Ovaj "general" će sada istresti sav svoj gnev na Ukrajinu! Rusi sve spremili za nadolazeću katastrofu, Kijev ostavljen na milost i nemilost...
Podeli vest
Ukrajina je blizu tačke bez povratka. Različite procene govore da je zemlja izgubila od 50 do 80 odsto svojih kapaciteta za proizvodnju električne energije, što znači da se suočava sa velikim izazovima da se adekvatno pripremi za dolazak "generala zime", koji neće štedeti ni ukrajinske civile, niti njihove vojne snage.
Kijevski ministar energetike German Galuščenko je još u avgustu upozorio da će ova zima biti najteža do sada, zbog nestanka struje.
Odluka predsednika Rusije Vladimira Putina da unese izmene u uslove za upotrebu nuklearnog oružja ima za cilj da primora zemlje NATO-a da preispitaju svoj stav prema sukobu u Ukrajini, izjavio je penzionisani potpukovnik Oružanih snaga SAD, Danijel Dejvis, u svom YouTube kanalu Daniel Davis / Deep Dive.
Zapadni mediji će uskoro početi da govore o tome da za Oružane snage Ukrajine više nije neophodno da drže grad Ugljedar u Donjeckoj Narodnoj Republici, izjavio je irski novinar Čej Bouz na društvenoj mreži Iks.
26.09.2024
11:10
Od tada se situacija samo pogoršavala. Ukrajina je pretrpela jedan od najžešćih udara na svoju energetsku infrastrukturu, krajem prošlog meseca. Šteta koja je usledila dovela je do toga da ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otpusti ključne zvaničnike u energetskom sektoru – naime, savetnika u kabinetu predsednika Ukrajine Rostislava Šurmu i generalnog direktora operatera "Ukrenergo", Vladimira Kudrickog.
Ukrajinski zvaničnici otvoreno su kritikovali svoju vladu zbog, kako tvrde, neadekvatnih priprema za zimu.
Eksplozija se dogodila u blizini naselja Gvardejsko u Odeskoj oblasti Ukrajine, gde su primećeni strani vojnici, uključujući oficire, izjavio je za RIA Novosti koordinator proruskog podzemlja u Nikolajevu, Sergej Lebedev.
Domaća proizvodnja energije u zemlji u 2022. iznosila je 55 gigavata, među najvećima u Evropi. Međutim, do početka ove godine pala je ispod 20 gigavata, a do jula – na samo 9 gigavata, navodi "Fajnenšel tajms".
Galuščenko je takođe priznao da trenutni nivoi proizvodnje nisu dovoljni da zemlja bez problema preživi hladnije mesece.
- Moramo se pripremiti za tešku zimu. Nažalost, biće zaista teža od prethodnog. Ipak, moramo pokušati da uspostavimo autonomne sisteme snabdevanja energijom. Sa naše strane, učinićemo sve da to ne bude potrebno - rekao je on.
Ukrajina se trenutno bori da čak i delimično reši ova pitanja
Prvo, zemlja se suočava sa nedostatkom uvoza električne energije koji bi mogao da pokrije deficit. U junu je kapacitet EU za izvoz električne energije već dostigao svoj limit.
Drugo, Kijev računa na finansijsku podršku svojih zapadnih saveznika. Nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok nedavno je obećala dodatnih 100 miliona evra za pomoć u obnavljanju energetske infrastrukture Ukrajine. Nedovoljno za rešavanje svih problema.
Treće, Zelenski je najavio plan izgradnje novih energetskih objekata ukupnog kapaciteta od jednog gigavata do kraja godine. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je do sada sprovedeno samo šest odsto ovog plana.
Nestašica struje u Ukrajini nije samo posledica udara na energetsku infrastrukturu. Planirano održavanje i neispravne nuklearne elektrane takođe su odigrale ulogu u krizi.
Kao rezultat svih ovih faktora, Ukrajinci mogu da očekuju nestanke struje u trajanju od 8-10 sati dnevno i to bez novih velikih napada na energetsku infrastrukturu. Veći gradovi kao što su Kijev, Odesa i Harkov će verovatno najviše trpeti.
Posledice napada
U intervjuu za Si-En-En, Zelenski je rekao da su ruske snage oštetile 80 odsto energetske infrastrukture Ukrajine koristeći precizno navođenu municiju.
Prema nedavnim procenama Kijevske škole ekonomije, trošak ukrajinske energetske infrastrukture od bombardovanja premašio je 56 milijardi dolara.
Osim finansijskih gubitaka, Ukrajina je izgubila i važne infrastrukturne objekte. Neki se ne mogu obnoviti, a za druge će rekonstrukcija potrajati.
Prema rečima bivšeg generalnog direktora "Ukrenerga" Kudrickog, jačanje glavnih energetskih objekata u zemlji zahtevalo bi ulaganje od oko 100 milijardi grivni (2,4 milijarde dolara), ali je do sada izdvojeno samo 10 odsto tog iznosa
Energetski sistem Ukrajine se ove zime suočava sa kolapsom. Prema najoptimističnijim prognozama, do novembra će biti uobičajeni nestanci struje u trajanju od nekoliko sati, a tokom decembra i januara dugotrajni nestanci struje mogu izazvati probleme u rasponu od prekida vodosnabdevanja do smanjenja proizvodnje u različitim sektorima privrede.
Očekuje se da će civili snositi najveći teret ovih prekida, jer će prioritet biti dat napajanju industrijskih preduzeća i strateške infrastrukture. Shodno tome, vlasti su posavetovale obične Ukrajince da nabave generatore i gasne grejače.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova upitala je da li logika šefa diplomatije EU Žozepa Borelja o "narušavanju integriteta Ukrajine" važi i za Srbiju u slučaju Kosova i Metohije.
NATO planira da koordinira transport većeg broja ranjenih vojnika sa linije fronta u slučaju rata sa Rusijom, potencijalno preko vozova-bolnica zbog toga što vazdušna evakuacija možda neće biti moguća, izjavio je šef logističke komande Alijanse general-potpukovnik Aleksander Zolfrank.
Oružane snage Ukrajine za 2025. godinu planiraju operacije izvan granica zemlje uz primenu oružja dugog dometa, iako zapadne zemlje, koje su Kijevu poslale takvo naoružanje, za sada nisu ukinule zabranu na njegovo korišćenje, rekao je ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov.
Zarobljeni vojnici Oružanih snaga Ukrajine govore o teškim uslovima u ukrajinskim jedinicama – "nema normalne hrane i vode", a neki se "nisu mesec dana umivali", izjavio je komandir specijalnih snaga "Ahmat" i zamenik načelnika glavne vojno-političke uprave Ministarstva odbrane, general-major Apti Alaudinov.
Uzrok državnog udara u Kijevu mogla bi postati ne mirno rešenje s Rusijom, već odbijanje održavanja predsedničkih izbora, izjavio je poslanik Vrhovne rade Ukrajine Aleksandar Dubinski, koji se nalazi u pritvoru zbog sumnje na izdaju, na svom Telegram kanalu.
Bivši predsednik SAD i kandidat republikanaca na predstojećim predsedničkim izborima Donald Tramp izjavio je danas da Iran možda stoji iza nedavnih pokušaja njegovog ubistva i istakao "da je on predsednik, a neka druga zemlja zapreti američkom predsedničkom kandidatu, ona bi rizikovala da bude raznesena u paramparčad".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki i ukrajinski predstavnici na pregovorima održanim na Floridi razgovarali su o mogućem mirovnom planu u kojem bi Ukrajina mogla biti faktički lišena mogućnosti da uđe u NATO, objavio je Si-En-En, pozivajući se na izvor upoznat sa diskusijama.
Sjedinjene Američke Države su signalizirale predsedniku Volodimiru Zelenskom da Ukrajina mora da prihvati američki nacrt okvira za okončanje rata sa Rusijom, potvrdile su danas za Rojters dve osobe upoznate sa situacijom.
Odluka predsednika Rusije Vladimira Putina da unese izmene u uslove za upotrebu nuklearnog oružja ima za cilj da primora zemlje NATO-a da preispitaju svoj stav prema sukobu u Ukrajini, izjavio je penzionisani potpukovnik Oružanih snaga SAD, Danijel Dejvis, u svom YouTube kanalu Daniel Davis / Deep Dive.
Ideolog blokadera i jedan od najostrašćenijih kritičara vlasti i predsednika Srbije Aleksandra Vučića, Čedomir Stojković, na najstrašniji način je napao svoje zgubidane i to zbog verskih obeležja koja nose tokom okupljanja na javnim mestima.
Dok Zapad raspravlja o novim merama protiv Moskve, Kina je pažnju usmerila na potpuno drugi trend: eksplozivan rast vrednosti ruskog zlata, koje je probilo istorijski prag od više od 300 milijardi dolara.
Miroslav Miki Aleksić, čelnik Narodnog pokreta Srbije (NPS) izabran je za političara godine, ali na stranici na Instagramu koja, verovali ili ne, ima čitavih 390 pratilaca.
Biznismen Branko Babić, kom je više puta gašen profil na društvenoj mreži Iks jer je na njemu raskrinkavao laži i izmišljotine blokadera, sada je na novom nalogu objavio jedan sasvim drugačiji snimak i izazvao haos.
Prema izveštajima Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, vreme će danas biti maglovito, uz pojavu niske oblačnosti i sipeće kiše na lokalnom nivou.
Dragan Čavić (58) nestao je 2. decembra u Zemunu, gde je poslednji put viđen u Prvomajskoj ulici. Njegova supruga Suzana navodi da je njegov nestanak praćen neuobičajenim i zabrinjavajućim okolnostima.
Telo S. J. (37) pronađeno je juče ujutru na jednom stovarištu u naselju Kotlujevac u Zaječaru, a kako su na glavi nesrećnog muškarca bile vidljive povrede odmah se posumnjalo da je reč o ubistvu.
Velibor Vučurović (31), kompozitor iz Feketića, ubijen je 2010.godine na ulici u Novom Sadu i do danas nije poznato ko je i zbog čega u njega ispalio smrtonosni hitac.
Lana Bijedić (19) brutalno je ubijena, a njeno telo izvučeno je iz reke Studenčice 6. oktobra 2019. godine. Međutim, prema poslednjim poznatim informacijama iz istrage, ubica tinejdžerke još uvek nije uhapšen.
Iako je publika pamti po duhovitim i toplim ulogama, glumica Ružica Sokić je ceo život nosila teška sećanja na rat, siromaštvo, strah i bolest, o čemu je retko govorila.
Otac pevačice Selene Kintanilje umro je u 86. godini. Čovek koji je sahranio ćerke i tri decenije nosio teret jednog od najpotresnijih ubistava u muzičkoj istoriji.
Glumica Nikolina Friganović kaže da su njeni roditelji bili mladi tokom ratova devedesetih i pogroma Srba iz Hrvatske za vreme ustaške akcije "Oluja" i da je u svoj lik Nade u "Tvrđavi" utkala mnogo ličnih emocija i sećanja na taj nemili period.
Glumac Ivan Bosiljčić kaže da je 1997. godine umalo mogao da pogine u saobraćajnoj nesreći kada je mini-bus u kojem se vozio skrenuo s puta i zaustavio se na samoj litici.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar