Američka mornarica, pod komandom admirala Lize Frančeti, izdala nove smernice za pripremu za potencijalni sukob sa Pekingom oko Tajvana već 2027. godine.
Plan za navigaciju šefa pomorskih operacija američke ratne mornarice, koji se takođe naziva plan "Projekat 33", postavlja dva primarna cilja: jačanje pomorske spremnosti i jačanje uloge američke mornarice.
On, piše Gabriel Honrad za Asian Tajms, identifikuje sedam kritičnih oblasti, uključujući rešavanje zaostalih radova u održavanju flote, pripremu robotskih i autonomnih sistema, poboljšanje zapošljavanja i zadržavanja mornara i jačanje infrastrukture.
Plan naglašava i tehnološke inovacije kao odgovor na povećane globalne pretnje - posebno zbog rastućih vojnih sposobnosti Kine i sve agresivnijih akcija Rusije. Nastoji da osigura da američka mornarica zadrži svoju superiornost kroz spremnost, integraciju zajedničkih snaga i kompetenciju boraca, vođenu napretkom u veštačkoj inteligenciji (AI) i robotici. Podvlači važnost brzog sprovođenja ovih inicijativa kako bi se odgovorilo na buduće izazove.
Dok američka mornarica ubrzava svoje napore da se suprotstavi rastućoj pomorskoj moći Kine, suočava se sa zaostalim kapacitetima brodogradnje i zastarelih lanaca komande u potencijalnom sukobu.
Asia Times je ranije primetio da se SAD suočavaju sa kritičnim izazovima u pomorskoj brodogradnji dok se bore da održe korak sa brzom pomorskom ekspanzijom Kine. Kina sada ima najveću mornaricu na svetu, sa 370 brodova i podmornica i više od 140 velikih površinskih plovila. Osim toga, 13 kineskih brodogradilišta imaju veći kapacitet od svih sedam američkih brodogradilišta zajedno.
Dalje, američka brodogradilišta se suočavaju sa nedostatkom kvalifikovane radne snage, što je pogoršano smanjenjem budžeta i otpuštanjima koja su iscrpila specijalizovanu radnu snagu potrebnu za pomorsku izgradnju. Štaviše, zastarele strategije nabavke i oslanjanje na skupe, stare ratne brodove kao što su nosači aviona, razarači i amfibijski jurišni brodovi dodatno ometaju sposobnost SAD da brzo uveća svoju flotu.
Kineska civilno-vojna strategija fuzije, koja joj omogućava da gradi i vojna i civilna plovila u istim brodogradilištima, povećala je njenu efikasnost i proizvodne kapacitete.
Dok je prepuštanje američke pomorske brodogradnje ključnim saveznicima kao što su Japan i Južna Koreja okarekterisano kao održivo sredstvo za povećanje broja brodova američke mornarice, brojni eksperti su izrazili zabrinutost da bi to bilo slično predaji strateških kapaciteta SAD trećim stranama, što bi uticalo na suverenitet SAD.
U maju 2024, Asia Times je primetio da procesi i sredstva uključeni u otkrivanje, lociranje, praćenje, ciljanje, napad i procenu štete u borbi u indo-pacifičkom regionu imaju ograničenu prilagodljivost i mogućnosti razmene informacija, što ometa njihovu efikasnost u potencijalnom sukobu.
Kina bi mogla da iskoristi takvu ranjivost kroz svoj koncept preciznog ratovanja na više domena (MDPV), koji koristi veštačku inteligenciju i mogućnost da brzo identifikuje slabosti u američkom operativnom sistemu i kombinuje snage iz više domena kako bi pokrenula precizne udare na te slabe tačke.
Kako integracija robotike i veštačke inteligencije postaje ključna u pomorskom ratovanju, težnja američke mornarice da stekne i ugradi autonomne sisteme u svoju strukturu pokazuje njenu strategiju da se suprotstavi prednosti kineske brodogradnje kroz tehnološke inovacije i razorne borbene taktike.
U februaru 2024, Asia Times je pomenuo da Ministarstvo odbrane SAD traži predloge za jeftine, autonomne čamce sa bespilotnim letelicama u okviru projekta malog bespilotnog površinskog vozila (SUSV), ali i jeftinog pomorskog ekspedicionog plovila (PRIME).
Inicijativa ima za cilj da unapredi pomorske sposobnosti, posebno u potencijalnom sukobu u Tajvanskom moreuzu. Projekat traži dizajne koji mogu da putuju 500 do 1.000 nautičkih milja dok nose teret od 1.000 funti i postižu brzinu od najmanje 35 čvorova uz autonomnu navigaciju čak i u okruženjima u kojima je GPS odbijen.
Inicijativa PRIME bi mogla da potpadne u opsežniju američku "Hellscape" strategiju za suzbijanje potencijalne kineske invazije na Tajvan. Ovaj plan uključuje raspoređivanje rojeva bespilotnih bespilotnih letelica, podmornica i površinskih brodova u Tajvanskom moreuzu, ostavljajući vreme za intervenciju SAD i saveznika.
Međutim, USV-ovi imaju značajna tehnološka i sajber-bezbednosna ograničenja. Simulacije sugerišu da bi rojevi dronova mogli da preplave odbranu Kine, ali i dalje postoji zabrinutost zbog njihove ranjivosti na elektronski rat i sajber napade. Dalje, njihova predložena masovna primena naglašava potrebu za raznovrsnim i otpornim proizvodnim lancem snabdevanja.
Dok se SAD bore da povećaju broj brodova i integrišu nove tehnologije, suočavaju se sa dilemom između održavanja trenutne spremnosti za potencijalne sukobe i ulaganja u dugoročnu modernizaciju kako bi bili ispred konkurencije.
U članku Proceedings iz februara 2022. godine, Aaron Marčant pominje da se američka mornarica suočava sa kritičnim izazovom u prelasku sa kratkoročne kulture "mogu učiniti" na način razmišljanja koji je dugoročno spreman za borbu kako bi se suočio sa konkurencijom velikih sila, posebno protiv Kine i Rusija.
Marčant napominje da je stav američke mornarice "može" istorijski doveo do operativnog uspeha. Međutim, on ističe da nedavni trendovi otkrivaju deficit spremnosti koji je pogoršan visokim operativnim tempom, neadekvatnom obukom i nedostatkom osoblja. On kaže da se, uprkos naporima da se pozabavi ovim pitanjima, američka mornarica bori da uravnoteži operacije, održavanje i obuku.
On naglašava da američka mornarica da bi uspela u budućim angažmanima mora da ima dobro obučene, odmorne i potpuno popunjene posade.
Marčant kaže da su za to potrebne i institucionalne promene, kao što su poboljšana obuka osoblja, uz oslanjanje na iskustva američkog marinskog korpusa, američke obalske straže i savezničke mornarice.
Marčant naglašava da dugoročni uspeh američke mornarice zavisi od njene sposobnosti da se prilagodi i pripremi za vrhunsku pomorsku borbu, prevazilazeći kratkoročnost koja je karakterisala njenu nedavnu prošlost.
Majkl Bajer napominje u članku iz aprila 2023. za National Defence Magazine da američka mornarica svakodnevno sprovodi operacije "visokog tempa" na globalnom nivou, stvarajući intenzivnu potražnju za vrhunskim pomorskim borcima kao što su nuklearne podmornice, razarači, nosači aviona i krstarice.
On kaže da će ova situacija produžiti internu debatu o tome da li američka mornarica treba odmah da podrži tekuće operacije i održavanje brodova ili da se usredotoći na razvoj novih plovila, hipersoničnog oružja, oružja usmerene energije i inovativne autonomije.
