Beograd je sveti grad. U njemu je stolovao Sveti despot Stefan Lazarević, sin kneza Lazara. Veliki srpski i evropski hrišćanski vladar koji je gradio mostove između Istoka i Zapada.
Beograd je simbol srpskog stradanja i vaskrsenja. Grad-heroj razaran je više od 30 puta. Kao nijednu drugu evropsku prestonicu, bombardovali su ga i Austro-Ugari 1915, i Nemci 1941, i angloamerički ’’saveznici’’ 1944, a onda – svi zajedno 1999. godine. Uvek su bili opsednuti željom da ga pokore – vojno i politički. Mnogi to žele i danas, ali sveti grad opstaje kao svetionik slobode i pobede na ušću Save i Dunava.
Posle oslobođenja od Turaka, Beograd je srpska prestonica od 1841. godine. Izgrađene su Saborna crkva i Bogoslovija, dvorski kompleks na Topčideru, štamparija i pošta, telefonske linije, a od 1892. počinje elektrifikacija i izgradnja vodovoda. Snaženje Beograda kao centra Balkana donelo je porast broja stanovnika: od 70.000 žitelja 1900. godine, već 1941. imao je 300.000 stanovnika.
Ubrzano je rastao i razvijao se 1930-ih zahvaljujući viziji kralja Aleksandra i ruskih emigranata poput Nikolaja Krasnova, koji su iznedrili prelepe građevine. Čudesni razvoj prekinut je silom nemačkog okupatora 1941, kada je sveti grad dobio novih 50.000 mučenika. Posle oslobođenja 1944, komunistički pobednici streljali su na hiljade ljudi iz predratne elite i napravili novu, komunističku „elitu“, dobrim delom antisrpsku i ateističku. Njihovi potomci i danas jurišaju na Beograd sa istim antisrpskim idejama, predstavljenim kao proevropske i građanske.
Beograd je 1990-ih ponovo otvorio vrata za nevoljnike iz ratova. Svako je bio primljen raširenih ruku i dobio pravo da napreduje. A Beograđani smo i mi koji smo treća generacija u Beogradu, i oni koji su već mnogo pokolenja u Beogradu. Kao i oni koji su došli pre 30 godina, ili pre tri meseca. Razvojem Beograda nastala su nova gradska naselja, ali je sve to naš Beograd. I Čukarica i Novi Beograd. I Stari grad i Palilula i Rakovica i Savski venac. I Voždovac i Vračar i Zvezdara. I Zemun i Grocka i Barajevo i Lazarevac. I Mladenovac i Obrenovac i Surčin i i Sopot. Ali, „opoziciona elita“ ne vidi Beograd dalje od svog kafića u „krugu dvojke“. Oni mrze predgrađa Beograda koja imaju dušu, mrze narod koji ih neće, mrze svog predsednika. Građani beogradskih naselja za njih su „ljudi koji dolaze u grad samo subotom u tržni centar“. Sramno!
Zahvaljujući predsedniku Vučiću Beograd je otvoren za investicije sa Istoka i Zapada, ali se vraća i srpskoj suštini. Više nije samo prestonica Srbije, već i svih Srba, sa obalom reke posvećenoj Jasenovačkim žrtvama. A život Beograda spustio se baš na te reke koje su simbol stradanja. Sada su na njihovim obalama najlepše i najviše građevine u ovom delu Evrope. Ekonomsko i političko uspravljanje Beograda i Srbije krunisano je podizanjem spomenika ocu otadžbine, Stefanu Nemanji. Njega pripadnici lažne elite mrze jer je stvorio srpsku državu.
Beograd je u velikoj ekonomskoj i investicionoj ekspanziji. Nikao je čitav novi grad – Beograd na vodi. Lepotom plene Skaj lajn, Kula West, Novo Ušće, Prokop... Obnovljeni su Narodni i Muzej Savremene umetnosti, izgrađen je Klinički centar. Kao dragulj blista Hram Svetog Save.
Projekat EXPO biće najveći razvojni zamajac Beograda i cele Srbije. Saobraćajne probleme grada rešiće izgradnja metroa, sa prve dve linije 2028. godine. Rešenje kanalizacije je nova kanalizaciona mreža koja će voditi u fabriku za prečišćavanje otpadnih voda. Naše reke biće čiste u bliskoj budućnosti. Gradi se nova autobuska stanica, važni mostovi, sajamska hala, desetine hotela, nova komunalna i putna infrastruktura. Imaćemo Nacionalni stadion dostojan velike sportske nacije, i mnogo novih zelenih površina. Beograd će po izgledu postati svetska metropola. Sve to će doprineti rastu zaposlenosti u Beogradu, povećanju plata i penzija. Prosečna plata u prestonici 2027. biće 2.000 evra.
Opozicionar Savo Manojlović hoće da zaustavi najveći srpski razvojni projekat EXPO. Dobrica Veselinović, Lazović i Ćuta su u zeleno-levoj koaliciji “Zajedno”, čija su ideološka sabraća iz hrvatske koalicije “Možemo” potpuno uništila Zagreb.
Beograd im se ne sme dati da ga unište. Budućnost Beograda je velika jedino ako garant njegovog razvoja budu Vučić i njegov tim. Jedino će Vučić obezbediti ravnomeran razvoj Beograda u interesu svih njegovih građana i opština.
Izbori nikada nisu igra. Iako lokalni, izbori 2. juna za Beograd su od izuzetne važnosti. Zato je Zapad uložio toliko novca, medijske i političke podrške opozicionim listama koje će zastupati njihove interese.
I baš zato je mnogo važno 2. juna izaći na izbore. Ne verujte u priče o “lakoj pobedi” Vučićeve liste, jer to plasiraju sa ciljem da “uspavaju” birače. Nema pobede bez izlaska na birališta i naših glasova. Našeg jedinstva. Na izborima se bira budućnost Beograda i Srbije.
Nemačka, Velika Britanija, EU, SAD, Australija, Kanada, Japan i čitava organizacija islamskih zemalja nisu uspeli da zajedno skupe više od 84 glasa za rezoluciju o Srebrenici.
Zapadne zemlje izglasale su rezoluciju o Srebrenici. Za rezoluciju su glasale 84 zemlje, 87 prisutnih zemalja nisu glasale za, a 19 zemalja nije glasalo. Nelegitimna i Pirova pobeda Zapada, jer su se rezolucije po pitanju genocida u Generalnoj skupštini UN uvek donosile jednoglasno.
Kolumnu Dragutina Matanovića morate da pročitate, jer će vam posle toga apsolutno biti jasno šta se krije iza cele priče sa glasanjem u Ujedinjenim nacijama.
Nemačkim imperijalnim ciljevima na Balkanu tokom 20. veka najveća prepreka je bila Srbija. I srpski narod – kao najveći i „nepopravljivo zadojen“ idejama slobode i pravde.
Ulazak fašističkog Vermahta u Zagreb 10. aprila 1941. hrvatska verska, kulturna i politička elita dočekala je sa neverovatnim oduševljenjem i neopisivom radošću, uz gromoglasnu podršku frenetične mase. Taj dan je predstavljao početak najstrašnijeg genocida u modernoj evropskoj istoriji, genocida Hrvata nad Srbima pravoslavne vere.
Nemačka, Velika Britanija, EU, SAD, Australija, Kanada, Japan i čitava organizacija islamskih zemalja nisu uspeli da zajedno skupe više od 84 glasa za rezoluciju o Srebrenici.
Nakon divljačkih napada blokadera na Informer i njihovih pokušaja da jedinom slobodnom mediju u Srbiji zabrane da govori, u Srpskom dnevniku na našoj televiziji emitovan je prilog koji na najbolji mogući način predstavlja hrabrost ljudi koji svakog dana stoje iza imena Informer.
Učesnici Exatlona Mihailo Adžić i Nikola Lakić, posle bujice psovki i uvreda našli su se na korak do fizičkog obračuna, koji su njihovi saigrači jedva sprečili.
Timovi u Exatlonu odlučili su da ne menjaju kapitene, pa je Nikola Lakić sedmu nedelju zaredom kapiten Crvenih, a Strahinja Jovanić ostaje na čelu Plavih.
