Talibani imaju nekoliko dobrih razloga da se prisete kosovskog slučaja. Samo od njih i njihovih interesa zavisi kako će se prema ovom pitanju odnositi u budućnosti
Zvaničnici američke obaveštajne zajednice, i to oni najviši, proceniše kako će talibani za nekoliko meseci opkoliti Kabul. Baratalo se rokom od 90 dana. Samo 72 sata kasnije talibani su već bili usred Kabula. Taman kada se pomisli da ne može biti veće bruke, neka od institucija iz Vašingtona to demantuje svojim potezom.
Sve je u rukama talibana
Avganistanski rat nije samo „avet prošlosti" od koje bi Bajden da se ogradi, pa je zbog toga spreman i na „kratkoročno žrtvovanje rejtinga", već i „tekuća noćna mora" koja će i dalje trajati. „Ružan san" nikako da se završi. Između ostalog i zbog sada već ogoljenih činjenica da Amerikanci u Avganistanu ama baš ništa ne kontrolišu, da su im procene situacije bile i ostale katastrofalne, te da su ovo što se odigrava dočekali apsolutno nespremni.
Zato i poređenje sa sovjetskim povlačenjem 1989. godine uopšte ne stoji. Tada su vojne snage napuštale Avganistan organizovano od maja 1988. do februara iduće godine, i pored toga što su ih neprekidno iz zaseda napadali mudžahedini (prilikom povlačenja poginulo je preko 500 oficira i vojnika), a vlada Mohameda Nadžibulaha, uz podršku Moskve, opstala je sve do 1992. godine. Pitanje je i da li bi se uopšte urušila da se Sovjetski Savez nije raspao!? Iako su SAD naoružavale i na druge načine direktno podržavale teroriste!
Danas, talibani nisu ispalili niti jedan metak na inostrane vojnike, njih niko spolja ne naoružava niti podržava, a vlast su preuzeli sredinom avgusta uprkos tome što je trebalo da američki vojnici formalno ostanu u Avganistanu do 11. septembra. Otuda i teza kako se iza svega ovoga „krije" američko-talibanski dogovor, a da bi se ubuduće avganistanska vlast koristila za „kvarenje planova" Kine, Rusije i Irana u centralnoazijskom prostoru, deluje malo verovatna. Takav dogovor bi podrazumevao drugačiji scenario, Amerikanci bi iz svega izašli kao gubitnici, ali se ne bi ovako obrukali. Jednostavno, ovo što gledamo ne priliči ozbiljnoj državi i organizovanom sistemu! Toliko ne priliči, da su i sami talibani očekivali ozbiljniji otpor i sporije napredovanje.
Uglavnom, od Amerikanaca, NATO i EU u Avganistanu više ništa ne zavisi. U ovom trenutku, sve zavisi od talibanskog rukovodstva i njihove spoljne politike. To će u najvećoj meri determinisati i unutrašnju politiku. Opstanak je u vezi sa pitanjem da li će i u kojoj meri nova vlast biti legitimna u međunarodnim okvirima? Vraćanje na ideje, politike, sredstva i mehanizme vladanja iz 1996. godine dovešće do brze izolacije Avganistana koja onda može uzrokovati komplikovan građanski rat i totalni neuspeh novih vlasti. Za protekle dve decenije mnogo toga se promenilo, bez obzira na slike koje stižu iz zemlje, a koje su posledica koliko talibanske upornosti, toliko i nesposobnosti i korumpiranosti instaliranih prozapadnih vlasti od Hamida Karzaija pa nadalje, i to nije moguće ignorisati.
Niko neće uspostavljati odnose i unapređivati saradnju sa režimom koji ne poštuje osnovne međunarodne konvencije. U prvim izjavama, talibanski predstavnici nešto tako i nagoveštavaju, mada njima niko ne veruje. Da poštuju dogovore i da se na njih može računati zavisiće od toga kako se pokažu u narednih godinu dana. Čini se da, pored poslovično zainteresovanih Moskve, Islamabada, Teherana i Delhija, ova dešavanja najveću pažnju izazivaju još i u Pekingu. Kinezi žele da centralnoazijski prostor održe stabilnim. Amerikanci odlaze, otvoreno je ko sve na njihovo mesto dolazi i kako će se uspostavljati neka nova regionalna ravnoteža uticaja.
