Evropska unija sada je skoro 100 odsto zavisna od uvoza litijuma, koji je neophodna za energetsku tranziciju, a prema podacima Evropske komisije očekuje se da će potražnja za litijumom u Uniji porasti 12 puta do 2030, što će povećati i njegovu cenu, piše bečki dnevnik “Standard”.
Litijum postoji ne samo u Australiji, Kini ili Čileu, već i u Evropi – u Španiji, Portugaliji, Finskoj, Nemačkoj, Srbiji i Austriji. Ta nalazišta imaju za cilj da pomognu EU da stekne novu nezavisnost u snabdevanju litijumom u budućnosti i tako unaprede energetsku tranziciju.
Ali, nije samo od nedavnog ponovnog otvaranja rudnika Rio Tinto u Srbiji – gde se nalazi jedno od najvećih nalazišta litijuma u Evropi – došlo do otpora stanovništva prema novim rudarskim projektima, jer je nekoliko projekata, uključujući i onaj u Austriji, više puta odlagano poslednjih godina, podseća Standard postavljajući pitanje – da li bi energetska tranzicija u EU mogla da propadne zbog prepreka za iskopavanje litijuma?
Stručnjak za rudarstvo na Rudarsko-metalurškom univerzitetu u Leobenu Mihael Tost za “Standard” kaže da je u poslednjih nekoliko decenija, Evropa masovno smanjila rudarstvo iz ekonomskih razloga i predala ga tamo gde je jeftinije.
U zemljama poput Australije, Čilea, Kine i Argentine, koje zajedno sada proizvode više od 95 odsto svetske količine litijuma.
To je delikatna zavisnost, jer je litijum trenutno neophodan za evropsku energetsku tranziciju, jer je bez njega proizvodnju električnih automobila i većine baterija trenutno teško zamisliti.
Podstaknuta proizvodnjom baterija i povećanjem prodaje električnih automobila, globalna potražnja za litijumom se utrostručila od 2017. do 2022. godine, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energiju, dok se, prema podacima EK, očekuje da će potražnja za litijumom u EU porasti 12 puta do 2030. godine.
To bi, dodaje list dalje, moglo i da poveća cenu litijuma.
Osim toga, geopolitičke tenzije nastavljaju da tresu globalna tržišta sirovina, što takođe ugrožava uvoz litijuma u Evropu.
Kako bi se tome suprotstavilo, rudarstvo bi sada trebalo sve više da se vrati u Evropu, prema planovima EU, koja želi da do 2030. sama pokrije najmanje 10 odsto svoje godišnje potrošnje litijuma i sama preradi najmanje 40 odsto metala, dok nove litijumske projekte takođe treba brže odobravati.
Ali, primećuje “Standard”, u ovom trenutku izgleda da su planovi proširenja novih rudnika litijuma u Evropi skoro svuda zastali.
Navodi se primer severne Portugalije, gde treba da se iskopa dovoljno litijuma za pola miliona automobilskih baterija godišnje, ai stanovnici godinama protestuju protiv izgradnje rudnika.
Slična je situacija i u Srbiji, gde ljudi nedeljama izlaze na ulice protiv planiranog rudnika litijuma australijsko-britanske kompanije Rio Tinto.
A i u Austriji se, gde se pretpostavlja da ima 30 miliona tona litijumske rude ispod Koralpa u Koruškoj, rudarski projekat australijsko-američke kompanije ‘European Lithium’ godinama ne pomera, dodaje se.
Projekte usporava, osim nedostatka društvenog prihvatanja, pre svega ekonomska efikasnost, kaže Tost, navodeći da se ne može svako nalazište jednako efikasno kopati.
- Pravi se razlika između nalazišta Tier 1 i Tier 3. Nalazišta prvog reda su ona gde se litijum može kopati u velikim količinama, tokom dugog vremenskog perioda i po niskim troškovima. Takvi rudnici su i dalje ekonomični čak i sa niskom cenom litijuma od 5.000 evra po toni - navodi on.
Rudnik Rio Tinto u Srbiji, na primer, nalazi je nalazište Tier 1.
U Tier 2 nalazištima, sa druge strane, cena litijuma ne bi trebalo da padne ispod 25.000 evra po toni, tako da kompanija i dalje bude profitabilna. Cena tone litijum karbonata trenutno je oko 15.000 evra po toni. Cena je prošle godine pala za 80 odsto nakon prevelike ponude.
- Nalazište litijuma ispod Koralpa je depozit od 2 do 3 - kaže Tost i dodaje da je to jedan od razloga zašto je teško pronaći investitore za projekat.
Većina nalazšta u EU su nalazišta od drugog do trećeg reda, a njihovo rudarenje je obično povezano sa mnogo većim rizikom nego sa onima prvog reda.
Ipak, konstatuje se u analizi, društveno prihvatanje igra važnu ulogu.
- U Srbiji, na primer, stanovnici strahuju da bi rudnik mogao da zagadi zemljište, reke i vodu za piće. Neki poljoprivrednici oko rudnika takođe strahuju od eksproprijacije. A na litijumskom projektu na Koralpi u Austriji, neki ljudi su takođe zabrinuti za snabdevanje pijaćom vodom ako izvori presuši zbog miniranja - dodaje “Standard”.
Tost ukazuje da “uvek kruže glasine i zablude o rudarenju litijuma”.
- Na primer, tokom rudarenja nema radioaktivnih materija. Pogrešna je i ideja da, na primer, će pejzaž oko rudnika u zapadnoj Srbiji u krajnjoj liniji podsećati na lunarni pejzaž, jer se radi o podzemnoj rudarskoj operaciji u kojoj se šupljine ispod zemlje popunjavaju zaostalim materijalom nakon rudarenja. Godinama se radi na tome da se rudarstvo učini što nevidljivijim. Ali, na kraju, svaka rudarska operacija ima uticaj na životnu sredinu - kaže on.
Međutim, neke kompanije već rade na metodama za ekstrakciju litijuma na ekološki prihvatljiviji način u budućnosti.
Kompanija “Vulkan Enerdži”, na primer, izvlači litijum iz Oberrajngrabena pumpanjem vruće termalne vode koja sadrži litijum. Tamo se litijum ekstrahuje posebnim procesom i toplota se ponovo koristi za grejanje ili proizvodnju električne energije.
Kompanija kaže da planira da proizvodi dovoljno litijuma za proizvodnju 500.000 električnih automobila godišnje od 2027. godine.
Alternative kao što su natrijum-jonske baterije koje ne zahtevaju litijum takođe bi mogle postati važnije u budućnosti.
“Natrijum-jonske baterije su veoma obećavajuće i veoma su blizu komercijalizacije”, ukazuje za “Standard” stručnjak za baterije na Austrijskom institutu za tehnologiju Markus Jan.
Jedini nedostatak je što gustina energije nije tako visoka kao kod litijum-jonskih baterija, pa sa istom veličinom baterije, električni automobili sa natrijum-jonskim baterijama imaju kraći domet od onih sa litijum-jonskim baterijama.
Jan predviđa da će litijum nastaviti da igra dominantnu ulogu u baterijama najmanje narednih pet do 10 godina – i da će se koristiti nekoliko godina duže čak i sa dobrim alternativama.
Ovo čini još važnijim recikliranje sirovina.
Do 2030. godine, Evropska unija želi da dobije 15 odsto svojih potreba za litijumom recikliranjem.
- Efikasnost reciklaže trenutno nije ni približno tako visoka kao, na primer, olovne baterije - primećuje Jan.
Problem je što trenutno ne postoji standardizovani metod reciklaže jer ni baterije nisu standardizovane.
- Postoji mnogo različitih tipova baterija i različitih hemija ćelija. To takođe u velikoj meri smanjuje efikasnost reciklaže. U budućnosti mora postati lakše rastaviti baterije električnih automobila od ćelije baterije do cele baterije. Tada je takođe moguće povratiti 60 do 70 procenata litijuma i na kraju možda time uštedeti otvaranje jedan ili dva dodatna rudnika litijuma - kaže Jan.
Dekanka Rudarsko-geološkog fakulteta Biljana Abolmasov rekla je za Euronews se ljudi koji nisu stručni bave temom litijuma, kao i da se nijedna zemlja na svetu ne odriče svog rudnog bogatstva.
Dok se u Srbiji vodi polemika oko litijuma, EU ne gubi vreme kada su u pitanju kritične sirovine od kojih zavisi ekonomski napredak. Rudarski projekti se odobravaju po ubrzanoj proceduri, čak i u zaštićenim zonama.
Iako su lažni ekolozi i opozicioni mediji pokušali da predstave da su protesti prethodnih nedelja bili zbog bojazni za životnu sredinu zbog mogućeg otvaranja rudnika litijuma, a čije je otvaranje obećala upravo vlast Đilasa, Tadića, Marinike Tepić još 2014, pro-opozicioni novinar Zoran Panović otkriva da su protesti usmereni zapravo na jednu osobu - Aleksandra Vučića!
Profesor Danijel Server, jedan od najboljih poznavalaca američke duboke države i bivši diplomata koji je učestvovao u sprovođenju spoljne politike SAD u kriznim žarištima širom sveta, između ostalog i u BiH, potvrdio je u intervju podgoričkoj “Pobjedi”, bliskoj Milu Đukanoviću, da su lažni ekološki protesti protiv litijuma samo faza u ostvarenju konačnog cilja - rušenju Aleksandra Vučića i vlasti u Srbiji.
Dok se tajkunski mediji hvale kako su nezavisni i objektivni, istovremeno sami sebe demantuju tekstovima koje svakodnevno objavljuju, a u kojima su im sagovornici osobe koje nisu stručne za teme koje se komentarišu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dekanka Rudarsko-geološkog fakulteta Biljana Abolmasov rekla je za Euronews se ljudi koji nisu stručni bave temom litijuma, kao i da se nijedna zemlja na svetu ne odriče svog rudnog bogatstva.
Govor koji je poslanik Studentske liste Jugoslav Gašić održao u Skupštini Srbije veličajući blokaderskog kandidata za predsednika parlamenta Aleksandra Čupića i dalje je top tema na društvenim mrežama.
Pristalice nove vlasti, oličene u ''Studentskoj listi'', izazvale su neviđeni skandal ispred Skupštine Srbije, gde je održana konstitutivna sednica, napavši narodnu poslanicu grupe ''Srbija pobeđuje'' Lidiju Vukićević.
Izvršni odbor Narodne banke Srbije je na sednici doneo rešenje o oduzimanju dozvole za obavljanje poslova finansijskog lizinga društvu ALTA Leasing doo Beograd, kao i rešenje o ispunjenosti uslova za pokretanje postupka likvidacije nad ovim društvom, objavila je danas centralna banka.
Upokojila se Anđa Đukanović iz Bratunca, rođena 7. juna 1959. godine, koja je više od tri decenije živela sa pitanjem šta se dogodilo sa njenim suprugom Ivanom, čiji posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni, saopštio je Memorijalni centar Republike Srpske.
U Hramu Svetog Save na Vračaru u petak će, nakon liturgije, biti služen parastos patrijarhu Irineju, kada se navršava tačno šest godina od njegove smrti.
Prema informacijama Uprave granične policije dobijenim u 05.15 časova, nema zadržavanja na putničkim terminalima naših graničnih prelaza, dok se na teretnim terminalima vozila zadržavaju na izlazu najduže sedam sati i to na Batrovcima.
Stariji muškarac zadržan je do 48 sati zbog sumnje na nasilje u porodici pošto je, prema navodima prijave, supruzi polomio butnu kost, u selu Lopardince kod Bujanovca.
Beogradska policija uhapsila je u utorak muškarca (52) zbog sumnje da je u svom stanu u beogradskoj opštini Palilula počinio brutalno nasilje nad dvadesetdevetogodišnjom devojkom, koju je danima držao zatvorenu protiv njene volje.
Profesorka iz Tuzle Nermina Hadžigrahić nedavno je nepravosnažno osuđena na godinu dana zatvora zbog falsifikovanja školskih i studentskih dokumenata. Ovo nije jedini neverovatan slučaj zbog kog su ljudi završili pred sudom ili u policiji, a pojedini su svojim potezima i motivima šokirali javnost.
Inspektori beogradske policije danima su pratili državljanku Slovenije, zbog sumnje da preprodaje narkotike, ali prizor koji su zatekli na Bulevaru kralja Aleksandra iznenadio je i najiskusnije operativce.
Ukrajinski novinar Denis Kazanski objavio je snimak razorene Konstantinovke u Donjeckoj oblasti, na kojem se vide uništene stambene zgrade, ruševine i čitavi delovi grada opustošeni višemesečnim borbama.
Američki predsednik Donald Tramp stigao je u kineski Šenžen nakon samita APEC-a, gde ga očekuje trilateralni sastanak sa Si Đinpingom i Vladimirom Putinom.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči upozorio je da Izrael pojačava propagandu protiv Irana, po uzoru na onu koja je prethodila invaziji na Irak 2003. godine.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je na samitu APEK-a, nakon ukrajinskog napada na ključni most preko Kerčkog moreuza, da su zapadne sile postale „bivši hegemoni“.
Poznati voditelj televizije ABC Gio Benitez saznao je da boluje od koronarne arterijske bolesti, iako na prvi pogled nije imao nijedan razlog za zabrinutost.
Duboko unutar Arktičkog kruga, oko 3.000 kilometara severno od Moskve, nalazi se Noriljsk - industrijski grad sa oko 176.000 stanovnika. Sa prizorima koji podsećaju na postapokaliptične filmove, snegom koji zatrpava ulice i temperaturom koja je u minusu oko 240 dana godišnje, s pravom nosi titulu najdepresivnijeg grada na svetu.
Gastroenterolog Rosario J. Ligresti objašnjava šta se dešava u telu ako ste se prejeli i kako da rešite problem nadutosti. On kaže da masaža stomaka može da reši problem nadutosti već za 15 minuta.
Nakon što je Sanja, ćerka legende srpskog fudbala Dragana Džajića, položila zakletvu u Narodnoj skupštini, sva pažnja javnosti usmerena je na ženu koja joj je ceo život bila uzor i najveći oslonac, majku Branku Džajić.
Harmonikaš Dragan Stojković Bosanac iza sebe ima višedecenijsku karijeru i sarađivao je sa najvećim imenima muzičke scene, ali nije zanemario ni obrazovanje.
Pevačica Anđela Ignjatović Breskvica podelila je sa svojim pratiocima na Instagramu emotivan trenutak iz porodičnog albuma, povodom rođendana svog mlađeg brata Mateje Ignjatovića.
Komšinica pevačice Aleksandre Prijović i njenog supruga Filipa Živojinovića otkrila je šta se dešava u njihovom domu nakon što im je u noći između nedelje i ponedeljka zapaljen automobil.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.