I DO 1.500 NOVIH RADNIH MESTA! Dvostruka korist, LJUDI ZARAĐUJU, A SRBIJA ČISTA
Podeli vest
Agendi zaštite životne sredine poslednjih godina posvećena je velika pažnja u našoj zemlji, a ka njenom daljem razvoju usmerene su akcije Vlade Srbije i resornog Ministarstva zaštite životne sredine. U skladu sa tim plan države je da ponovno vrati depozitni sistem za povrat ambalaže poznat kao "sistem kaucije".
Na osnovu sprovedenih istraživanja Centra za unapređenje životne sredine gotovo 95 odsto građana Srbije podržava uvođenje depozitnog sistema, a Ministarstvo zaštite životne sredine već je počelo konsultacije sa stručnjacima i ključnim privrednim subjektima za uvođenje ovog depozitnog sistema.
Nakon prve faze „ozelenjivanja“ benzinskih stanica, u okviru koje su postavljeni solarni paneli na osam NIS Petrol i Gazprom maloprodajnih objekata, kompanija NIS nastavila je sa ulaganjima u projekat instalacije fotonaponskih elektrana u okviru svoje maloprodajne mreže.
16.05.2023
13:51
Šta je depozitni sistem povrata ambalaže
Koncept povrata ambalaže podrazumeva da potrošači pri kupovini pića plaćaju dodatni iznos za samu ambalažu koji mogu da vrate pri ponovnom odlasku u
prodavnicu ili drugo mesto gde postoji mogućnost povrata novca. Tako se krajnji kupac finansijski motiviše da učestvuje u sistemu.
Sakupljanje ambalaže i refundacija depozita na prodajnim mestima može da se obavlja ručno ili putem automata u kojima se skuplja ambalaža. Uprkos tome što su automati skuplja opcija, imaju veliku prednost što mogu pomoću senzora i očitavanjem barkoda sa ambalaže da je sortiraju prema brendu, tipu materijala i boji.
Sanja Knežević Mitrović, menadžerka za regulatornu reformu u NALED-u kaže da, iako je Ministarstvo započelo konsultativni proces u vezi sa unapređenjem sistema ambalažnog otpada, ne mora nužno da dovede do zaključka da je depozitni sistem za Srbiju najpovoljnije rešenje.
Ističe da bi građani Srbije uvođenjem depozitnog sistema na najdirektniji način bili uključeni u proces reciklaže, kao i da se na taj način nedvosmisleno podiže svest građana o značaju pojedinaca u zaštiti životne sredine.
- Rezultati bi se videli jako brzo, tako da bi priča o zaštiti životne sredine koja nekad ljudima zvuči apstraktno ili daleko, jer se suočavaju sa egzistencijalnim izazovima, bila direktno vidljiva - kaže ona.
Foto: Pixabay
Kako ističe, ljudima se ne bi pričalo o očuvanju nekih dalekih okeana i efektima staklene bašte nego o rekama iz njihove okoline.
- U ovom slučaju bi im konkretno reka, jezero ili kupalište u njihovoj neposrednoj blizini bilo čisto, ne bi nailazili na otpad duž puta, pešačkih staza... To je nešto što motiviše i na šta možete da nadograđujete priču o širem značaju zaštite životne sredine - napominje Knežević Mitrović.
Ona se osvrnula na istraživanje koje je NALED sproveo i prema kome je utvrđeno da se ambalaže prikupljene na ovaj način mogu gotovo 100 odsto reciklirati.
- Prema podacima iz analize koju smo radili sa renomiranom britanskom konsultantskom kućom "Eunomia" vidimo da sistemi koji imaju depozit imaju mogućnost reciklaže prikupljenog materijala i do 90 odsto. Stoga smatramo da je to sistem koji bi na najbrži i najefikasniji način očistio Srbiju od otpada - kaže Sanja Knežević Mitrović.
Ističe da brojne analize pokazuju da stanovništvo vrlo brzo prihvati ovaj sistem, pogotovu u urbanim sredinama, gde se više priča o značaju recikliranja i značaju zaštite životne sredine.
