Beograd je sveti grad. U njemu je stolovao Sveti despot Stefan Lazarević, sin kneza Lazara. Veliki srpski i evropski hrišćanski vladar koji je gradio mostove između Istoka i Zapada.
Beograd je simbol srpskog stradanja i vaskrsenja. Grad-heroj razaran je više od 30 puta. Kao nijednu drugu evropsku prestonicu, bombardovali su ga i Austro-Ugari 1915, i Nemci 1941, i angloamerički ’’saveznici’’ 1944, a onda – svi zajedno 1999. godine. Uvek su bili opsednuti željom da ga pokore – vojno i politički. Mnogi to žele i danas, ali sveti grad opstaje kao svetionik slobode i pobede na ušću Save i Dunava.
Posle oslobođenja od Turaka, Beograd je srpska prestonica od 1841. godine. Izgrađene su Saborna crkva i Bogoslovija, dvorski kompleks na Topčideru, štamparija i pošta, telefonske linije, a od 1892. počinje elektrifikacija i izgradnja vodovoda. Snaženje Beograda kao centra Balkana donelo je porast broja stanovnika: od 70.000 žitelja 1900. godine, već 1941. imao je 300.000 stanovnika.
Ubrzano je rastao i razvijao se 1930-ih zahvaljujući viziji kralja Aleksandra i ruskih emigranata poput Nikolaja Krasnova, koji su iznedrili prelepe građevine. Čudesni razvoj prekinut je silom nemačkog okupatora 1941, kada je sveti grad dobio novih 50.000 mučenika. Posle oslobođenja 1944, komunistički pobednici streljali su na hiljade ljudi iz predratne elite i napravili novu, komunističku „elitu“, dobrim delom antisrpsku i ateističku. Njihovi potomci i danas jurišaju na Beograd sa istim antisrpskim idejama, predstavljenim kao proevropske i građanske.
Beograd je 1990-ih ponovo otvorio vrata za nevoljnike iz ratova. Svako je bio primljen raširenih ruku i dobio pravo da napreduje. A Beograđani smo i mi koji smo treća generacija u Beogradu, i oni koji su već mnogo pokolenja u Beogradu. Kao i oni koji su došli pre 30 godina, ili pre tri meseca. Razvojem Beograda nastala su nova gradska naselja, ali je sve to naš Beograd. I Čukarica i Novi Beograd. I Stari grad i Palilula i Rakovica i Savski venac. I Voždovac i Vračar i Zvezdara. I Zemun i Grocka i Barajevo i Lazarevac. I Mladenovac i Obrenovac i Surčin i i Sopot. Ali, „opoziciona elita“ ne vidi Beograd dalje od svog kafića u „krugu dvojke“. Oni mrze predgrađa Beograda koja imaju dušu, mrze narod koji ih neće, mrze svog predsednika. Građani beogradskih naselja za njih su „ljudi koji dolaze u grad samo subotom u tržni centar“. Sramno!
Zahvaljujući predsedniku Vučiću Beograd je otvoren za investicije sa Istoka i Zapada, ali se vraća i srpskoj suštini. Više nije samo prestonica Srbije, već i svih Srba, sa obalom reke posvećenoj Jasenovačkim žrtvama. A život Beograda spustio se baš na te reke koje su simbol stradanja. Sada su na njihovim obalama najlepše i najviše građevine u ovom delu Evrope. Ekonomsko i političko uspravljanje Beograda i Srbije krunisano je podizanjem spomenika ocu otadžbine, Stefanu Nemanji. Njega pripadnici lažne elite mrze jer je stvorio srpsku državu.
Beograd je u velikoj ekonomskoj i investicionoj ekspanziji. Nikao je čitav novi grad – Beograd na vodi. Lepotom plene Skaj lajn, Kula West, Novo Ušće, Prokop... Obnovljeni su Narodni i Muzej Savremene umetnosti, izgrađen je Klinički centar. Kao dragulj blista Hram Svetog Save.
Projekat EXPO biće najveći razvojni zamajac Beograda i cele Srbije. Saobraćajne probleme grada rešiće izgradnja metroa, sa prve dve linije 2028. godine. Rešenje kanalizacije je nova kanalizaciona mreža koja će voditi u fabriku za prečišćavanje otpadnih voda. Naše reke biće čiste u bliskoj budućnosti. Gradi se nova autobuska stanica, važni mostovi, sajamska hala, desetine hotela, nova komunalna i putna infrastruktura. Imaćemo Nacionalni stadion dostojan velike sportske nacije, i mnogo novih zelenih površina. Beograd će po izgledu postati svetska metropola. Sve to će doprineti rastu zaposlenosti u Beogradu, povećanju plata i penzija. Prosečna plata u prestonici 2027. biće 2.000 evra.
Opozicionar Savo Manojlović hoće da zaustavi najveći srpski razvojni projekat EXPO. Dobrica Veselinović, Lazović i Ćuta su u zeleno-levoj koaliciji “Zajedno”, čija su ideološka sabraća iz hrvatske koalicije “Možemo” potpuno uništila Zagreb.
Beograd im se ne sme dati da ga unište. Budućnost Beograda je velika jedino ako garant njegovog razvoja budu Vučić i njegov tim. Jedino će Vučić obezbediti ravnomeran razvoj Beograda u interesu svih njegovih građana i opština.
Izbori nikada nisu igra. Iako lokalni, izbori 2. juna za Beograd su od izuzetne važnosti. Zato je Zapad uložio toliko novca, medijske i političke podrške opozicionim listama koje će zastupati njihove interese.
