Američki i evropski zvaničnici godinama su bili svesni visokog rizika od izbijanja sukoba zbog ambicija Ukrajine da postane članica NATO-a, otkriva Vikiliks na osnovu diplomatskih depeša i poverljivih dokumenata.
Pozivajući se na veliki broj dobijenih dokumenata, Vikiliks detaljno opisuje kako je Vašington pokušavao da prevaziđe protivljenje pojedinih evropskih zemalja ulasku Ukrajine u NATO, uprkos upozorenjima sopstvenih zapadnih izaslanika o potencijalnim posledicama.
Prema depešama, Moskva je godinama upozoravala da bi pristupanje Ukrajine vojnom savezu pod vođstvom SAD moglo izazvati građanski rat ili destabilizovati ceo region, prisiljavajući Rusiju da donese odluku sa kojom „ne želi da se suoči“. Ova tvrdnja se navodi u 24-minutnom video snimku koji je Vikiliks objavio na društvenoj mreži Iks (X).
Ambasador Berns: Rusija NATO širenje vidi kao direktnu pretnju
Jedan od ključnih dokumenata koje Vikiliks ističe jeste depeša iz februara 2008. godine, koju je poslao tadašnji američki ambasador u Moskvi Vilijam Berns.
- Rusija ne samo da uočava opkoljavanje i pokušaj potkopavanja njenog uticaja u regionu, već i strahuje od nepredvidivih i nekontrolisanih posledica koje bi ozbiljno ugrozile njene bezbednosne interese - upozorio je Berns.
Njegova zabrinutost bila je deljena i među pojedinim evropskim saveznicima NATO-a.
Francuska upozoravala na opasnost od rata u Evropi
Druga depeša, koja datira iz 2005. godine, dokumentuje sastanak tadašnjeg pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Danijela Frida i visokih francuskih zvaničnika. Francuzi su izrazili ozbiljnu zabrinutost da bi ulazak Ukrajine u NATO mogao izazvati oružani sukob na evropskom kontinentu.
„Ako je ostao jedan potencijalni uzrok rata u Evropi, to je Ukrajina“, navodi se u dokumentu koji citira Morisa Gurdo-Montanja, tadašnjeg diplomatskog savetnika francuskog predsednika.
On je upozorio da SAD i njihovi saveznici ulaze u ključnu interesnu zonu Rusije, što bi moglo izazvati snažan odgovor Moskve.
Iako je Frid priznao da u samoj Ukrajini ne postoji nacionalni konsenzus o članstvu u NATO-u, odbacio je zabrinutost zbog mogućih unutrašnjih podela i reakcije Kremlja.
SAD nastavile sa planom uprkos upozorenjima
Uprkos ponovljenim upozorenjima, Vašington je nastavio da tiho, ali dosledno forsira evroatlantsku integraciju Ukrajine, navodi se u depeši tadašnjeg američkog ambasadora u Moskvi Džona Bejrlija iz septembra 2009. godine.
Prema dokumentu, SAD su imale strategiju „namernog, ali tihog približavanja Ukrajine Zapadu i NATO-u“, sve dok ne postignu „čvrst raskid sa Rusijom“.
Rusija: NATO ambicije Kijeva ključni uzrok sukoba
Moskva je godinama naglašavala da su planovi Kijeva za pridruživanje NATO-u i mogućnost da se vojna infrastruktura bloka pojavi na teritoriji Ukrajine jedan od glavnih razloga sukoba.
Ruski zvaničnici su više puta tvrdili da Zapad koristi Ukrajinu kao posredničku silu u ratu protiv Rusije, dok se vojna pomoć i politička podrška Kijevu predstavljaju kao deo šire strategije pritiska na Moskvu.
Otkriveni dokumenti Vikiliksa dodatno osvetljavaju dugogodišnju ulogu zapadnih sila u geopolitičkom nadmetanju koje je, prema mnogim analizama, direktno doprinelo eskalaciji ukrajinskog sukoba.
Primirje između Ukrajine i Rusije moglo bi biti postignuto u narednim nedeljama, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron nakon sastanka sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Beloj kući.
Rusija i Sjedinjene Države mogle bi da smanje svoja izdvajanja za vojsku za 50%, nakon čega bi se tom dogovoru mogla pridružiti i Narodna Republika Kina, izjavio je Vladimir Putin.
Rezolucije u Ujedinjenim nacijama, koje su usmerene protiv bilo koje strane u sukobu, ne doprinose pronalaženju rešenja za Ukrajinu, izjavio je državni sekretar SAD Marko Rubio.
Katastrofa ruske nuklearne podmornice Kursk, u kojoj je 2000. godine stradalo 118 mornara, i dalje izaziva kontroverze. Bivši američki predsednik Bil Klinton tvrdi da postoje indicije da je Vladimir Putin tada doneo odluku da odbije međunarodnu pomoć kako bi zaštitio vojne tajne Rusije.
