Američki i evropski zvaničnici godinama su bili svesni visokog rizika od izbijanja sukoba zbog ambicija Ukrajine da postane članica NATO-a, otkriva Vikiliks na osnovu diplomatskih depeša i poverljivih dokumenata.
Pozivajući se na veliki broj dobijenih dokumenata, Vikiliks detaljno opisuje kako je Vašington pokušavao da prevaziđe protivljenje pojedinih evropskih zemalja ulasku Ukrajine u NATO, uprkos upozorenjima sopstvenih zapadnih izaslanika o potencijalnim posledicama.
Prema depešama, Moskva je godinama upozoravala da bi pristupanje Ukrajine vojnom savezu pod vođstvom SAD moglo izazvati građanski rat ili destabilizovati ceo region, prisiljavajući Rusiju da donese odluku sa kojom „ne želi da se suoči“. Ova tvrdnja se navodi u 24-minutnom video snimku koji je Vikiliks objavio na društvenoj mreži Iks (X).
Ambasador Berns: Rusija NATO širenje vidi kao direktnu pretnju
Jedan od ključnih dokumenata koje Vikiliks ističe jeste depeša iz februara 2008. godine, koju je poslao tadašnji američki ambasador u Moskvi Vilijam Berns.
- Rusija ne samo da uočava opkoljavanje i pokušaj potkopavanja njenog uticaja u regionu, već i strahuje od nepredvidivih i nekontrolisanih posledica koje bi ozbiljno ugrozile njene bezbednosne interese - upozorio je Berns.
Njegova zabrinutost bila je deljena i među pojedinim evropskim saveznicima NATO-a.
Francuska upozoravala na opasnost od rata u Evropi
Druga depeša, koja datira iz 2005. godine, dokumentuje sastanak tadašnjeg pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Danijela Frida i visokih francuskih zvaničnika. Francuzi su izrazili ozbiljnu zabrinutost da bi ulazak Ukrajine u NATO mogao izazvati oružani sukob na evropskom kontinentu.
„Ako je ostao jedan potencijalni uzrok rata u Evropi, to je Ukrajina“, navodi se u dokumentu koji citira Morisa Gurdo-Montanja, tadašnjeg diplomatskog savetnika francuskog predsednika.
On je upozorio da SAD i njihovi saveznici ulaze u ključnu interesnu zonu Rusije, što bi moglo izazvati snažan odgovor Moskve.
Iako je Frid priznao da u samoj Ukrajini ne postoji nacionalni konsenzus o članstvu u NATO-u, odbacio je zabrinutost zbog mogućih unutrašnjih podela i reakcije Kremlja.
SAD nastavile sa planom uprkos upozorenjima
Uprkos ponovljenim upozorenjima, Vašington je nastavio da tiho, ali dosledno forsira evroatlantsku integraciju Ukrajine, navodi se u depeši tadašnjeg američkog ambasadora u Moskvi Džona Bejrlija iz septembra 2009. godine.
Prema dokumentu, SAD su imale strategiju „namernog, ali tihog približavanja Ukrajine Zapadu i NATO-u“, sve dok ne postignu „čvrst raskid sa Rusijom“.
Rusija: NATO ambicije Kijeva ključni uzrok sukoba
Moskva je godinama naglašavala da su planovi Kijeva za pridruživanje NATO-u i mogućnost da se vojna infrastruktura bloka pojavi na teritoriji Ukrajine jedan od glavnih razloga sukoba.
Ruski zvaničnici su više puta tvrdili da Zapad koristi Ukrajinu kao posredničku silu u ratu protiv Rusije, dok se vojna pomoć i politička podrška Kijevu predstavljaju kao deo šire strategije pritiska na Moskvu.
Otkriveni dokumenti Vikiliksa dodatno osvetljavaju dugogodišnju ulogu zapadnih sila u geopolitičkom nadmetanju koje je, prema mnogim analizama, direktno doprinelo eskalaciji ukrajinskog sukoba.
Primirje između Ukrajine i Rusije moglo bi biti postignuto u narednim nedeljama, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron nakon sastanka sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Beloj kući.
Rusija i Sjedinjene Države mogle bi da smanje svoja izdvajanja za vojsku za 50%, nakon čega bi se tom dogovoru mogla pridružiti i Narodna Republika Kina, izjavio je Vladimir Putin.
Rezolucije u Ujedinjenim nacijama, koje su usmerene protiv bilo koje strane u sukobu, ne doprinose pronalaženju rešenja za Ukrajinu, izjavio je državni sekretar SAD Marko Rubio.
Katastrofa ruske nuklearne podmornice Kursk, u kojoj je 2000. godine stradalo 118 mornara, i dalje izaziva kontroverze. Bivši američki predsednik Bil Klinton tvrdi da postoje indicije da je Vladimir Putin tada doneo odluku da odbije međunarodnu pomoć kako bi zaštitio vojne tajne Rusije.
Dok traju intenzivni pregovori između Rusije i Sjedinjenih Država o budućnosti ukrajinskog sukoba, jedno od glavnih pitanja postaje sudbina Odese. Ovaj strateški grad na obali Crnog mora mogao bi biti ključni element mogućeg dogovora između Moskve i Vašingtona, a opcije za njegov status postaju sve jasnije.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Bivši pomoćnik nekadašnjeg predsednika Ukrajine Leonida Kučme, Oleg Soskin, ocenio je da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski odbija da prizna rusko zauzimanje Konstantinovke zato što bi to, po njegovim rečima, bio politički i vojni udar koji ne bi mogao da preživi bez ozbiljnih posledica.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da se ono što je počelo kao specijalna vojna operacija sada pretvorilo u pravi rat, jer iza Kijeva, kako tvrdi Moskva, više ne stoji samo Ukrajina, već čitav niz zapadnih prestonica.
NATO avion za rano upozoravanje i kontrolu vazdušnog prostora Boing E-3A Sentri primećen je iznad Rumunije, nedaleko od Crnog mora i ukrajinske granice, objavila je RIA Novosti pozivajući se na podatke servisa Flajtradar24.
Lider poljske opozicione partije Pravo i pravda i bivši premijer Poljske Jaroslav Kačinjski poručio je da Ukrajina ne može biti primljena u Evropsku uniju dok ne odbaci politiku veličanja Stepana Bandere, Ukrajinske ustaničke armije i Organizacije ukrajinskih nacionalista.
Na Krimu su tokom noći, prema navodima monitoring kanala i podacima iz otvorenih izvora, napadnuti elektroenergetski objekti, među njima trafostanica „Bahčisaraj“ od 220 kilovolti u Bahčisaraju i trafostanica „Zimino“ 10/35/10 kilovolti.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavestio je predsednika SAD Donalda Trampa da su ruske snage oslobodile Konstantinovku, tokom telefonskog razgovora koji je trajao oko sat i po i u kojem su glavne teme bile rat u Ukrajini, Bliski istok i budući odnosi Moskve i Vašingtona.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Primirje između Ukrajine i Rusije moglo bi biti postignuto u narednim nedeljama, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron nakon sastanka sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Beloj kući.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Uticajni briselski list blizak najvišim instancama vlasti u srcu Evropske unije (EU) objavio je analizu kojom je žestoko udario na Hrvatsku, optuživši tu zemlju da čak ni više od tri decenije nakon sticanja nezavisnosti ona nije raščistila sa ustaškom prošlošću!?!
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.