- Ako ili kada ovaj sistem bude zaživeo u Srbiji, on mora biti dostupan svim domaćinstvima gde god da se nalaze. Za građane bi najbolja opcija bila kada bi na istom mestu mogli da vrate ambalaže različitog materijala - napominje Knežević Mitrović.
Depozitni sistem ne isključuje primarnu selekciju otpada, on zapravo predstavlja nadogradnju sistema primarne selekcije. Sakupljeni materijal je ovde višeg kvaliteta, odnosno manje je zaprljan od ambalaže koja je prikupljena na klasičan način iz komunalnog otpada, a to proizvođačima pića dozvoljava da te reciklirane boce, ponovo koriste za proizvodnju nove ambalaže za pića.
- Ambalaža odnosno materijali koji budu definisani da ulaze u depozitni sistem se vraćaju na mesta za prikupljanje i tom prilikom dobija se povratni depozit u određenom iznosu. Potrošači plaćaju depozit kada kupe proizvod i uzimaju ga nazad kad ambalažu donesu na neku od predviđenih lokacija. Ukoliko potrošač odluči da ne vrati iskorišćenu ambalažu, odnosno da je odloži zajedno sa komunalnim otpadom, gubi pravo na povrat depozita - kaže ona.
Objašnjava da se mesta za prikupljanje prazne ambalaže mogu naći u maloprodajnim objektima ili na centralizovanim lokacijama gde se može deponovati na veliko.
- U maloprodajnim objektima potrošači bi iskorišćenu ambalažu vraćali ili direktno osoblju u maloprodajnom objektu ili odlaganjem u posebne mašine namenjene povratu. Prikupljena prazna ambalaža bi se zatim reciklirala idealno u novu ambalažu ili alternativno u neke druge svrhe. Ovaj sistem podseća na "kaucijski sistem" koji smo nekada imali za staklenu ambalažu, ali se on bazirao na ugovornom odnosu proizvođača i maloprodajnog objekta, dok depozitni sistem podrazumeva sistemsko rešenje ovog pitanja kroz osnivanje centralne depozitne organizacije koja bi bila zadužena za ukupno funkcionisanje ovog sistema - objašnjava Knežević Mitrović.
Foto: Pixabay
Ovaj sistem omogućava povećanje stope reciklaže i istovremeno smanjuje količinu otpada što na kraju rezultira smanjenjem efekta staklene bašte, jer se troši manje sirovine za proizvodnju nove ambalaže. Pored toga, otvara prostor za stvaranje novih radnih mesta.
- Sa druge strane depozitni sistem bi konkretno u Srbiji mogao da dovede i do otvaranja novih radnih mesta. Prema "Eunomia" studiji neophodno bi bilo između 1.000 i 1.500 novih radnih mesta da bi sistem dobro funkcionisao - navodi Knežević Mitrović.
Ipak, ona napominje da su ograničenja ovog sistema njegova složenost i to što utiče na veliki broj privrednih subjekata na najrazličitije načine jer su podrazumeva sistemske izmene.
- Tu govorimo o izmenama u proizvodnji ambalaže i njenom dodatnom obeležavanju i serijalizaciji, o povećanju cene proizvoda koji ulaze u depozitni sistem, o logističkim ograničenjima maloprodaje u Srbiji i slično. To sve vuče sa sobom velika finansijska ulaganja svih u procesu i zato je bitno da se što preciznije i bolje uradi analiza trenutnog stanja i predvide sve okolnosti - kaže ona i dodaje da se depozitni sistem obično odnosi samo na ambalažu za piće, a ne i na ambalažu drugih proizvoda, kao što je na primer otpad od kućne hemije.
Koliko se u Srbiji proizvodi plastične ambalaže
Prema podacima Agencije za zaštitu životnu sredinu u 2021. godini u Srbiji količina koja se plasira na tržište Srbije je iznosila preko 46.000 tona PET ambalaže. Knežević Mitrović ističe da je, kada se govori o sistemu upravljanja ambalažnim otpadom, bitno analizirati sve ambalažne materijale u koje spadaju PET, ALU limenke, staklena ambalaža, ali i ambalažu od višeslojnog kartona.
- Činjenica je da je najveći vetar u leda u Evropskoj uniji za uvođenje depozitnih sistema bila Direktiva o jednokratnoj plastici, ali mi ovde želimo da se fokusiramo na ukupan ambalažni otpad, jer je važno da se prikuplja i reciklira sav ambalažni otpad i da u tom procesu sakupljanja taj materijal bude što čistiji kako bi mogao što bolje da se iskoristi - kaže ona.
Prema njenim rečima, aluminijumske limenke i staklo mogu se beskonačno reciklirati, a da pritom u tom procesu ne ostaje gotovo nikakav otpad.
- Zbog toga je bitno sagledati ceo sistem i koja rešenja za sakupljanje bi bila najisplativija za svaki pojedinačni materijal i na bazi toga doneti odluku o daljem unapređenju sistema ambalažnog otpada. Sistem mora biti efikasan i ekonomičan, a sa druge strane potrebno je prikupiti što veće količine čistog materijala koji se dalje može koristiti - zaključuje ona.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nakon prve faze „ozelenjivanja“ benzinskih stanica, u okviru koje su postavljeni solarni paneli na osam NIS Petrol i Gazprom maloprodajnih objekata, kompanija NIS nastavila je sa ulaganjima u projekat instalacije fotonaponskih elektrana u okviru svoje maloprodajne mreže.
Poslednjih nedelja u međunarodnim i ukrajinskim medijima pojavili su se izveštaji o mogućim udarima borbenih aviona F-16 na ruske položaje u Ukrajini. Jedan od prvih koji je ovo prijavio bio je stručnjak za avijaciju i odbranu Ksavijer Titelman.
Omiljeni NATO general Zdravko Ponoš prizano je tokom gostovanja na tajkunskoj televiziji N1 da opozicija nije imala nikakve šanse za pobedu na izborima koji su održani 2. juna.
Evroposlanik iz redova socijaldemokrata Andreas Šider, osvedočeni srbomrzac i saradnik tajkuna Dragana Đilasa, izjavio je u intervjuu za tajkunski list "Nova" da Srbija ne može očekivati ubrzani put ka Evropskoj uniji nakon formiranja novog saziva Evropskog parlamenta.
Mnogi u opoziciji imaju problem da kažu kad izgube izbore ali je Marina Pavlić - kandidatkinja Save Manojlovića za Stari grad, priznala da je SNS pobedio na izborima 2. juna.
Predsednik Demokratske Narodne partije Crne Gore Milan Knežević poručio je da predsednik Srbije Aleksandar Vučić nije imao veze sa donošenjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu
Najkasnije početkom sledeće godine 5G mobilna mreža trebalo bi da profunkcioniše i u našoj zemlji, najavio je danas generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić.
Potpredsednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vulin, komentarišući rezoluciju o Jasenovcu koju je usvojila crnogorska Skupština i reakciju Hrvatske, kaže da se Srbija nije pitala o rezoluciji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ocenio je da je prioritetni zadatak Srbije da sačuva mir, pošto rat između Ukrajine i Rusije ne samo da neće stati, naprotiv, biće sve žešći.
U novom Info jutru o pritiscima na srpski narod i besu Hrvata zbog rezoluzcije o Jasenovcu, govorili su Maksim Vučinić predsednik Radničke partije CG, novinar Tomislav Lovreković i potpredsednik SRS Vjerica Radeta.
U novom Info jutru o zločinačkom planu koji je Zapad skovao za Srbiju, govorili su gosti Miša Vacić lider Srpske desnice i Siniša Vučinić, član Glavnog odbora SNS.
