Stotine ljudi dnevno prođe pored "gomile kamenja" u centru Beograda! Ne znaju svi šta ovaj spomenik predstavlja!
Podeli vest
U današnjem Pionirskom parku, preko puta Narodne skupštine u Beogradu, decenijama stoji usamljeni i naizgled urušeni spomenik. Samo upućeniji znaju da ovo nije tek obična gomila kamenja, trag srpske istorije neverovatne vrednosti - osmatračnica sa Kajmakčalana, nemi podsetnik na cenu koja je plaćena za slobodu našeg naroda.
Malo je bitki koje su tako snažno uticale, ne toliko na ishod, koliko na moral i stanje srpske vojske u Prvom svetskom ratu, kao što je to bila bitka na Kajmakčalanu. I danas, kada je prošlo više od 100 godina od ovog sudbonosnog sukoba na dalekoj granici Grčke i Makedonije, istoričari govore o njenom značaju i činjenici da je reč o prvoj pobedi srpske vojske posle povlačenja preko Albanije.
Istoričar Predrag Marković izjavio je da skoro da nema primera da je neka mala zemlja doživela takav udarac i da se tako izdigla iz pepela kao mala Srbija od 1914. do 1918. godine.
Naša zemlja je u Prvom svetskom ratu izgubila između 1.100.000 i 1.300.000 ljudi, odnosno oko trećine ukupnog stanovništva
11.11.2023
06:37
Mesto sukoba Bugari su zvali Borisov grad – neosvojivo mesto. Tako je i bilo do dolaska srpske vojske…
Osvajanje Kapije slobode
Osamnaest dugih septembarskih dana 1916. godine srpski vojnici su pokušavali da osvoje Kajmakčalan od Bugara. Osamnaest dana su Bugari, uz velike gubitke i probleme odolevali.
Poznata reč za jezivo biće iz mitologije koja ustaje noću i hrani se krvlju svojih žrtava , vampir, je reč srpskog porekla koja se odomaćila u stranim jezicima upravo iz razloga što je prvi slučaj u Evropi zabeležen baš u Srbiji.
01.11.2023
23:30
Foto: sites.google.com
Za Srbe, bitka je bila početak povratka kući. Posle duge i u istoriji nezapamćene golgote preko Albanije koja je Srbiju stajala nebrojeno života, Kajmakčalan je postao mesto koje se ne sme izgubiti jer će se tako, simbolično, izgubiti i svaka šansa za povratak u domovinu. Tako je i nastao naš naziv za ovo mesto - Kapije slobode, mesto na kome su srpski vojnici prvi put posle dve godine rasejanja ponovo zakoračili u svoju zemlju.
Posle osamnaest dana krvavih borbi, 30. septembra 1916. godine na vrhu Sveti Ilija, na 2.524 metara nadmorske visine, konačno se vijorila srpska zastava.
Kako bi pobeda zauvek ostala upamćena, srpska vrhovna komanda je odlučila da vrh Kajmakčalana - osmatračnicu srpskih trupa, ponese sa sobom u domovinu. Nakon pobedonosnog povratka u zemlju, ona je postavljena u blizini dvora, u današnjem Pionirskom parku.
"Gomila kamenja" u Pionirskom parku
Spomenik "Osmatračnica srpske vrhovne komande na Kajmakčalanu" jedan je od najmisterioznijih spomen obeležja Beograda. Prvo i osnovno jer - niko ne zna kada je postavljen, kao ni da li je autentičan.
Po priči, osmatračnica je u Beograd stigla 1918. u vreme kada je i srpska vojska pobedonosno umarširala u prestonicu. Ipak, zvaničnih zapisa o tome danas nema, a osmatračnica se ne vidi ni na jednoj predratnoj fotografiji starog Beograda što samo dodatno doprinosi misteriji.
Deo odgovora možda se krije u činjenici da je pre Drugog svetskog rata Pionirski park bio deo dvorskog kompleksa i kao takav zatvoren za javnost. Ograda koja je okruživala vrt uklonjena je tek nakon Drugog svetskog rata, pa je samim tim, ako i kada je osmatračnica bila tu postavljena, nju nije bilo moguće fotografisati.
O ovoj "gomili kamenja" i danas kruže različite priče. Po jednima, ono je postavljeno još za vreme kralja Milana Obrenovića i simbolizuje pećinu u kojoj je rođen Isus Hrist. Po drugima, u pitanju jeste osmatračnica sa Kajmakčalana, ali je ona tu postavljena tek u međuratnom periodu, na desetogodišnjicu pobede u Prvom svetskom ratu, a po naređenju kralja Aleksandra Karađorđevića koji je i sam uzeo učešća u proboju Solunskog fronta.
Foto: Shutterstock
Kako bilo, javnost se za ovo obeležje aktivno zainteresovala tek tokom ‘80-ih godina prošlog veka od kada se mogu naći i novinski članci o njemu. Verovatno podstaknut time, i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture je tih godina obavio istraživanje koje je potvrdilo da deo kamenja zaista potiče sa Kajmakčalana.
Nakon toga, osmatračnica je zaštićena i proglašena za spomenik kulture 1988. godine. Ispred spomenika danas se nalaze imena svih generala srpske i francuske vojske zaslužnih za veliku pobedu u Prvom svetskom ratu. U novije vreme, postavljen je i jarbol sa srpskom zastavom.
Bitka na Kajmakčalanu bila je prvi korak ka velikom povratku srpske vojske. Nakon nje, saveznici su dobili dokaz da na Srbiju još uvek mogu da računaju. Neprijatelji su shvatili da Solunski front nije tek sporedno ratište i da će se upravo na njemu odlučivati sudbina Prvog svetskog rata. Svet je video da se Srbi vraćaju kući!
Zato, kada danas prođete pored ovog mesta u Pionirskom parku, zastanite na trenutak. Bio ovo original ili samo replika istorijske osmatračnice, ipak je dobro pogledajte – ona je nemi podsetnik na cenu koja je plaćena za slobodu srpskog naroda.
Zeleni venac, beogradsko naselje, predstavlja pravi sinonim prestoničkog grada, a za dobijanje, sada već kultnog imena, odgovorno je nekoliko osoba, kao i neuspeli poslovni poduhvat.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Istoričar Predrag Marković izjavio je da skoro da nema primera da je neka mala zemlja doživela takav udarac i da se tako izdigla iz pepela kao mala Srbija od 1914. do 1918. godine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je zajedno sa svojim kolegama iz vrha vlasti učinio za lečenje naših najmlađih stanovnika više nego što su blokaderi pre 2012. godine mogli samo da sanjaju da je moguće.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS Uglješa Mrdić tvrdi da su državna tužiteljka Zagorka Dolovac i tužilac Mladen Nenadić naredili da se odbaci krivična prijava protiv Nebojše Bojovića i Milutina Miloševića.
Svetski lideri iz vlada, poslovnog sektora, civilnog društva i akademske zajednice okupiće se u Davosu kako bi učestvovali u diskusijama usmerenim ka budućnosti, sa ciljem rešavanja globalnih izazova i utvrđivanja prioriteta. Poziv na hrabru, zajedničku akciju čini ovaj skup posebno značajnim - među svetskim liderima je i Aleksandar Vučić, predsednik Srbije.
Navršilo se 27 godina od sukoba snaga bezbednosti Savezne Republike Jugoslavije sa pripadnicima takozvane OVK u selu Račak, u opštini Štimlje. Ovaj događaj iskorišćen je kao povod za NATO bombardovanje Jugoslavije, dva meseca kasnije, na osnovu izveštaja Verifikacione misije OEBS-a.
Blokaderi su odavno izgubili kompas i svakodnevno se međusobno napadaju, a sada je potpredsednica Demokratske stranke Dragana Rakić udarila po opozicionim partnerima kako bi se dodvorila blokaderima.
Lider Srba u Crnoj Gori i predsednik Demokratske narodne partije Milan Knežević danas je poručio da će sam da se prijavi policiji i ministarki prosvete Anđeli Jakšić Stojanović, jer je na proslavi rođenja kumovog sina zapevao Kaćušu.
Potpredsednica Vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović oštro je reagovala na izjavu pšoslanice SSP Jelene Spirić da su uzrok prekida u snadbevanju elekrtičnom energijom Elektromreže Srbije ističići da tako samo obmanjuje javnost i širi paniku.
Večeras je u žestokoj borbi Crvenih i Plavih u Exatlonu došlo do neverovatnih preokreta, svađa, znoja i suza, a krajnju pobedu odneo je Crveni tim i to na posebnom poligonu "Štafeta".
U Exatlonu Srbija došlo je do otvorenog sukoba između članova Plavog i Crvenog tima, a najžešća razmena teških reči dogodila se između Radojice Lazića i Marka Nikolića.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice uključeni su večeras u potragu za osobom koja je, prema prijavi policije, peške ušla u železnički tunel ispod Pančevačkog mosta.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine. Arkan je ubijen sa tri hica u glavu u beogradskom hotelu "Interkontinental". Žarko Popović, bivši načelnik Odeljenja za krvne delikte, otkrio je u razgovoru za Blic TV manje poznate detalje likvidacije Arkana.
Dejana Ć. (22) žrtva je brutalnog nasilja koje se dogodilo 25. oktobra prošle godine u jednom ugostiteljskom objektu u Beranama u kom je radila. Suđenje u toku, a Dejana se sa svojom sestrom oglasila za emisiju Crna hronika i ispričala je sa čime se suočava nakon što je gost kafića pretukao.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine, u beogradskom hotelu "Interkontinental", kada je pogođen sa tri hica u glavu. Tog dana, zajedno sa njim, ubijeni su i pukovnik Dragan Garić, bivši radnik Saveznog SUP-a, kao i major Milenko Mandić, pripadnik Srpske dobrovoljačke garde.
Agenti španske Građanske garde (Guardia Civil), u zajedničkoj akciji sa Nacionalnom policijom i Poreskom upravom, sproveli su složenu istragu koja je rezultirala razbijanjem tri kriminalne organizacije koje su delovale koordinisano, razbijajući kompletnu infrastrukturu koju su koristili za unos velikih količina kokaina iz Kolumbije u Španiju putem napada na kontejnerske brodove.
Republikanci u Senatu SAD odbacili su rezoluciju o ratnim ovlašćenjima koja bi ograničila predsedniku Donaldu Trampu mogućnost daljih napada na Venecuelu.
Venecuelanska opoziciona liderka i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sastala se danas sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Beloj kući, gde mu je, kako mediji navode, uručila pomenuto priznanje.
Najmanje 18 osoba hospitalizovano je nakon eksplozije granate u centru za stručnu obuku Ministarstva unutrašnjih poslova u Siktivkaru, u ruskoj Republici Komi, saopštio je pomoćnik ministra zdravlja Aleksej Kuznjecov.
Reditelj filma "Đeneral", Miloslav Samardžić kaže za Informer da poslednjih godina Draža Mihailović u mnogim anketama pobeđuje Josipa Broza Tita po popularnosti i siguran je da će jednog dana biti u rangu vojvode Živojina Mišića.
Američki glumac Kifer Saterlend uhapšen je nakon sukoba sa vozačem službe taksi prevoza preko aplikacije, saopštila je Policijska uprava Los Anđelesa (LAPD).
Filipini i druge zemlje istražuju ili blokiraju AI četa Grok zbog rizika od seksualizovanog sadržaja i zaštite dece. X je uveo nove mere i ograničenja kako bi sprečio generisanje neprimerenih slika i uskladio se sa zakonima.
Pevačica Mina Kostić oglasila se povodom brojnih komentara koji poslednjih dana kruže na društvenim mrežama u vezi sa njenom emotivnom vezom sa Manetom Ćuruvijom Kasperom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar