Potražnja za litijumom i drugim kritičnim mineralima vrtoglavo raste! Ovo tvrdi Međunarodna agencija za energiju, ali ističe da zabrinutost oko ponude ostaje!
Potražnja za kritičnim mineralima ključnim za budućnost usredsređenu na tehnologije sa niskim i nultim emisijama raste, prema Međunarodnoj agenciji za energiju, a sve veće potrebe energetske industrije smatraju se ključnim pokretačem.
U novom izveštaju objavljenom u utorak, organizacija sa sedištem u Parizu je saopštila da je u periodu između 2017. i 2022. došlo do „utrostručenja ukupne potražnje za litijumom, skoka potražnje za kobaltom od 70%, a potražnje za niklom od 40%.
IEA-ov pregled tržišta kritičnih minerala kaže da je glavni faktor koji stoji iza povećanja bila „tražnja energetskog sektora“.
Ulaganja u razvoj kritičnih minerala porasla su za 30 odsto u 2022. godini, nadovezujući se na rast od 20 odsto u 2021. godini, saopštila je IEA.
- Kompanije specijalizovane za razvoj litijuma zabeležile su povećanje potrošnje od 50 odsto, a slede one koje se fokusiraju na bakar i nikl - dodaje se, napominjući da su kompanije u Kini skoro udvostručile svoju potrošnju na investicije prošle godine.
U decembru 2022, IEA je rekla da su obnovljivi izvori na putu da prestignu ugalj i postanu najveći izvor proizvodnje električne energije na planeti do sredine ove decenije. Tolika je uloga koju kritični minerali igraju u radu tehnologija uključujući turbine na vetar i električna vozila, ulozi su veliki. Ako se svi projekti planirani za sektor kritičnih minerala ostvare, možda će biti dovoljno zaliha za ispunjavanje klimatskih obećanja koje su objavile vlade, saopštila je IEA. Međutim, pred nama su izazovi, sa rizikom od kašnjenja projekata, kao i sa „nedostacima specifičnim za tehnologiju“ koji pružaju „malo prostora za samozadovoljstvo u vezi sa adekvatnošću snabdevanja“.
U znak ogromnog zadatka sa kojim se planeta suočava, IEA je saopštila da će do kraja ove decenije biti potrebno još projekata kako bi se globalno zagrevanje ograničilo na 1,5 stepeni Celzijusa, što je ključni cilj Pariskog sporazuma. Veličina tržišta za minerale koji su ključni za energetsku tranziciju dostigla je 320 milijardi dolara u 2022. godini, što je udvostručenje u poslednjih pet godina. Nova preduzeća u sektoru kritičnih minerala prikupila su 1,6 milijardi dolara prošle godine, što je rekord. Rekordna primena tehnologija kao što su baterije i solarni PV je, kako je saopštila IEA, pokretala „neviđeni rast na kritičnim tržištima minerala“.
S obzirom na njihovu ogromnu važnost za tehnologije niske emisije i nulte emisije – litijum je, na primer, sastavni deo baterija koje napajaju EV – razvoj lokacija koje mogu da kopaju i prerađuju kritične minerale ima značajan geopolitički aspekt. Kina, na primer, predvodi ekstrakciju grafita i retkih zemalja i preradu litijuma, prema analizi IEA. Uprkos tome, druga najveća svetska ekonomija i dalje se u velikoj meri oslanja na drugu zemlju, Demokratsku Republiku Kongo, za kobalt. Sve u svemu, u izveštaju IEA se navodi da je u poslednjih nekoliko godina ostvaren ograničen napredak kada je u pitanju diverzifikacija izvora snabdevanja, dodajući da se „situacija u nekim slučajevima čak i pogoršala“. Pozivajući se na svoju analizu cevovoda projekata, IEA je rekla da postoje znaci „donekle poboljšane slike“ za rudarstvo, ali je dodala da su operacije rafiniranja druga priča.
- Većina planiranih projekata je razvijena u postojećim regionima, pri čemu Kina drži polovinu planiranih litijumskih hemijskih postrojenja, a Indonezija predstavlja skoro 90% planiranih postrojenja za preradu nikla. Akreditacije za održivost celokupne industrije kritičnih minerala takođe treba poraditi. IEA je saopštila da se povlačenje vode skoro udvostručilo između 2018. i 2021. godine, dok su emisije gasova staklene bašte bile tvrdoglavo visoke. „U ključnom trenutku za prelazak na čistu energiju širom sveta, ohrabreni smo brzim rastom tržišta kritičnih minerala, koji su ključni za svet da postigne svoje energetske i klimatske ciljeve - rekao je Fatih Birol, izvršni direktor IEA.
- I pored toga, veliki izazovi ostaju - dodao je Birol.
- Mnogo više treba da se uradi kako bi se osiguralo da lanci snabdevanja za kritične minerale budu sigurni i održivi - zaključio je Birol.
Nemački medij Mittelstand Cafe piše da budućnost nije moguća bez skladištenja baterija, te da je samim tim litijum veoma popularna sirovina, da cena istog raste i da se s punim pravom naziva 'belim zlatom'.
Otkriće iranskog rezervoara litijuma moglo bi da dovede do promene u regionalnom balansu snaga i da Teheranu obezbedi geopolitičku i ekonomsku poziciju bez presedana, rekla je izraelski stručnjak za geopolitiku Anat Hohberg Marom u subotu za izraelski list "Maariv".
Srbija je izgubila šansu da automobilski gigant "Volvo" izgradi fabriku u Inđiji. Zbog prošlogodišnjih protesta grupe lažnih ekologa, koji se navodno brinu o zaštiti životne sredine, država je odustala od iskopavanja litijuma u Jadru. "Volvo" je imao nameru da u Inđiji pravi električne automobile, a za to bi se koristile baterije napravljene od litijuma koji bi se iskopavao u okolini Loznice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemački medij Mittelstand Cafe piše da budućnost nije moguća bez skladištenja baterija, te da je samim tim litijum veoma popularna sirovina, da cena istog raste i da se s punim pravom naziva 'belim zlatom'.
Poslanici Studentske liste pokazali su vrhunsko nepoštovanje prema domu Narodne Skupštine na konstitutivnoj sednici o čemu postoji najmanje pet jasnih dokaza, pokazuje istraživanje Informera.
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Jagodina je sa naseljima Vinoračom, Trnavom i Voljavčem proglašena zaraženim područjem zbog atipične kuge živine, uz zabranu prodaje priplodnih jaja, kao i mesa.
Varičele, u narodu poznatije kao ovčije boginje, jedno su od najčešćih zaraznih oboljenja u dečjem uzrastu, a njihovo širenje posebno je izraženo u kolektivima, pre svega vrtićima i školama. Bolest se lako prenosi među decom, zbog čega se nakon pojave prvih slučajeva često registruje veći broj obolelih.
Jadranski naftovod (JANAF) danas je nastavio redovan transport nafte za za rafineriju u Pančevu, nakon što je popravljena oštećena cev između Siska i Slavonskog Broda.
U Višem sudu u Beogradu danas je ispitivanjem svedoka nastavljeno suđenje državljaninu Bosne i Hercegovine Nikoli Đokiću (25) optuženom da je 26. oktobra prošle godine na Novom Beogradu pod uticajem alkohola i droge izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je poginula tročlana porodica.
Majka ubijene tiktokerke Noe Milivojev (18), Borislava Milivojev, oštro je reagovala na današnju presudu Ognjenu Dabetiću (36), koji je zbog ubistva njene ćerke osuđen na 14 godina zatvora.
Estonija je donela odluku da od 1. decembra zatvori sve drumske i pešačke granične prelaze sa Rusijom na najmanje šest meseci, čime će praktično obustaviti neposredno putovanje građana između dve zemlje.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa objaviće danas najnoviji paket vladinih dokumenata i snimaka o neidentifikovanim letećim objektima (NLO), piše Dejli mejl.
Na protestu mladih i studenata u Beču danas je došlo do sukoba sa policijom, nakon što su pojedini učesnici demonstracija, prema navodima policije, pokušali nasilno da uđu u zgradu Univerziteta, zbog čega je skup prekinut.
Policija u Londonu moći će da fotografišu građane mobilnim telefonima i da proverava identitet bez njihove saglasnosti, predviđa se šestomesečnim pilot-projektom koji podrazumeva uvođenje tehnologije za prepoznavanje lica, saopštila je Londonska policija.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Elegancija Francuskinja ne zavisi od skupih komada, već od pažljivo odabranih, klasičnih odevnih stvari, prirodnog izgleda i samopouzdanja koje nose sa sobom.
Alžirsko-francuska manekenka i glumica Zahia Dehar privukla je pažnju na svečanosti GQ Men of the Year u Parizu smelim modnim izdanjem. Naime, nosila je traku preko grudi zbog koje su svi pogledi bili uprti u nju.
Da li ste se ikada zapitali zašto parfemska voda traje duže od toaletne i da li su zaista istog mirisa? Stručnjakinje za parfeme Meri Voles i Pija Long otkrivaju ključne razlike i objašnjavaju kako da odaberete miris koji najbolje odgovara vašim potrebama.
Pevačica Azra Husarkić na početku karijere radila je sa pevačem Ljubom Aličićem, sa kojim je išla na američku turneju, tokom koje je upoznala biznismena Damira, sa kojim je dobila ćerku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.