Sirijski grad Alep pao je pod kontrolu ekstremista, a kao glavni razlog navodi se "kriminalna nepažnja" sirijskog predsednika i vojnog rukovodstva koje nije reagovalo na upozorenja ruskih savetnika, izjavio je ruski ratni reporter Oleg Blohin, koji trenutno izveštava iz Sirije.
- Sirijska vojska nije napravila samo greške, već je pokazala kriminalnu nepažnju. Sve je bilo opušteno. Kako je moguće da linija odbrane bude tako zanemarena? Naše jedinice u specijalnoj vojnoj operaciji (SVO) bi samo sanjale o takvom protivniku. Oni su dolazili u masama, u kolonama - rekao je Blohin u svom blogu.
On je dodao da bi, da je na tom mestu bila bilo koja jedinica SVO, ekstremisti bili zaustavljeni daleko pre nego što bi došlo do sukoba vatrenim oružjem.
- Svi bi bili eliminisani FPV dronovima. A ovde? Ništa se ne dešava. Tehnika je ostavljena. Kako je moguće izgubiti 30 tenkova, BMP vozila i artiljerijske oruđe koje su jednostavno napustili? Ovo je bila kriminalna nepažnja - rekao je on.
Napuštanje od strane iranskih snaga
Prema njegovim rečima, situacija se pogoršala nakon što su iranske snage napustile oblast. Rusko prisustvo bilo je ograničeno na analitičku grupu i vojnu policiju, bez direktnih borbenih jedinica.
- Naši ljudi su sirijskom rukovodstvu jasno ukazivali na pripreme neprijatelja. Međutim, sirijski pukovnik je odgovarao: 'Sve je u redu, nećete vi mene učiti.' Takav stav doveo je do ovoga - naveo je Blohin.
Kritika na račun predsednika Asada
Ratni reporter nije poštedeo ni sirijskog predsednika Bašara al-Asada kritike.
- Odgovornost nedvosmisleno leži i na Asadu. Normalan predsednik bi došao, iznenada obišao linije odbrane, upoznao se sa situacijom. On to nikada nije učinio. Oslanjao se na naše snage da sve reše. Naše snage su uradile svoj deo posla, ali tamo je bilo svega 120 pripadnika vojne policije za celu provinciju - zaključio je Blohin.
Pad Alepa ukazuje na ozbiljne slabosti u organizaciji i odgovornosti sirijskih vlasti u ključnom trenutku borbe protiv ekstremističkih grupa.
Sjedinjene Američke Države najavile su da će Ukrajini obezbediti novi vojni paket pomoći u vrednosti od 725 miliona dolara, saopštio je danas američki državni sekretar Entoni Blinken. Ova odluka doneta je u okviru nastojanja odlazeće administracije predsednika Džoa Bajdena da ojača položaj Kijeva u ratu protiv Rusije pre prenosa vlasti u januaru.
Džihadistička teroristička grupa Hajat Tahrir al-Šam nastavila je ofanzivu na severu Sirije, preuzimajući kontrolu nad ključnim lokacijama u provinciji Hama.
Ruski predsednik Vladimir Putin našalio se na račun izbora u Rumuniji, rekavši da im se „nije dopao jedan kandidat, pa su odlučili da ponovo prebroje glasove“.
Skoro 16.000 stranih dobrovoljaca iz najmanje 72 zemlje trenutno služi u Odbrambenim snagama Ukrajine, rekla je ukrajinski vojni ombudsman Olga Rešetilova.
Ruska vojska formirala je "Ukrajinsku dobrovoljačku brigadu specijalnih snaga", koja je sastavljena od bivših ukrajinskih vojnika koji su prebegli u Rusiju.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Ruska vojska počela je da gradi čitave podzemne komplekse za skladištenje goriva u zoni specijalne vojne operacije, menjajući logistiku iz temelja kako bi ključne zalihe zaštitila od ukrajinskih bespilotnih letelica.
Ukrajinski i američki stručnjaci rastavljaju ostatke ruske balističke rakete srednjeg dometa „Orešnik“, upotrebljene u udaru na Belu Crkvu u Kijevskoj oblasti, a prvi rezultati otkrili su ono čemu se na Zapadu nisu nadali - projektil je napravljen gotovo bez zapadnih i kineskih delova.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp doveo je u pitanje jedno od najvažnijih obećanja datih Kijevu, poručivši da još nije odlučio da li će Ukrajini dozvoliti da proizvodi rakete-presretače za protivvazdušni sistem Patriot.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da sporazum o ukrajinskim prirodnim resursima omogućava Vašingtonu da u svakom trenutku uđe u Ukrajinu i uzme „praktično sve što poželi“, otvoreno predstavljajući dogovor kao direktan američki pristup rudnom bogatstvu te zemlje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Američke Države najavile su da će Ukrajini obezbediti novi vojni paket pomoći u vrednosti od 725 miliona dolara, saopštio je danas američki državni sekretar Entoni Blinken. Ova odluka doneta je u okviru nastojanja odlazeće administracije predsednika Džoa Bajdena da ojača položaj Kijeva u ratu protiv Rusije pre prenosa vlasti u januaru.
Da se opozicija i blokaderska "elita" u Srbiji više uopšte ne podnose, da im sve puca kao balon od sapunice i da su ušli u fazu potpunog raspada, iz dana u dan potvrđuju njihovi brutalni obračuni na društvenim mrežama!
Novi talas bezumlja, autošovinizma i brutalnog vređanja sopstvenog naroda ponovo je zapalio društvene mreže, a glavni akter je blokaderski glumac Tihomir Stanić.
Blokaderska voditeljka medijske trovačnice N1 pokušala da provocira, a odgovorom joj je održan brutalni čas iz patriotizma, te je očitana lekcija medijima koji sramno lešinare nad srpskom nesrećom.
Policijski službenici Uprave kriminalističke policije, Službe za kriminalističko obaveštajni rad, UKP PU za grad Beograd, PU Valjevo, Specijalne antiterorističke jedinice, u Beogradu, uhapsili su M. S. (30) za kojim su raspisane potrage PU Valjevo i PU za grad Beograd, UKP, Odeljenje za borbu protiv droga.
Vođa "kavačkog klana" Radoje Zvicer koji je u jednom krivičnom postupku pravosnažno osuđen na 16 godina zatvora, a u drugom prvostepeno na 40 godina dugotrajnog zatvora, ne bi automatski iza rešetaka proveo 56 godina.
Turski državljanin K. E. (24), osumnjičen za ubistvo ruske državljanke Ljudmile Turkove Konstantinove (27), boravio je oko dva meseca u iznajmljenom stanu u Borči, gde je, kako se saznaje, živeo sa suprugom koja je nekoliko dana pre zločina otišla u Istanbul.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Visoke letnje temperature mogu biti veoma naporne za pse, pa je važno da vlasnici prilagode svakodnevnu rutinu kako bi svojim ljubimcima olakšali boravak na vrućini.
Iako ne postoji siguran način da to odmah potvrdite, postoje određeni znaci koji mogu ukazivati na to da je vaš broj završio na listi blokiranih kontakata.
Mustafa Durdžić, otac rijaliti učesnika Asmina Durdžića javno je pružio podršku Hani Duvnjak i Neriu Ružanjiu nakon što se par žestoko sukobio sa Aneli Ahmić u emsiji "Narod pita".
Bivši učesnik rijalitija Bora Santana otkrio je da od nekretnina poseduje hacijendu, koju je pretvorio u unosan biznis, a spomenuo je i zoološki vrt koji je takođe u njegovom vlasništvu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.