Čuvari tradicije! Ovih 10 naroda u Evropi ne koriste latinicu!
Podeli vest
Evropa je kontinent koji obuhvata raznolikost kultura, jezika i pismenih tradicija. Dok se latinično pismo koristi u većini evropskih zemalja, postoje i oni narodi koji su sačuvali svoje tradicionalne alfabete.
Različita pisma odražavaju bogatstvo i raznolikost evropske kulturne baštine.
U današnjem Pionirskom parku, preko puta Narodne skupštine u Beogradu, decenijama stoji usamljeni i naizgled urušeni spomenik. Samo upućeniji znaju da ovo nije tek obična gomila kamenja, trag srpske istorije neverovatne vrednosti - osmatračnica sa Kajmakčalana, nemi podsetnik na cenu koja je plaćena za slobodu našeg naroda.
Na današnji dan 1882. godine preminuo je srpski naučnik i filolog Đuro Daničić, sekretar Društva srpske slovesnosti, profesor Liceja i Velike škole u Beogradu.
17.11.2023
06:40
Srpska ćirilica
U Republici Srbiji u službenoj upotrebi su srpski jezik i ćiriličko pismo.
Službena upotreba drugih jezika i pisama uređuje se zakonom, na osnovu Ustava. Ćiriličko pismo igra izuzetno važnu ulogu u srpskoj kulturi i identitetu.
Upotreba ćiriličkog pisma u Srbiji je posebno vidljiva u zvaničnim dokumentima, obrazovanju, medijima i na mnogim javnim mestima. Ćiriličko pismo ima poseban kulturni i istorijski značaj u Srbiji. Ona se smatra vezom sa slovenskom i srpskom tradicijom, a mnogi kulturni spomenici, knjige i umetnička dela napisani su ćirilicom.
Istoričar Predrag Marković izjavio je da skoro da nema primera da je neka mala zemlja doživela takav udarac i da se tako izdigla iz pepela kao mala Srbija od 1914. do 1918. godine.
Naša zemlja je u Prvom svetskom ratu izgubila između 1.100.000 i 1.300.000 ljudi, odnosno oko trećine ukupnog stanovništva
11.11.2023
06:37
Grčki alfabet
U Grčkoj se koristi jedan od najstarijih pisama u Evropi – grčki alfabet. Ovaj alfabet koristi se ne samo u Grčkoj već i na Kipru i kod manjih grčkih zajednica širom sveta. Grčki alfabet ima svoje korene u antičkoj Grčkoj i ostao je važan deo kulture i obrazovanja.
Ruska i beloruska ćirilica
Rusija, kao najveća evropska zemlja, koristi ćiriličko pismo. Ćirilica je osnova za ruski jezik i mnoge druge jezike u bivšim sovjetskim republikama. Ovo pismo se odlikuje svojim karakterističnim slovima i daje ruskom jeziku prepoznatljiv izgled. Beloruska ćirilica razlikuje se od ruske samo u jednom slovu.
Foto: Pixabay
Bugarska ćirilica
Bugarski jezik takođe koristi ćiriličko pismo, mada je u prošlosti koristio glagoljicu. Ovo pismo igra ključnu ulogu u očuvanju bugarske jezičke i kulturne baštine. Zahvaljujući ulasku Bugarske u Evropsku uniju, ćirilica je postala treće zvanično pismo Evropske unije pored latinice i grčkog alfabeta.
Gruzinsko pismo
Gruzija koristi svoj jedinstveni pismeni sistem, gruzinsko pismo, razlikuje se od bilo kog drugog alfabeta u Evropi. Ima prepoznatljive znakove i dugu istoriju u gruzinskoj kulturi.
Jermensko pismo
Jermenija takođe ima svoj jedinstveni alfabet, poznat kao jermensko pismo. Ovo pismo ima svoje korene u starim vekovima i igra važnu ulogu u očuvanju jermenskog jezika i identiteta.
Makedonsko pismo
U Makedoniji se koristi i latinica i ćirilica kao zvanični pismeni sistemi. Oba pisma imaju jednak status i koriste se u javnim institucijama, školama, medijima i drugim zvaničnim dokumentima. Ova dvojezičnost je rezultat političkih i jezičkih faktora u Makedoniji, gde se ćirilica tradicionalno koristila, ali je latinično pismo takođe postalo sveprisutno tokom vremena, naročito u komunikaciji sa inostranstvom i na internetu.
Građani Makedonije obično imaju slobodu izbora kada je reč o tome koje će pismo koristiti u svakodnevnoj komunikaciji, i mnogi ljudi se oslanjaju na oba pisma u zavisnosti od situacije ili ličnih preferencija.
Ukrajinsko pismo
U Ukrajini se zvanično koristi ćiriličko pismo. Ćirilica je službeno pismo i dominantno se koristi u javnim institucijama, školama, medijima i drugim zvaničnim dokumentima. Ukrajinska ćirilica ima nekoliko specifičnih slova koja se razlikuju od ruske ćirilice, jer reflektuju zvuke i foneme karakteristične za ukrajinski jezik.
Foto: pexels.com
Kada je reč o pismenoj reformi u Ukrajini, postojale su diskusije i različiti stavovi u vezi sa mogućim prelaskom na latiničko pismo, kako bi se što više diferencirali u odnosu na ruski jezik.
Pismena reforma je bila predmet debata i razmatranja u ukrajinskom parlamentu, ali nije došlo do značajnih promena u vezi sa zvaničnim pismom.
Kazaško pismo
U Kazahstanu se koriste tri pisma kazaška ćirilica, latinica i arapsko pismo.
Vlada Kazahstana odlučila je da ta zemlja do 2025. potpuno promeni državno pismo sa ćirilice na latinicu, kako bi pobegla od sovjetskog nasleđa.
Svako od ovih pisma ima svoje jedinstvene karakteristike i doprinosi raznolikosti evropske kulturne baštine. Iako latiničko pismo dominira u mnogim delovima Evrope, očuvanje i upotreba tradicionalnih alfabeta čuva bogatstvo jezičke i kulturne raznolikosti kontinenta.
Poslednji u nizu izgrađenih dvoraca u Vojvodini, u periodu od osamnaestog veka do početka Drugog svetskog rata, Dvorac u Srpskoj Crnji, poznatijoj kao Đurina varoš, jer je u njoj rođen i odrastao jedan od najvećih srpskih romantičnih pesnika, Đura Jakšić, građen je u eklektičkom maniru, sa elementima klasicizma i baroka, sa pravougaonom osnovom, suterenom, prizemljem, spratom i potkovljem.
Zeleni venac, beogradsko naselje, predstavlja pravi sinonim prestoničkog grada, a za dobijanje, sada već kultnog imena, odgovorno je nekoliko osoba, kao i neuspeli poslovni poduhvat.
Malo ko bi danas razumeo kada biste u Beogradu rekli “nađimo se kod Atine“. Znamo za “Moskvu”, “Albaniju”, “Prag”, pa i “London”. Ali “Atina“… A eto je, prava lepotica, baš blizu “Moskve”, na Terazijama.
Danas obeležavamo Dan oslobođenja Beograda u znak sećanja na 20. oktobar 1944. godine kada su završene višednevne borbe u kojima je poginulo više hiljada pripadnika Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ), sovjetske Crvene armije i civila.
Slađana Stanković je postala poznata kao hrabra Nišlijka koja je dobrovoljno otišla u rat na KiM 1999.godine, gde je nažalost izgubila svoj život. Njena odluka da se pridruži borbi je iznenadila mnoge, ali je pokazala njenu hrabrost i odlučnost.
Gotovo da svakodnevno možemo da čujemo reč "Delije", međutim, mnogi građani, kako najmlađi, pa tako i stariji gotovo da ne znaju ko su zapravo bile Delije.
Na današnji dan 1815. godine umro je srpski heroj Tanasko Rajić.
06.06.2024
06:55
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U današnjem Pionirskom parku, preko puta Narodne skupštine u Beogradu, decenijama stoji usamljeni i naizgled urušeni spomenik. Samo upućeniji znaju da ovo nije tek obična gomila kamenja, trag srpske istorije neverovatne vrednosti - osmatračnica sa Kajmakčalana, nemi podsetnik na cenu koja je plaćena za slobodu našeg naroda.
Dva ključna savetnika bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa predstavila su mu plan za okončanje rata u Ukrajini, ako pobedi na predsedničkim izborima, koji uključuje uslovljavanje dalje vojne pomoći Ukrajini njenim ulaskom u mirovne pregovore.
Francuski predsednik Emanuel Makron rekao je danas da bi pobeda krajnje levice ili ekstremne desnice na predstojećim vanrednim izborima (30. jun i 7. jul) mogla da izazove "građanski rat".
