Zaglušujuća buka iz vazduha probudila je Beograđane 16. oktobra 1929. godine u 6 časova i 35 minuta, kada se iz sivkaste jutarnje magle iz pravca Avale, pojavila jedna krupna ovalna silueta, koja je postajala sve veća i sve jasnije ocrtavala svoj trup.
Iako je njegova slika Beograđanima bila poznata iz ilustracija i sa bioskopskog platna, specifično brujanje i lupa koja je iz njega dopirala nije imala nikakve veze sa poznatim zvukom avionskih motora.
Evropska i svetska aeronautička atrakcija toga doba, čudnovata i ogromna leteća sprava, nemački dirižabl "Graf Cepelin" polako se približavao Beogradu.
Samo godinu dana pre, istom ovakvom letelicom, njen izumitelj dr Hugo Ekener preleteo je Atlantik u prvom interkontinentalnom putničkom letu od Nemačke do Amerike i nazad.
Foto: Printscreen You Tube
O mogućem prolasku ovog dirižabla nad Beogradom pisala je domaća novinska štampa, prateći svakodnevno na naslovnim stranicama njegov let na putu oko sveta. Кonačno, na let preko Balkana zaputio se 15. oktobra oko 20 časova i 29 minuta sa aerodroma u Fridrihshafenu.
Trebalo je da leti preko Minhena za Beč, Bratislavu, Budimpeštu, Segedin, Beograd, Niš, Sofiju i Bukurešt i nazad preko Segedina, Budimpešte i Brna.
Dok se "Graf Cepelin" probijao kroz beogradsku jutarnju maglu i opisivao prvi krug oko grada, rika njegovih motora tresla je prozore „kao da je neka aždaja iz bajke doletela iznad varoši“.
Od te lupe i treske pootvarali su se prozori, a svet je, još uvek sanjiv, istrčao na balkone i u svoja dvorišta.
Ljudi su izlazili da vide leteću neman, „ne misleći na svoje toalete, dame su bile u noćnim košuljama, mlade devojke na balkone su istrčavale u šarenim pidžamama pa čak i kombinezoničićima, a muškarci su pokazali svoje nezgrapne gaće i maljave listove“.
A bilo je radoznalaca koji su istrčali samo u košuljama da ništa ne propuste od interesantnog prizora koji su sa nestrpljenjem očekivali.
Isto kao i među ljudima, uzbuna je nastala i među pticama u baštama i parkovima.
Foto: Digitalna Narodna biblioteka Srbije
Mrko telo ove vazdušne lađe, leteći na visini od četiri stotine metara, delovalo je gorostasno i bilo je u potpunoj disharmoniji sa brzinom i lakoćom kojom se kretalo kroz vazduh.
Tek pošto je napravljen prvi i najveći krug nad Beogradom, a zahvatao je od Čukarice, pa preko krajnje periferije Vračara i Smederevskog Đerma prema Višnjici, pa ukrug preko donjeg Banata, iza Zemuna i aerodroma u naglom zavijutku iznad Savskog mosta, "Graf Cepelin“ je počeo da se spušta.
Кroz maglu se u početku teško primećivala velika kabina sa prozorima sa kojih je posada lađe i oko dvadesetak putnika radoznalo posmatrala spletove beogradskih ulica i dve impozantne vijugave srebrne trake Save i Dunava, kao i beogradske palate i udžerice.
Negde nad Zemunom skrenuo je na novi, dve godine ranije otvoreni, zemunski aerodrom na koji je bačen poštanski džak sa pismima upućenim sa vazdušne lađe.
Taj zavežljaj je jedan vojnik odneo komandantu šestog vazduhoplovnog puka potpukovniku Miodragu Tomiću, koji ga je otvorenog dostavio zemunskoj pošti Jedan poveći žuti koverat pao je u dvorište Budimske ulice broj 22 u dvorište Irene Penc.
Prilikom sledeća dva kruga iznad grada magla se polako podigla, a letelica se spustila na sto metara visine, tako da se već moglo jasno pročitati na prednjem kljunu čitko i veliko belo ime „Graf Cepelin“ a na srednjem boku LZ 127.
Foto: Tekst iz novina „ Vreme“ od 17.10.1929. godine
Četvrti krug nad Beogradom napravljen je u 7 časova i 10 minuta, leteći iznad Кalemegdana, pa preko Кnez Mihailove ulice, do Terazija, Dvora i Miloša Velikog.
Beograd je za trenutak stao, sve oči bile su uprte ka nebu.
– Cepelin! otelo se iz stotine grla u strahu da se ogromno čudo ne sruči na glavu.
Na sve strane počele su se skupljati grupice ljudi očiju uprtih u nebo. Đaci koji su krenuli u školu držali su čvrsto svoje knjige pod pazuhom gledajući u nebo sa nevericom.
Neki ljudi su skidali šešire i kačkete kličući ili mašući jutarnjim gostima, a kako je zabeležila tadašnja štampa, i putnici iz kabine dirižabla su odpozdravljali beograđanima, a kroz prozor se mogla prepoznati i jedna istaknuta jugoslovenska zastava.
Letelica je zatim otišla u pravcu Đerma, a odatle preko Dunava opet prema aerodromu, da bi na čas opet nestala u magli i pojavila se preko Save, pa iznad Dušanovca i Banjice otišla prema jugoistoku.
Na dalji put su ga ispratile sirene jedne zemunske fabrike. Nakon leta nad Somborom, Novim Sadom, Beogradom, Ćuprijom, Nišom dirižabl "Graf Cepelin" je u 11.30 časova nastavio let u pravcu Bugarske.
Na današnji dan rođen je major JNA Milan Tepić, jedini narodni heroj u ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije. Stradao je 29. septembra 1991. godine kada je digao u vazduh vojno skladište Bedenik u blizini Bjelovara da bi sprečio da padne u ruke hrvatskog Zbora narodne garde.
U leto 1914. godine moćna Austrougarska monarhija napala je Srbiju. Posle očajničke i herojske borbe mnogo manje i slabije opremljene srpske vojske, izbora više nije bilo – jedini put za spas Srbije vodio je preko vrleti nepristupačne i negostoljubive Albanije.
Na današnji dan 1946. godine ubijen je komandant Gorske kraljeve garde Jugoslovenske vojske u otadžbini Nikola Kalabić. Međutim, decenijama kasnije i dalje se veruje da je on izbegao smrt, promenio identitet i nastavio da živi, a njegova sudbina do danas nije rasvetljena.
Smešten na istoku Srbije u blizini Despotovca, manastir Manasija predstavlja jedno od najstarijih zdanja srednjovekovne Srbije. Zadužbina je velikog srpskog vladara despota Stefana, sina cara Lazara i smatra se spomenikom kulture od velikog značaja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnji dan rođen je major JNA Milan Tepić, jedini narodni heroj u ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije. Stradao je 29. septembra 1991. godine kada je digao u vazduh vojno skladište Bedenik u blizini Bjelovara da bi sprečio da padne u ruke hrvatskog Zbora narodne garde.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
Novi užas u režiji blokadera dogodio se u srcu Frankfurta u Nemačkoj, gde su siledžije na tribini u organizaciji blokaderskog Proglasa, na čijem su čelu Dragan Bjelogrlić, Zoran Kesić, Svetlana Ceca Bojković, Miodrag Majić i njima bliska ekipa, pokušali da bukvalno raščerupaju jednog novinara.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić, jedan od vođa antisrpskog Proglasa, zaputio se juče u Frankfurt. On je otišao u Nemačku gde je održana tribina Proglasa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Ptice koje žive blizu linija ukrajinskog fronta počele su da grade gnezda koristeći optičke kablove sa dronova, piše Oleg Malčenko, viši istraživač u Institutu za arheografiju koji je trenutno na frontu.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je večeras da je američka vojska u pripravnosti, nakon što je Iran lansirao rakete na Izrael i pozvao Iran da obustavi napade i da se vrati za pregovarački sto.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Pevač i jutjuber Andrija Jović, poznatiji kao Andrija Jo operisan je nakon višednevne agonije kroz koju je prošao pokušavajući da dođe do prave dijagnoze.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar