kada je likvidiran Novica Elek.
Grupa mladića, koja je spas od podgoričkih vrućina tražila na obali Zete, dan pre tragedije ugostila je ruskog državljanina Mihaila Nikolajeviča Šabunjina, osumnjičenog da je 31. avgusta na strelištu "Češka zbrojovka" u Danilovgradu, usmrtio trojicu zaposlenih i nakon toga se dao u bekstvo.
Viktor Miler, čovek koji je napisao scenario za jedan od najpoznatijih i najstrašnijih horor filmova svih vremena, "Petak trinaesti", preminuo je u ponedeljak u Alamidi u Kaliforniji u 86. godini.
Glumac i bivši ministar kulture Branislav Lečić prvi je dobitnik prestižne nagrade "Danilo Bata Stojković" za životno delo na Međunarodnom filmskom festivalu u Nišu.
Kompanija Epl predstavila je nove dokaze u sudskom sporu protiv bivšeg zaposlenog Čanga Lijua, koga optužuje da je nakon prelaska u kompaniju OpenAI neovlašćeno pristupao poverljivim podacima američkog tehnološkog giganta, a potom pokušao da uništi dokaze o tome.
Japan se oprostio od doktorke Šigeko Kagave u 115. godini, koja je tokom života postala poznata po izuzetnoj dugovečnosti i činjenici da je i u poznim godinama ostala aktivna.
Bivša zvezda "Velikog brata" Živan Janićijević Burek, nekada jedno od prepoznatljivih lica rijaliti scene, spreman je za novi povratak pred televizijske kamere.
Pevačica Aleksandra Radović nije bila u svom rodnom mestu, Bogatiću, skoro dve decenije, a razlog je, kako tvrdi, zbog toga što više nema rodbinu koju bi posećivala.
Pevač Nikola Grujić Gruja govorio je o vezi sa Milenom Šarac Mimom, javnoj preljubi, raskidu i svojoj borbi sa kockanjem, zbog koje je izgubio dva stana.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.