U Srbiji je više od 7.000 slučajeva oboljenja sličnih gripu, a broj obolelih raste u odnosu na prethodnu nedelju, pokazuju najnoviji podaci Instituta za javno zdravlje Srbije "Batut".
U pekari Mire i Dejane Pantić u Čačku priprema se pita sa budimkama, starom sortom jabuke koja ovoj jesenjoj poslastici daje poseban ukus. Majka i ćerka čuvaju tradiciju ručno razvijenih kora i domaćih recepata, prenoseći umeće pripreme pita sa generacije na generaciju.
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (JTOK) oglasilo se zvaničnim saopštenjem povodom oružanog incidenta koji se dogodio u noći između utorka i srede ispred Ambasade Države Izrael u Beogradu, potvrdivši da se napad preliminarno kvalifikuje kao teroristički akt.
Karabinjeri su na granici Italije i Slovenije uhapsili 32-godišnjeg državljanina Srbije, osumnjičenog da je pre 14 meseci, zajedno sa saučesnikom, uz pretnju pištoljem opljačkao poznatu zlataru u Portofinu.
Policija u Leskovcu, intenzivnim radom, identifikovala je maloletnika iz okoline Lebana koji je, kako se sumnja, u prethodnom periodu školama na području Lebana slao mejlove o postavljenim eksplozivnim napravama.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Inđiji su uhapsili E. B. (28), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Predsednica Evropske centralne banke Kristin Lagard podnela je ostavku i napustiće funkciju 7. februara 2027. godine, oko osam meseci pre isteka mandata.
Masovna tuča izbila je tokom sednice Nacionalne skupštine Jermenije, nakon što je verbalni sukob između predstavnika vladajuće stranke i opozicije prerastao u fizički obračun.
Beogradska filharmonija nastupila je sinoć u dvorani “Bugarska“ u Sofiji, pod dirigentskom palicom Uroša Lajovica, uz pijanistu Lukaša Vondračeka, čime se posle 45 godina vratila pred publiku u bugarskoj prestonici, saopštili su iz BF.
Istraga o smrti američke glumice Hejden Penetijer zvanično je okončana, a policija u Južnoj Karolini saopštila je da je njen smrtni slučaj okarakterisan kao nesreća.
Holivudski glumac Silvester Stalone otvoreno je priznao da je angažovanje njegove ćerke Skarlet Rouz Stalone u seriji "Tulsa King" primer nepotizma, ali smatra da roditelji imaju pravo da svojoj deci obezbede što bolje uslove za uspeh.
Jedna od najvećih glumačkih zvezda devedesetih godina, Vinona Rajder, doživela je veliki pad nakon skandala koji je mesecima punio naslovne strane svetskih medija.
Kim Kardašijan pojavila se u utorak na promociji druge sezone serije "All’s Fair" u Meksiko Sitiju u beloj korsetskoj haljini iz Šijaparelijeve kolekcije visoke mode za jesen 2026. godine. Haljina ima dubok dekolte i suknju ukrašenu resama od silikona.
Samozadovoljavanje je prirodan deo seksualnosti i može imati pozitivnu ulogu u upoznavanju sopstvenog tela, boljem razumevanju želja i unapređenju intimnog života.
ChatGPT uvodi opciju "Locked chats", koja omogućava zaključavanje privatnih razgovora PIN kodom ili biometrijskom zaštitom, kako bi ih sačuvao od radoznalih pogleda.
Muzičar Zoran Tutunović Tutun sahranjen je danas, 29. oktobra, na beogradskom groblju Lešće, a porodica, prijatelji i veliki broj kolega oprostili su se od njega.
Pevačica Dara Bubamara sinoć je nastupala u jednom beogradskom restoranu, a ekipa Informera uhvatila je pevačicu u društvu njenog mlađeg partnera neposredno pred izlazak na scenu.
Starleta Stanija Dobrojević danas živi na visokoj nozi, ali iza njenog luksuznog života krije se teška životna priča obeležena porodičnom tragedijom, gubitkom oca i odrastanjem u nemaštini, o čemu je svojevremeno govorila njena majka Slavica.
Komentari