Otpriznavanje Kosova
I tu je „slučaj" hteo da se umeša i Srbija! Avganistan je prva država koja je priznala jednostranu odluku kosovsko-metohijskih Albanaca 18. februara 2008. godine. Karzaijeva vlast učinila je to nekoliko sati pre Albanije! Tako još jednom dokazujući da su pod punom kontrolom Vašingtona. U Vašingtonu je očigledno pisan i tekst odluke o priznanju. Tom prilikom, formalno, Avganistan se pozvao na Glavu 12, svojevremeno utvrđivanu zbog rukovođenja procesom dekolonizacije, i član 75. Povelje UN, aludirajući tako da je teritorija KiM pod starateljstvom ove međunarodne organizacije. Drugačijeg osnova nisu se dosetili u ovom konkretnom slučaju. Bilo bi glupo da se avganistanska vlast pozivala kako to čini zbog regionalne stabilnosti, evroatlantskih integracija i sličnih formulacija koje se nalaze u tekstu priznanja koji je stigao iz Tirane!
Međutim, zanemarene su činjenice i kako kosovsko-metohijsko pitanje nema veze sa (de)kolonizacijom i da su UN nakon donošenja Rezolucije 1244 primile SR Jugoslaviju u članstvo u granicama koje obuhvataju Kosovo i Metohiju pod privremenom međunarodnom upravom.
Ovo je još jedan prilog tezi kako talibanski režim ima razloga da preinači odluku Hamida Karzaija i „otprizna" lažnu državu Kosovo! Tako bi se pokazao diskontinuitet prema spoljnoj politici marionetske vlasti, kao što bi se istovremeno poslala diplomatska poruka svim režimima koji su aktivno radili protiv talibana. Preko prištinskog aerodroma prevoženi su pritvorenici ka Gvantanamu, neki su zadržavani u pritvorskim jedinicama u Bondstilu, a sada će na KiM biti deportovani Avganistanci koji su radili za SAD! Možda privremeno, možda trajno, možda njih hiljadu, možda deset hiljada, možda će Amerikanci za to plaćati, možda neće.
Ništa se ne zna, proces je nekontrolisan, procene katastrofalne, nespremnost evidentna. Dakle, nema potrebe za terorizmom, čak ni za oštrom retorikom, dovoljna je politička odluka uz obrazloženje kako se radi o odbrani međunarodnog prava. Deluje na prvi pogled apsurdno, ali je tako!
Naravno, nova avganistanska vlast srešće se sa tolikim izazovima već u prvim danima da im se „priznanje Kosova" iz 2008. godine neće uopšte naći na „vidiku". Za njih je to malo važna tema. Ko zna, možda baš tu temu (zlo)upotrebe da bi gradili neke buduće odnose sa Vašingtonom u dugom i mukotrpnom poslu legitimizacije sopstvenog statusa. Eto, nisu uvek i svuda protiv Amerikanaca.
Dali, ko zna, možda stvari krenu i drugim tokom. Talibani imaju i nekoliko razloga da se kosovskog slučaja prisete! Samo od njih i njihovih interesa zavisi kako će se prema ovom pitanju odnositi.
Poziv SAD Prištini da smesti avganistanske izbeglice na teritoriji KiM kršenje je Rezolucije 1244 SB UN i Srbija mora na tome da insistira, tvrde analitičari
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poziv SAD Prištini da smesti avganistanske izbeglice na teritoriji KiM kršenje je Rezolucije 1244 SB UN i Srbija mora na tome da insistira, tvrde analitičari
Gostujući u emisiji "Hit Tvit", Ljiljana Cvjetković govorila je o napadu blokadera u Novom Sadu kada je pretrpela fizičko nasilje tokom postavljanja banera na štandu SNS kada ju je mučki udario Oleg Nikolić.
Rusija raspolaže sistemima S-400, „Pancir“, „Buk“ i „Tor“, ali ukrajinski dronovi koji lete brzinama uporedivim sa avionima iz Drugog svetskog rata ipak uspevaju da pređu stotine, pa i više od hiljadu kilometara i stignu do rafinerija, skladišta i drugih važnih objekata duboko u zemlji.
