Užasan zločin vojske Republike Srpske u Srebrenici između 16. i 23. jula 1995, poslužio je kao povod za NATO bombardovanje RS, koje je trajalo duže od dve nedelje – od 29. septembra do 14. oktobra 1995. godine.
Srebrenica je bila zaštićena ratna zona pod kontrolom UN i zato je morala da bude demilitarizovana, ali se tu nalazio ceo korpus armije BiH i odatle su neprekidno napadani srpski vojni položaji, ali i civilna naselja u ovoj regiji istočne Bosne. Decenijama lebdi u vazduhu jedno pitanje: da li je Srebrenica bila „operacija pod lažnom zastavom“ i plod dogovora predsednika Klintona i Alije Izetbegovića sa ciljem da NATO izvrši vojnu intervenciju protiv vojske RS. Dokazi kojima Pentagon raspolaže o Srebrenici su vojna tajna i mogu se videti tek posle 50 godina.
Berlin i London su na čelu zemalja koje agresivno forsiraju rezoluciju UN o „genocidu“ u Srebrenici. I nikome od njih ne smeta što je njen predlog jednostrano podneo „sarajevski“ ambasador BiH Zlatko Lagumdžija, čime je grubo prekršio Ustav, samim tim i Dejtonski sporazum. Potvrđivanje ove rezolucije u takvim okolnostima, zaobilaženjem i Saveta bezbednosti UN, predstavlja arogantno kršenje svih pravnih normi. Rezolucija o Srebrenici je pripremljena je u tajnosti i uz konsultacije uskog kruga sponzora i pojedinih kosponzora. Konsultacije istomišljenika i ideoloških jednoumnika.
Veliki i moćni time svesno ruše suštinu Dejtonskog sporazuma. Amerikanci se javno ne eksponiraju. Znaju da BiH, prema Dejtonu, može da funkcioniše isključivo na bazi konsenzusa tri naroda i dva entiteta. Cilj Dejtona je mir i pomirenje, a sada se otvara stranputica prepuna opasnosti i neželjenih rizika. Švajcarski list „Noje cirher cajtung“ zaključuje da „rezolucija UN o genocidu u Srebrenici nije doprinos pomirenju Srba i Bošnjaka, kako pišu njeni sponzori“.
Zapad tone u ekonomski, politički i moralni sunovrat. Drhti zbog meteorskog ekonomskog i tehnološkog uspona Kine. Strahuje od vojne pobede Rusije u Ukrajini. Plaši se haosa na Bliskom istoku i u Gazi. Cvili zbog moguće pobede Trampa na američkim izborima u novembru. Zato su razumljive uloge Berlina i Londona, a njihovi ciljevi kristalno jasni.
Prvo, ne žele postojanje nezavisnih zemalja u Evropi. Hoće samo one koji će na svaki poslati politički stav iz Brisela, Berlina, Londona, Pariza ili Vašingtona – odgovoriti sa „sve podržavamo 100%!“. Predsednik Vučić se ne uklapa u taj šablon. Rezolucija o genocidu je zato jednostrano i tendenciozno obojen dokument, usmeren protiv Srbije i politike nezavisnosti i suverenosti predsednika Vučića. Zato Vučić izjavljuje: „Hajka koja se vodi protiv Srbije samo pokazuje nervozu onih koji su umislili da će sa lakoćom da ostvare svoje ciljeve, da sruše Srbiju na kolena, da nikada više ne može da se podigne, da samo Srbija ponižena, Srbija poražena, može da bude dobra Srbija.“.
Drugo, Berlin i London ne žele da Srbija 2027. sa oko 100 milijardi evra BDP postane ekonomski lider na Balkanu i mogući uzor za mnoge države Trećeg sveta. Zato pokušavaju da Srbiju na svaki način spreče i zaustave.
Treće, imperijalnoj poziciji Zapada ne odgovara da sudbina BiH bude u rukama njenih naroda. Cilj je unitarna BiH pod njihovom kontrolom.
Četvrto, Evropa je u neviđenom političkom vrtlogu. Cilj joj je ubrzana militarizacija i formiranje jedinstvenog NATO korpusa za eventualni rat protiv Rusije. Vučić i Srbija ne uvode sankcije Rusiji i postaju negativan primer za sve države koje je Zapad uterao u antiruski front.
Peto, glasanje za genocid u Srebrenici neminovno će umanjiti značaj genocida počinjenih od strane Nemačke u Drugom svetskom ratu i užasa Holokausta.
Zapad je zato odlučio da više ne važe međunarodno javno pravo i davno uspostavljena međunarodna pravila. Treba zgaziti istinu i pravdu, i posle 29 godina ponovo rasplamsati etničku mržnju. Za svoje političke potrebe eventualno zapaliti balkansko bure baruta.
Genocid, na način kako ga je redefinisao Zapad, postaje i propagandno oružje koje mogu da koriste grupe širom sveta da bi zahtevale materijalnu naknadu. To je potvrdio ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković, bivši trećerazredni košarkaš, koji bezobrazno poručuje: „Pošto je Vučić ovakav mi ćemo na sve druge načine tražiti nadoknadu ratne štete, kao i obnovu revizije presude protiv Srbije. Zaista ovakav Vučić i ovakva Srbija od nas ne zaslužuju ni trunku poštovanja“. Ovakav Vučić i ovakva Srbija! Koliko histerične mržnje prema Srbiji i srpskom lideru koji stalno ponavlja da Srbija podržava teritorijalni integritet BiH, ali i nadležnosti RS. Da li je to zato jer Vučić podržava Dejton? Ili zato što on želi mir i najbolje moguće odnose sa Bošnjacima, sa kojima vekovima živimo jedni pored drugih?
U pamet se Srbi, davno je rekao Arčibald Rajs.
P.S. Aleksandar Vučić: „Srbija je nezavisna i suverena zemlja, slobodu volimo više od svega, Kosovo i Metohiju volimo više od svega. I nećemo vam nikada dati da nam slobodu uzmete”.
Kada je pre 30 godina na razvalinama berlinskog zida nicao unipolarni svetski poredak neslobode, Srbi su bili jedini narod koji je hrabro stao na put takvom toku istorije.
Istoričar Rafael Lemkin uveo je 1945. termin genocid, a odnosi se „na nameru jedne grupe da potpuno uništi drugi narod“. Očigledno je da, prema originalnoj definiciji genocida, užasni zločin počinjen u Srebrenici nije bio slučaj genocida, jer su srpske vojne trupe, pre počinjenog zločina, oslobodile sve žene i decu.
Sredinom aprila 1993. Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju kojom je Srebrenica proglašena “zaštićenom zonom”. UNPROFOR je je uspostavio mali komandni centar u Srebrenici i jednu veću bazu UN u pet kilometara udaljenom mestu Potočari. U to vreme srpska vojska je morala da bori protiv paravojnih formacija Nasera Orića i da brani svoju teritoriju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kada je pre 30 godina na razvalinama berlinskog zida nicao unipolarni svetski poredak neslobode, Srbi su bili jedini narod koji je hrabro stao na put takvom toku istorije.
Zapaljiva naprava, takozvana "vatrena lopta" ispaljena je sinoć sa teritorije Kosova i Metohija na centralnu Srbiju sa ciljem izazivanja požara, ekskluzivno otkriva Informer.
Ukrajinska kampanja za vojnu i logističku izolaciju Krima troši ogromne količine dronova i drugih sredstava, a predsednik Volodimir Zelenski sada je priznao da je novac namenjen Ministarstvu odbrane za drugu polovinu 2026. potrošen unapred i da je u vojnom budžetu nastala rupa od čak 27 milijardi dolara.
Bivši saborci na Exatlon poligonu, a sada voditelji najvećeg sportskog rijalitija Tijana Jović i Aleksa Erski razgovarali su o njegovoj ulozi u novoj sezoni.
Pripreme za drugu sezonu Exatlona uveliko su u toku, a sudeći po takmičarima koji su već otputovali u Dominikansku Republiku, publiku očekuje pravi spektakl.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Vatrogasci iz Prokuplja tokom popodneva zaustavili su vatru koja je iz sela Mađare nastavila da se širi ka Bresničiću, ali su spasili i čoveka kome je pretila najstrašnjija smrt.
Za razliku od prošle godine kada je prolećni mraz tokom samo jednog jutra "ubrao" sve šljive u voćnjacima, šljive su su ove godine odlično rodile, što se može videti i na pijacama u Nišu.
U sećanje na Nikolu Krsmanovića, mladog policajca koji je stradao pre dve godine na dužnosti u Loznici, njegovi prijatelji iz FK "14. oktobar" u Dragincu organizovali su tradicionalni turnir u fudbalu.
Službenici Odeljenja bezbednosti Nikšić su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću lišili slobode državljanina Srbije zbog sumnje da je u jednom ugostiteljskom objektu izazvao požar.
Iz policije je saopšteno da je sinoć oko 22.20 časova u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva, na delu plovnog puta Stoliv–Prčanj, oko 250 metara od obale, došlo do pomorske nezgode, odnosno sudara dva plovna objekta.
Istraga ubistva zbog kojeg je Robert V. (35) uhapšen pod sumnjom da je 28. jula uveče u okolini Sombora ubio Miloša Damjanovića (54) i dalje je u toku, a prema nezvaničnim informacijama svedoci koji su dali iskaze u istrazi opisali su šta se kobne večeri dogodilo.
Policija u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva iz tog grada, uhapsila je A. S. (22) iz okoline Inđije, zbog sumnje da je htela da prokrijumčari drogu u niški zatvor.
Predstavnica španskog policijskog sindikata JUPOL Laura Garsija govorila je o teškim slučajevima seksualnog nasilja nad decom u španskoj enklavi Seuta, u kontekstu migrantske krize.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Kinematografija je oduvek balansirala između umetnosti i provokacije, a neki filmovi ostali su upamćeni zbog svojih eksplicitnih scena koje su izazivale snažne reakcije publike i kritike.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
Helen Finčam je doživela je iznenadnu i tešku promenu života pre tri godine, a sve je počelo jednog jutra kada se probudila sa ukočenim vratom, a čekari su utvrdili da je uzrok tome retko stanje poznato kao transverzalni mijelitis.
Pakovanje za putovanje često može da bude naporno, naročito kada nismo sigurni šta nam je zaista potrebno. Ipak, bez obzira na to gde putujemo i koliko dugo ostajemo, postoje tri stvari koje bi trebalo da ponesemo.
Isečena lubenica je jedno od najlepših letnjih osveženja, ali nakon sečenja zahteva pravilno čuvanje, a evo koliko je vremena sme da stoji u frižideru.
Kejt Midlton pojavila se danas u javnosti, što je njeno drugo pojavljivanje nakon vesti da se Megan Markl i princ Hari vraćaju u Veliku Britaniju, nakon šest godina provedenih u Americi. Princeza od Velsa pojavila se u ckrvi u Aberdinširu u Škotskoj, gde su se okupili brojni članovi britanske kraljevske porodice.
Bivši rijaliti učesnik Đole Kralj pojavio se ispred studija televizije Pink kako bi potpisao ugovor za učešće u novoj sezoni rijalitija "Elita 10", gde je za medije otkrio svoja očekivanja od predstojećeg takmičenja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.