Beograd je sveti grad. U njemu je stolovao Sveti despot Stefan Lazarević, sin kneza Lazara. Veliki srpski i evropski hrišćanski vladar koji je gradio mostove između Istoka i Zapada.
Beograd je simbol srpskog stradanja i vaskrsenja. Grad-heroj razaran je više od 30 puta. Kao nijednu drugu evropsku prestonicu, bombardovali su ga i Austro-Ugari 1915, i Nemci 1941, i angloamerički ’’saveznici’’ 1944, a onda – svi zajedno 1999. godine. Uvek su bili opsednuti željom da ga pokore – vojno i politički. Mnogi to žele i danas, ali sveti grad opstaje kao svetionik slobode i pobede na ušću Save i Dunava.
Posle oslobođenja od Turaka, Beograd je srpska prestonica od 1841. godine. Izgrađene su Saborna crkva i Bogoslovija, dvorski kompleks na Topčideru, štamparija i pošta, telefonske linije, a od 1892. počinje elektrifikacija i izgradnja vodovoda. Snaženje Beograda kao centra Balkana donelo je porast broja stanovnika: od 70.000 žitelja 1900. godine, već 1941. imao je 300.000 stanovnika.
Ubrzano je rastao i razvijao se 1930-ih zahvaljujući viziji kralja Aleksandra i ruskih emigranata poput Nikolaja Krasnova, koji su iznedrili prelepe građevine. Čudesni razvoj prekinut je silom nemačkog okupatora 1941, kada je sveti grad dobio novih 50.000 mučenika. Posle oslobođenja 1944, komunistički pobednici streljali su na hiljade ljudi iz predratne elite i napravili novu, komunističku „elitu“, dobrim delom antisrpsku i ateističku. Njihovi potomci i danas jurišaju na Beograd sa istim antisrpskim idejama, predstavljenim kao proevropske i građanske.
Beograd je 1990-ih ponovo otvorio vrata za nevoljnike iz ratova. Svako je bio primljen raširenih ruku i dobio pravo da napreduje. A Beograđani smo i mi koji smo treća generacija u Beogradu, i oni koji su već mnogo pokolenja u Beogradu. Kao i oni koji su došli pre 30 godina, ili pre tri meseca. Razvojem Beograda nastala su nova gradska naselja, ali je sve to naš Beograd. I Čukarica i Novi Beograd. I Stari grad i Palilula i Rakovica i Savski venac. I Voždovac i Vračar i Zvezdara. I Zemun i Grocka i Barajevo i Lazarevac. I Mladenovac i Obrenovac i Surčin i i Sopot. Ali, „opoziciona elita“ ne vidi Beograd dalje od svog kafića u „krugu dvojke“. Oni mrze predgrađa Beograda koja imaju dušu, mrze narod koji ih neće, mrze svog predsednika. Građani beogradskih naselja za njih su „ljudi koji dolaze u grad samo subotom u tržni centar“. Sramno!
Zahvaljujući predsedniku Vučiću Beograd je otvoren za investicije sa Istoka i Zapada, ali se vraća i srpskoj suštini. Više nije samo prestonica Srbije, već i svih Srba, sa obalom reke posvećenoj Jasenovačkim žrtvama. A život Beograda spustio se baš na te reke koje su simbol stradanja. Sada su na njihovim obalama najlepše i najviše građevine u ovom delu Evrope. Ekonomsko i političko uspravljanje Beograda i Srbije krunisano je podizanjem spomenika ocu otadžbine, Stefanu Nemanji. Njega pripadnici lažne elite mrze jer je stvorio srpsku državu.
Beograd je u velikoj ekonomskoj i investicionoj ekspanziji. Nikao je čitav novi grad – Beograd na vodi. Lepotom plene Skaj lajn, Kula West, Novo Ušće, Prokop... Obnovljeni su Narodni i Muzej Savremene umetnosti, izgrađen je Klinički centar. Kao dragulj blista Hram Svetog Save.
Projekat EXPO biće najveći razvojni zamajac Beograda i cele Srbije. Saobraćajne probleme grada rešiće izgradnja metroa, sa prve dve linije 2028. godine. Rešenje kanalizacije je nova kanalizaciona mreža koja će voditi u fabriku za prečišćavanje otpadnih voda. Naše reke biće čiste u bliskoj budućnosti. Gradi se nova autobuska stanica, važni mostovi, sajamska hala, desetine hotela, nova komunalna i putna infrastruktura. Imaćemo Nacionalni stadion dostojan velike sportske nacije, i mnogo novih zelenih površina. Beograd će po izgledu postati svetska metropola. Sve to će doprineti rastu zaposlenosti u Beogradu, povećanju plata i penzija. Prosečna plata u prestonici 2027. biće 2.000 evra.
Opozicionar Savo Manojlović hoće da zaustavi najveći srpski razvojni projekat EXPO. Dobrica Veselinović, Lazović i Ćuta su u zeleno-levoj koaliciji “Zajedno”, čija su ideološka sabraća iz hrvatske koalicije “Možemo” potpuno uništila Zagreb.
Beograd im se ne sme dati da ga unište. Budućnost Beograda je velika jedino ako garant njegovog razvoja budu Vučić i njegov tim. Jedino će Vučić obezbediti ravnomeran razvoj Beograda u interesu svih njegovih građana i opština.
Izbori nikada nisu igra. Iako lokalni, izbori 2. juna za Beograd su od izuzetne važnosti. Zato je Zapad uložio toliko novca, medijske i političke podrške opozicionim listama koje će zastupati njihove interese.