Takmičar Plavog tima, Boris Stanojević, u "Exatlonu Srbija" simulirao je da prosi takmičarku Ivu Janković, pa je to ostao nezaboravan trenutak u emisiji "Druga strana Exatlona"
Jedna Srpkinja doživela je neprijatno iznenađenje kada je, nakon renoviranja kupatila, pokušala od majstora da zatraži da ispravi uočene propuste, a umesto odgovora dobila pretnju prijavom policiji.
Novosađaninu S. J., osumnjičenom da je tokom septembra na području podgoričkog naselja Stari aerodrom krao mobilne telefone, novčanike i torbu, određeno je zadržavanje do 72 sata.
Službenici Odeljenja bezbednosti Danilovgrad su u subotu veče u okviru planskih aktivnsoti pretresli kuću koju koristi državljanin Ujedinjenog Kraljevstva A.T.G. (33) i tom prilikom pronašli i u zaplenili određenu količinu marihuane.
Dvadesetogodišnjak i dve 19-godišnjakinje sa područja Varaždinske županije istražuju se zbog prodaje i omogućavanja konzumiranja droge, uključujući prodaju MDMA-a učenicama u srednjoj školi u Varaždinu. Tužilaštvo sumnja i da su od ljudi koji su dugovali novac za drogu uzimane lične karte i bankovne kartice kao garancija za plaćanje.
Nemačka ambasada ostaje u Kijevu uprkos upozorenju Moskve stranim državljanima i diplomatama da napuste ukrajinsku prestonicu zbog najavljenih novih masovnih ruskih udara.
Rusija raspolaže sistemima S-400, „Pancir“, „Buk“ i „Tor“, ali ukrajinski dronovi koji lete brzinama uporedivim sa avionima iz Drugog svetskog rata ipak uspevaju da pređu stotine, pa i više od hiljadu kilometara i stignu do rafinerija, skladišta i drugih važnih objekata duboko u zemlji.
Rusija nema trajne saveznike i trebalo bi da prestane da međunarodne odnose posmatra kroz priče o večnom prijateljstvu, ocenio je ruski politikolog i orijentalista Jevgenij Satanovski.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" nij elako nastao i da reditelju Lordanu Zafranoviću treba pružiti punu podršku.
Novi naučnofantastični triler Ridlija Skota u kojem glavnu ulogu igra Džejkob Elordi, povučen je iz više od 3.000 bioskopskih sala zbog slabe gledanosti, nakon što je za samo mesec dana doživeo veliki komercijalni neuspeh.
Ljudi koji su tokom noći izloženi previše svetlosti imaju veći rizik od promena u strukturi i funkciji srca, što bi dugoročno moglo biti štetno, pokazala je studija Univerziteta Tulane u Nju Orleansu.
Ako na Jutjubu sve češće hvatate sebe kako satima gledate video za video-snimkom iako ste hteli da pronađete samo jednu konkretnu stvar, problem je u samoj platformi. Uz par izmena u podešavanjima možete da prekinete dominaciju algoritma i ponovo preuzmete kontrolu nad svojim vremenom.
Mišel Rok (52) iz Belfasta u Irskoj mislila je sa 42 godine da ulazi u menopauzu. Umesto toga, dočekalo ju je šokantno iznenađenje - trudnoća koju je otkrila tek u 33. nedelji.
Sestre Hilton ponovo su pokorile Pariz! Paris i Niki bile su glavne zvezde prestižne gala večeri BoF 500, gde su na Pariskoj nedelji mode demonstrirale dva potpuno različita, ali podjednako upečatljiva modna stila.
Ćerka Jelene Karleuše Atina Tošić započinje novo životno poglavlje u Italiji, gde je nedavno upisala studije modnog menadžmenta, a kako naš portal saznaje - već je obezbedila i luksuzni stan u jednoj od najprestižnijih četvrti u Milanu.
Producent i voditelj Žika Jakšić tokom služenja vojnog roka završio je "iza rešetaka", i to na sedam dana zbog, kako sam kaže, potpuno nesvakidašnjeg razloga.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.