Kako bi mogla da izgleda kineska invazija na Tajvan? Upravo ovom temom bavili su se kineski državni mediji u novoj dokumentarnoj seriji. Reč je o šest epizoda, po 20 minuta, dokumentarnog filma pod nazivom Kvenčing, koji se emituje na Centralnoj kineskoj televiziji.
Stotine pripadnika libanske militantne grupe Hezbolah koju podržava Iran povređeno je u utorak u napadu na pejdžere članova ove grupe, rekao je libanski bezbednosni izvor za strane medije. Ovaj događaj, ali i mogući frontalni sukob Rusije i NATO pakta, komentarisali su bivši dopisnik "Politike" iz Moskve Slobodan Samardžija i potpredsednica Srpske radikalne stranke Vjerica Radeta tokom svog gostovanja u "Otvorenom studiju".
Gosti "Otvorenog studija" televizije Informer bili su pukovnik profesor dr Mićo Živojinović i istoričar Nebojša Damjanović. Oni su analizirali verovatnoću novog svetskog rata, ovog puta nuklearnog, u skorijoj budućnosti.
Vašington mora da prekine saradnju sa tajvanskom vojskom i poštuje ključne interese Kine, rekao je potpredsednik kineske Centralne vojne komisije Džang Juksia, nazvavši pitanje Tajvana od vitalnog značaja za Peking.
Lokalne vlasti Tajvana predložile su povećanje potrošnje na odbranu ostrva na rekordnih 20,2 milijarde dolara sledeće godine, što je povećanje od 7,7% u odnosu na 2023, što čini 2,45% procenjenog BDP-a u 2025. godini.
Američka vojska bila je na korak od presretanja kineskog broda na Bliskom istoku, naoružani vojnici spremali su se za ukrcavanje, a vojni avioni već su bili u vazduhu kada je otkriveno da je obaveštajni izveštaj koji je pokrenuo čitavu operaciju bio pogrešan i napravljen uz pomoć veštačke inteligencije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kako bi mogla da izgleda kineska invazija na Tajvan? Upravo ovom temom bavili su se kineski državni mediji u novoj dokumentarnoj seriji. Reč je o šest epizoda, po 20 minuta, dokumentarnog filma pod nazivom Kvenčing, koji se emituje na Centralnoj kineskoj televiziji.
Poljska je tokom noći između četvrtka i petka podigla vojnu avijaciju zbog napada ruskih dronova „Geran“ na zapadne delove Ukrajine, u blizini granice sa NATO, dok su se istovremeno pojavili izveštaji o vazdušnoj uzbuni i obustavi rada graničnih prelaza između dve zemlje.
Veličanstvena atmosfera obeležila je današnji predizborni skup liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u krcatoj hali "Jezero" u Kragujevcu, kada se tokom govora predsednika dogodio momenat koji je rasplakao sve prisutne!
Ponovo se javila i dežurna miljenica Aljbina Kurtija, Rada Trajković, koja je pružila otvorenu podršku blokaderima i napala Aleksandra Vučića i Srpsku naprednu stranku (SNS) pred predstojeće parlamentarne izbore.
Aleksandar Vučić objavio je na Instagramu snimak iz pečenjare "Šumadinac" u Natalincima, nedaleko od Kragujevca, gde je pohvalio domaćine, gostoprimstvo i hranu, uz poruku da se tamo dobro jede za mnogo manje para nego u Beogradu.
Takmičar "Exatlona" Mensur Ajdarpašič ispričao je svoju verziju sukoba sa Veljkom Milićevićem koji je doveo u pitanje njegovo dalje učešće u sportskom rijalitiju.
Sukob Mensura Ajdarpašića i Veljka Milićevića poprilično je uzdrmao sve u Crvenom i Plavom timu, a sada je svoje mišljenje o ovoj situaciji dao Dragomir Radojević.
Sutra, 10. oktobra, Srpska pravoslavna crkva obeležava Miholjske zadušnice, a mnoge vernike i dalje muči isto pitanje: da li se na groblje nosi paran ili neparan broj sveća?
Do kraja godine, tačnije za dva i po meseca, u Srbiji će biti otvoreno još 60 kilometara auto-puteva i brzih saobraćajnica. Tako će za saobraćaj biti otvorene dve deonice ka zapadu zemlje - autoput Kuzmin - Sremska Rača i saobraćajnica Slepčević - Badovinci, dok se na istoku završava preostali deo Dunavskog koridora.
Nova "škoda oktavija" dobija klasični hibridni pogon koji kombinuje benzinski motor i dva elektromotora. Iako cena nove verzije još nije objavljena, kao orijentir može da posluži blagi hibrid sa paketom Selection, koji na češkom tržištu košta od oko 25.500 evra.
Ministarka rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Dubravka Đedović Handanović, najavila je da sledeće nedelje počinje gradnja prvih pet kilometara gasne interkonekcije Srbije i Severne Makedonije od ukupno 145.
Jeziv zločin dogodio se u petak posle podne u selu Livoč kod Gnjilana, kada je, kako se sumnja, jedan muškarac ubio svoju suprugu, prijatelja, inače člana njene porodice, i ranio još tri osobe.
Pripadnici policije uhapsili su M.K. (38) iz Novog Pazara zbog sumnje da je u Kolašinu protivpravno oduzeo automobil marke „Audi“, koji je bio parkiran pored kuće vlasnika.
Zrenjaninska policija, uhapsila je osumnjičenog M. J. zbog sumnje da je na magistrali u četvrtak uveče nožem napao mladića M.Č. blizu napuštene zgrade nekadašnje Pinove vile, kod Zrenjanina.
Krsto Vujić (44), zvani Terminator, pripadnik "škaljarskog" klanakoji je sredinom aprila ubijen u Barseloni, navodno je godinama vodio dvostruki ljubavni život, skrivajući se u Španiji od zakona, ali i suparničkog klana.
Šesti deo "Žikine dinastije" pod nazivom "Šta se zgodi kad se ljubav rodi" obeležila je i jedna zajednička scena Dragomira Gidre Bojanića i Ljiljane Kontić koji su u to vreme bili supružnici!
U okviru programa Ministarstva kulture "Užice - Prestonica kulture Srbije" a povodom 80 godina rada užičkog Narodnog muzeja, otvorena je nova stalna postavka "Nasleđe, putovanje koje traje" i predstavljena istoimena publikacija u čast jubileja.
Manekenka Hajdi Klum (53) ponovo je privukla ogromnu pažnju na društvenim mrežama provokativnom fotografijom na kojoj je u prvi plan stavila gola stopala i svoju zanosnu zadnjicu.
Od Prvog srpskog ustanka i Albanske golgote do Kolubarske bitke i bitke na Košarama, istorija Srbije puna je događaja koji su obeležili sudbinu našeg naroda, a mnogi od njih mogli bi da budu inspiracija za velika filmska ostvarenja.
Da biste letnji odmor produžili i u jesenjim mesecima, ne morate putovati na drugi kraj sveta - ovih nekoliko evropskih destinacija i dalje nudi sunčane dane, a Kipar ubedljivo vodi.
Od valjanja u smrdljivim stvarima do lizanja vaših stopala, psi često rade stvari koje vlasnicima deluju čudno, ali zapravo imaju veoma logčno objašnjenje.
Frontmen grupe Majke Goran Bare pre nekoliko godina gostovao je u jednoj emisiji, gde je govorio o muzici koja je danas dominantna, a tom prilikom osvrnuo se i na narodnjake, odnosno takozvane "cajke".
Legendarni roker i frontmen grupe "Majke", Goran Bare preminuo je danas, 9. oktobra, u 62. godini, ostavivši iza sebe brojne hitove, ali i potresnu životnu priču.
Pevač Goran Bare retko je govorio o odnosu sa sinom Miranom, a priznao je da nije bio otac kakav je želeo da bude i da je njegov sin odrastao uz baku i deku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.