I baš zato je mnogo važno 2. juna izaći na izbore. Ne verujte u priče o “lakoj pobedi” Vučićeve liste, jer to plasiraju sa ciljem da “uspavaju” birače. Nema pobede bez izlaska na birališta i naših glasova. Našeg jedinstva. Na izborima se bira budućnost Beograda i Srbije.
Nemačka, Velika Britanija, EU, SAD, Australija, Kanada, Japan i čitava organizacija islamskih zemalja nisu uspeli da zajedno skupe više od 84 glasa za rezoluciju o Srebrenici.
Zapadne zemlje izglasale su rezoluciju o Srebrenici. Za rezoluciju su glasale 84 zemlje, 87 prisutnih zemalja nisu glasale za, a 19 zemalja nije glasalo. Nelegitimna i Pirova pobeda Zapada, jer su se rezolucije po pitanju genocida u Generalnoj skupštini UN uvek donosile jednoglasno.
Kolumnu Dragutina Matanovića morate da pročitate, jer će vam posle toga apsolutno biti jasno šta se krije iza cele priče sa glasanjem u Ujedinjenim nacijama.
Nemačkim imperijalnim ciljevima na Balkanu tokom 20. veka najveća prepreka je bila Srbija. I srpski narod – kao najveći i „nepopravljivo zadojen“ idejama slobode i pravde.
Ulazak fašističkog Vermahta u Zagreb 10. aprila 1941. hrvatska verska, kulturna i politička elita dočekala je sa neverovatnim oduševljenjem i neopisivom radošću, uz gromoglasnu podršku frenetične mase. Taj dan je predstavljao početak najstrašnijeg genocida u modernoj evropskoj istoriji, genocida Hrvata nad Srbima pravoslavne vere.
Nemačka, Velika Britanija, EU, SAD, Australija, Kanada, Japan i čitava organizacija islamskih zemalja nisu uspeli da zajedno skupe više od 84 glasa za rezoluciju o Srebrenici.
U divljačkom napadu na Informer u ponedeljak uveče, dan posle pobede blokadera na vanrednim parlamentarnim izborima, učestovali su i Danka i Boris Đerić.
Crveni tim je kraj bazena u luksuznoj vili Exatlona slavio svoj pobednički niz i polemisao o nedelji pred njima u kojoj će jedna devojka napustiti takmičenje.
Personalizovana mRNK vakcina protiv melanoma u fazi 3 smanjila je rizik od povratka bolesti ili smrti za 42 odsto u odnosu na standardnu imunoterapiju.
Kupci u "Mekdonaldsu" plaćaju i ono što im se ne isporuči! Upravo u ovoj situaciji se našla Marija Ilić (42) iz beogradskog naselja Vidikovac, kada je odlučila da počasti hranom sina za dobru ocenu u školi, baš u ovom američkom lancu restorana.
Večeras oko 21.30 časova ispred jednog ugostiteljskog objekta na Savskom vencu došlo je do krvavog obračuna, kada je za sada nepoznati muškarac izboden.
Osnivač kompanije SpejsEks Ilon Mask objavio je na društvenoj mreži Iks komentar u kojem je ukazao na to da je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenswki sam priznao nedozvoljenu upotrebu komercijalnog satelitskog interneta za vojne operacije.
Trilateralni pregovori u Abu Dabiju između predstavnika Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država biće održani posle 4. novembra, a tačan datum još nije određen, izjavio je danas pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov.
Pozicija evropskih prestonica o tome da je neophodno nastaviti sa pritiscima na Rusiju je destruktivna i neće doneti ništa dobro, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Grupa izgrednika iz naselja Metajna, na hrvatskom ostrvu Pag, je na lokaciji obližnjeg nekadašnjeg ustaškog logora Slana, prefarbala davno postavljeni i nedavno obnovljeni pravoslavni krst u boje hrvatske zastave.
Glumica Nikol Kidman tokom bogate karijere sarađivala je sa nekim od najvećih imena svetske kinematografije, ali jedno iskustvo sa snimanja filma "Portret jedne dame" iz 1996. godine posebno joj se urezalo u sećanje.
Slavni danski reditelj Lars fon Trir prvi put posle dužeg perioda javno je govorio o svom zdravstvenom stanju i životu nakon što mu je 2022. godine dijagnostikovana Parkinsonova bolest.
Knjiga "Kao da me ima", koju je Vedrana Rudan poslednjih meseci života pripremala zajedno sa sinom Slavenom Hrvatinom, pred čitaoce stiže 29. oktobra, na dan njenog rođendana.
Komičar Rasel Brend izjavio je danas, u anstavku suđenja za silovanje i seksualni napad, da prijatelji nakon tih optužbi ne žele "ni motkom" da ga taknu.
Glumac Metju Peri prolazio je kroz izuzetno težak period u vreme snimanja specijalne epizode serije "Prijatelji" 2021. godine, otkrili su njegovi prijatelji i članovi porodice u novom Netfliksovom dokumentarcu "The One About Matthew Perry".
Iako grejanje stvara prijatan osećaj topline, ono brzo isušuje vazduh i izaziva tegobe, ali vlažnost u domu možete lako povratiti uz tri besplatna trika.
Slavsko žito nezaobilazan je deo tradicionalne slavske trpeze, a po starinskom receptu naših baka priprema se od kuvane pšenice, oraha, badema i mirisnih začina.
Pevačica Neda Ukraden održala je svojevrsnu lekciju voditeljki Đani (Gianni) Apostolski zbog promene imena, nakon što joj je u jednom muzičkom takmičenju u Hrvatskoj priznala da je nekada bila Danica.
Muzičar Aleksandar Stanimirović, poznatiji kao Aca Amadeus, gostovao je u emisiji "Amidži šou", gde je govorio o svojim prepoznatljivim tetovažama na licu
Komentari