O strogo poverljivim dokumentima koji obelodanjuju plan Zapada za sukob u regionu i ukidanje Republike Srpske, ali i o današnjem terorističkom napadu, govorili su gosti Miljan Damnjanović potpredsednik SRS, Đorđe Dabić, državni sekretar, Nenad Stevandić predsednik Skupštine Republike Srpske i Dragana Miljanić iz "Zavetnika".
Informer je došao u posed dokumenata stranih službi u kojima je obelodanjeno da Zapad priprema žestok udar na Srbe, Srbiju i Republiku Srpsku. Da li nas očekuje novi sukob u regionu, na to su odgovorili naš glavni urednik Dragan J. Vučićević i gosti naše televizije u specijalnom programu.
Nastavnica Tehničke škole u Mladenovcu koja je predavala Milošu Žujoviću, konvertitu koji je samostrelom u vrat pogodio pripadnik žandarmerije Miloša Jevremovića ispred ambasade Izraela u Beogradu, kaže da je šokirana da je njen učenik postao terorista.
Igor Despotović (25) iz Beograda, drugi terorista koji je upravo uhapšen zbog sumnje da je pomagao ubijenom Milošu Žujoviću (25), osuđen je 24. aprila ove godine pred Specijalnim sudom u Beogradu na tri godine zatvora zbog javnog podsticanja na terorizam!
Pripadnici policije upravo pretresaju kuću u mladenovačkom selu Amerić u kojoj je, kako se sumnja, ranije boravio terorista Miloš Žujović (25) iz Mladenovca, konvertit sa verskim imenom Salahudin.
Jake snage MUP-a Srbije raspoređene su po Novom Pazaru u potrazi za saradnicima vehabije koji je danas pokušao da izvede teroristički napad na ambasadu Izraela u Beogradu. Konvertit Miloš Žujović, sada Salahudin ranio je samostrelom u vrat žandarma Miloša Jevremovića, koji ga je potom u samoodbrani likvidirao.
U kabinetu predsednika Ukrajine, Volodimira Zelenskog, zavladao je "veliki preokret" nakon debata između američkog predsednika Džoa Bajdena i bivšeg predsednika Donalda Trampa, objavio je poslanik Vrhovne rade Aleksandar Dubinski na svom Telegram kanalu.
Poljska i baltičke zemlje planiraju da se ograde od Rusije novom gvozdenom zavesom i na granici sa njom i Belorusijom izgrade nesavladivu prepreku, takozvani „Istočni štit“, pri čemu predlažu da njegovu izgradnju plati Evropska unija, piše češki portal „Lidovki“.
Sponzori Demokratske partije SAD duboko su zabrinuti nakon debata između Džoa Bajdena i Donalda Trampa, i sada razmatraju mogućnost da izuzmu aktuelnog predsednika iz liste kandidata za predsednika protiv njegove volje, piše Njujork tajms pozivajući se na izvore.
Nepoznati počinioci zapalili su još tri vojna vozila u Izjumu u Harkovskoj oblasti i u Odesi, izvestilo je u subotu ukrajinsko izdanje "Strana" pozivajući se na izvor u policiji.
U Francuskoj se danas održava prvi krug vanrednih parlamentarnih izbora, koji bi na vlast, prvi put posle Drugog svetskog rata, mogli da dovedu krajnju desnicu.
Lil Pamp jedan je od najpopularnijih repera u Americi. Na Instagramu ga prati više od 14 miliona ljudi, a albumi mu zauzimaju sam vrh američkih top lista.
Bilo je više hiljada ljudi - i stari i mladi, Kragujevčani, Beograđani, Nišlije, Novosađani, Leskovčani, ljubitelji muzike iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, kao i drugih zemalja.
Leto samo što je počelo, te mnogi vode računa o ishrani. Ipak, veoma je važno krenuti zdravim putem i mršaviti prirodno. Ipak, određene hrane ne treba da se lišavamo, već samo da je korigujemo.
Čuveni muzičar istakao je da je razočaran fijaskom srpskih reprezetnativaca na Evropskom prvenstvu u fudbalu, a dodao je i da je u današnjim vremenima izuzetno bitno decu naučiti Kosovskom zavetu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.