Dok traju intenzivni pregovori između Rusije i Sjedinjenih Država o budućnosti ukrajinskog sukoba, jedno od glavnih pitanja postaje sudbina Odese. Ovaj strateški grad na obali Crnog mora mogao bi biti ključni element mogućeg dogovora između Moskve i Vašingtona, a opcije za njegov status postaju sve jasnije.
Viktor Orban više nije na vlasti, ali očekivano otopljavanje odnosa Mađarske i Ukrajine nije stiglo. Samo pet meseci nakon što je Peter Mađar preuzeo vladu u Budimpešti, dve zemlje ponovo razmenjuju teške optužbe.
Ruski agenti zauzimaju ključne zgrade u estonskoj Narvi, proglašavaju „Narvsku Narodnu Republiku“, pozivaju Moskvu u pomoć, a ruski dronovi sa druge strane granice počinju da tuku estonske snage koje pokušavaju da povrate grad.
Ruski dronovi pogodili su jutros najmanje dve benzinske pumpe u Kijevu, skladišne objekte i transportnu infrastrukturu, dok je požar izbio i na teritoriji jednog transportnog preduzeća.
Ruske snage završile su opkoljavanje velikog ukrajinskog odbrambenog čvorišta u Dobropolju i odmah nastavile prodor prema Aleksandrovki, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije. Prema tvrdnjama Moskve, u gradu su blokirani delovi dve brigade Nacionalne garde Ukrajine i 425. jurišnog puka „Skala“.
Lider Komunističke partije Ruske Federacije Genadij Zjuganov izašao je posle parlamentarnih izbora sa jednom od najoštrijih kritika dosadašnjeg političkog i ekonomskog kursa vlasti, upozorivši da će, ukoliko se ništa ne promeni i rat nastavi da iscrpljuje zemlju, „svi izgubiti“.
Rusija je u avgustu više nego udvostručila isporuke dizela Kazahstanu, Kirgistanu, Mongoliji i Tadžikistanu, dok je istovremeno količina goriva poslata na domaće rusko tržište pala za oko 300.000 tona, pokazuju podaci do kojih je došao Rojters.
Ruske snage izvele su tokom noći novu seriju udara na Kijev i Kijevsku oblast, a jedan od najupečatljivijih prizora zabeležen je u Višnjevu, gde je posle udara izbio veliki požar.
Prvi zamenik predsednika Odbora ruske Državne dume za odbranu Aleksej Žuravljov pozvao je na udar „Orešnikom“ ili dalekometnim dronovima na objekte u Litvaniji ukoliko na njenoj teritoriji bude raspoređeno nuklearno oružje
Rusija bi mogla da pokuša da opravda udare na nemačke fabrike koje proizvode dronove velikog dometa za Ukrajinu pozivanjem na klauzulu Povelje UN o „neprijateljskim državama“, koja je nastala posle Drugog svetskog rata i nikada nije formalno izbrisana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Primirje između Ukrajine i Rusije moglo bi biti postignuto u narednim nedeljama, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron nakon sastanka sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Beloj kući.
Moćan državnički govor koji je predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao u Ujedinjenim nacijama otvorio je i pitanje hipotetičkog scenarija - šta bi bilo da je na njegovom mestu bio neko drugi...
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov danas je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću tokom susreta u Njujorku preneo pozdrave predsednika Rusije Vladimira Putina.
Prva predizborna debata o obrazovanju na tajkunskoj televiziji N1 pretvorila se u potputi debakl blokadera i lekciju iz političke dominacije potpredsednice GO SNS-a Ane Brnabić!
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić ušla je večeras direktno u "osinje gnezdo" i na predizbornoj debati u paramparčad rasturila rektorku Univerziteta umetnosti Mirjanu Nikolić, na blokaderskoj televiziji N1.
Nakon brutalnih pretnji, uvreda i poziva na linč koje su danima upućivali majkama, bakama i sestrama širom Srbije, blokaderi su sada prešli na novu fazu divljaštva - otvoreno ruganje i ponižavanje žena koje su im hrabro poručile: "Ja sam ćacika i ne plašim vas se!"
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na društvenoj mreži Instagram i u objavi istakao da vodi politiku isključivo u interesu Srbije.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
Tačno godinu dana prošlo je od brutalne likvidacije na području Cetinja, u mestu Ugnji, kada su ubijeni u zasedi pripadnici škaljarskog klana Stefan Belada i Andrija Ivanović. Ceo slučaj ponovo je dospeo u žižu javnosti, s obzirom na to je upravo danas identifikovan treći saučesnik u planiranom i izvršenom zločinu.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Sa padom temperature često se na prozorima pojavljuju zamagljenje i kapljice vode. Učestala kondenzacija može dovesti do buđi, oštećenja zaptivki i vlaženja prozorskih dasaka.
Pevačica Mirna Košanin gostovala je u emisiji "Demanti" na Informer portalu, gde je prvi put otvoreno govorila o svom ranom braku, razvodu i odnosu sa bivšim suprugom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.