Evroposlanik iz redova socijaldemokrata Andreas Šider, osvedočeni srbomrzac i saradnik tajkuna Dragana Đilasa, izjavio je u intervjuu za tajkunski list "Nova" da Srbija ne može očekivati ubrzani put ka Evropskoj uniji nakon formiranja novog saziva Evropskog parlamenta.
Mnogi u opoziciji imaju problem da kažu kad izgube izbore ali je Marina Pavlić - kandidatkinja Save Manojlovića za Stari grad, priznala da je SNS pobedio na izborima 2. juna.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boraviće sutra u jednodnevnoj radnoj poseti Briselu, tokom koje će se odvojeno sastati sa predsednikom Evropskog saveta Šarlom Mišelom, evropskim komesarom za susedsku politiku i proširenje Oliverom Varheljijem i generalnim direktorom Direktorijata Evropske komisije za susedstvo i pregovore o proširenju Gertom Janom Kopmanom.
Gost "Info večeri" televizije Informer bio je akademik profesor doktor Alek J. Račić. On je govorio o genocidu i zločinima koji su vršeni nad srpskom narodu u proteklih 100 godina.
Centralna tema emisije "Rat uživo" bili su teroristički napadi koji su pogodili Rusiju prekjuče, a o njoj su govorili Informerovi gosti Nikola Jović, novinar i Stevan Damjanović, advokat.
Politički filozof Dragoljub Kojčić i stručnjak za bezbednost Nikola Antić bili su gosti "Info dana" Informer TV. Govorili su o trenutnoj situaciji o svetu, kao i o njegovoj budućnosti.
Bečke vlasti imaju novi izveštaj u slučaju se*sualno zlostavljane devojčice (12) u Beču, forenzičari su pregledali mobilne telefone petorice navodnih počinilaca i uspeli da vrate izbrisane podatke.
Otac Ivane Krivokapić (26), devojke koja je u decembru 2022. godine ubijena u stanu na Zvezdari, potresnim rečima je obeležio godinu i po dana od njenog ubistva i podelio da mu je došla u san.
Četvorica mladića iz Čačka, uzrasta od 18 do 20 godina, poginula su pre tačno dve godine na putu Gojna Gora - Čačak, kada su sleteli s puta, isprevrtali se i upali u potok.
Nakon što je na glavnom pretresu pred Višim sudom u Beogradu 21. juna 2024. godine u svojoj odbrani dobrovoljno opozvao lažan iskaz, Više javno tužilaštvo u Beogradu zaključilo je sporazum o priznanju krivičnog dela sa okrivljenim Ratkom Ivanovićem, predsednikom i odgovornim licem sportskog kluba "Partizan practical Shooting" prema kojem je on priznao da je lažno svedočio prilikom ispitivanja u tužilaštvu 14. jula 2023. godine u istrazi koja se pred ovim tužilaštvom vodila protiv okrivljenog Vladimira Kecmanovića zbog krivičnog dela Teška dela protiv opšte sigurnosti.
Barselona će zabraniti iznajmljivanje stanova turistima do 2028. godine kako bi obuzdala rast troškova stanovanja i omogućila građanima katalonske prestonice da žive u sopstvenom gradu!
Naša Evropa je smrtna, može propasti, upozorio je Emanuel Makron krajem aprila. Ko je znao da će samo nekoliko nedelja kasnije francuski predsednik početi da dokazuje svoju tezu raspisivanjem prevremenih izbora koji prete da gurnu celu EU u potencijalno smrtonosnu krizu?
Rusija je za manje od 20 sati vratila kijevskom režimu milo za drago za raketni udar po glavnoj plaži Sevastopolja. Ali, kao i dosad: ne civilima i civilnim objektima. Krstarećim raketama „Kalibar" lansiranim iz Azovskog mora, razorila je skladište fabrike kranova na periferiji Odese koje je služilo kao punkt prijema i raspodele zapadnih raketa i artiljerijskih projektila.
Sanja Kužet je jedna od najlepših voditeljki na našim prostorima. Sada broji sitno do porođaja, a ono što su mnogi primetili, jeste da je njen stan perfektno sređen!
Tačan razlog zbog čega od raka debelog creva obolevaju ljudi ispod 50 godina je nepoznat, međutim stručnjaci misle da postoji povezanost sa životnim stilom i upozoravaju na jedan od neočekivanih znakova koji može da otkrije ovu opaku bolest.
Maja je zabrinuta zbog momačke večeri pa je pokušala da Stanislavu postavi određene uslove, a koliko je situacija ozbiljna slikovito mu je dočarao Janjuš.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.