I baš zato je mnogo važno 2. juna izaći na izbore. Ne verujte u priče o “lakoj pobedi” Vučićeve liste, jer to plasiraju sa ciljem da “uspavaju” birače. Nema pobede bez izlaska na birališta i naših glasova. Našeg jedinstva. Na izborima se bira budućnost Beograda i Srbije.
Nemačka, Velika Britanija, EU, SAD, Australija, Kanada, Japan i čitava organizacija islamskih zemalja nisu uspeli da zajedno skupe više od 84 glasa za rezoluciju o Srebrenici.
Zapadne zemlje izglasale su rezoluciju o Srebrenici. Za rezoluciju su glasale 84 zemlje, 87 prisutnih zemalja nisu glasale za, a 19 zemalja nije glasalo. Nelegitimna i Pirova pobeda Zapada, jer su se rezolucije po pitanju genocida u Generalnoj skupštini UN uvek donosile jednoglasno.
Kolumnu Dragutina Matanovića morate da pročitate, jer će vam posle toga apsolutno biti jasno šta se krije iza cele priče sa glasanjem u Ujedinjenim nacijama.
Nemačkim imperijalnim ciljevima na Balkanu tokom 20. veka najveća prepreka je bila Srbija. I srpski narod – kao najveći i „nepopravljivo zadojen“ idejama slobode i pravde.
Ulazak fašističkog Vermahta u Zagreb 10. aprila 1941. hrvatska verska, kulturna i politička elita dočekala je sa neverovatnim oduševljenjem i neopisivom radošću, uz gromoglasnu podršku frenetične mase. Taj dan je predstavljao početak najstrašnijeg genocida u modernoj evropskoj istoriji, genocida Hrvata nad Srbima pravoslavne vere.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemačka, Velika Britanija, EU, SAD, Australija, Kanada, Japan i čitava organizacija islamskih zemalja nisu uspeli da zajedno skupe više od 84 glasa za rezoluciju o Srebrenici.
Govor koji je poslanik Studentske liste Jugoslav Gašić održao u Skupštini Srbije veličajući blokaderskog kandidata za predsednika parlamenta Aleksandra Čupića i dalje je top tema na društvenim mrežama.
Pristalice nove vlasti, oličene u ''Studentskoj listi'', izazvale su neviđeni skandal ispred Skupštine Srbije, gde je održana konstitutivna sednica, napavši narodnu poslanicu grupe ''Srbija pobeđuje'' Lidiju Vukićević.
Prema informacijama Uprave granične policije dobijenim u 05.15 časova, nema zadržavanja na putničkim terminalima naših graničnih prelaza, dok se na teretnim terminalima vozila zadržavaju na izlazu najduže sedam sati i to na Batrovcima.
Beogradska policija uhapsila je u utorak muškarca (52) zbog sumnje da je u svom stanu u beogradskoj opštini Palilula počinio brutalno nasilje nad dvadesetdevetogodišnjom devojkom, koju je danima držao zatvorenu protiv njene volje.
Profesorka iz Tuzle Nermina Hadžigrahić nedavno je nepravosnažno osuđena na godinu dana zatvora zbog falsifikovanja školskih i studentskih dokumenata. Ovo nije jedini neverovatan slučaj zbog kog su ljudi završili pred sudom ili u policiji, a pojedini su svojim potezima i motivima šokirali javnost.
Sveštenik Župe svetog Ante Padovanskog u naselju Boće kod Brčkog, don Filip Maršić, povređen je u napadu nožem koji se dogodio kasno sinoć. Nepoznata osoba nanela mu je više ubodnih rana i drugih povreda.
Beogradsko naselje Sremčica jutros je potresla velika tragedija u kojoj je život izgubio S. P. (55), nakon što je u njegovoj kući izbio stravičan požar.
Uprava policije Crne Gore i Državno tužilaštvo razotkrili su, u koordinisanoj akciji, više slučajeva zloupotrebe platnih kartica i računarskih prevara na štetu jedne banke. Zbog sumnje da su umešani, pet osoba je uhapšeno.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči upozorio je da Izrael pojačava propagandu protiv Irana, po uzoru na onu koja je prethodila invaziji na Irak 2003. godine.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je na samitu APEK-a, nakon ukrajinskog napada na ključni most preko Kerčkog moreuza, da su zapadne sile postale „bivši hegemoni“.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Ruski predsednik Vladimir Putin stigao je rano jutros u kineski grad Šenžen, gde se održava samit APEK-a, i sastao se sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, prenose ruski i kineski mediji.
Poznati voditelj televizije ABC Gio Benitez saznao je da boluje od koronarne arterijske bolesti, iako na prvi pogled nije imao nijedan razlog za zabrinutost.
Glumac Bojan Dimitrijević, publici najpoznatiji po ulozi Pikca iz serije "Vratiće se rode", danas je postao narodni poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Srbije.
Bombice od suvih smokava dokazuju suprotno - prave se od svega nekoliko sastojaka, bez pečenja i komplikovanih kulinarskih veština, a svojim ukusom potpuno odskaču od uobičajenih prazničnih poslastica.
Žene ponekad glume orgazam kako ne bi povredile partnerova osećanja, ali postoje telesne reakcije koje mogu da prate seksualni vrhunac. Među njima su nevoljne kontrakcije mišića, ubrzano disanje i crvenilo kože.
Pevač narodne muzike Milanče Radosavljević odgovarao je na pitanja gledalaca i tom prilikom izneo malo poznate detalje iz svoje višedecenijske karijere, među kojima je informacija da je odbio saradnju sa tekstopiscem Marinom Tucaković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.