Evropa je kontinent koji obuhvata raznolikost kultura, jezika i pismenih tradicija. Dok se latinično pismo koristi u većini evropskih zemalja, postoje i oni narodi koji su sačuvali svoje tradicionalne alfabete.
Različita pisma odražavaju bogatstvo i raznolikost evropske kulturne baštine.
Srpska ćirilica
U Republici Srbiji u službenoj upotrebi su srpski jezik i ćiriličko pismo.
Službena upotreba drugih jezika i pisama uređuje se zakonom, na osnovu Ustava. Ćiriličko pismo igra izuzetno važnu ulogu u srpskoj kulturi i identitetu.
Upotreba ćiriličkog pisma u Srbiji je posebno vidljiva u zvaničnim dokumentima, obrazovanju, medijima i na mnogim javnim mestima. Ćiriličko pismo ima poseban kulturni i istorijski značaj u Srbiji. Ona se smatra vezom sa slovenskom i srpskom tradicijom, a mnogi kulturni spomenici, knjige i umetnička dela napisani su ćirilicom.
Grčki alfabet
U Grčkoj se koristi jedan od najstarijih pisama u Evropi – grčki alfabet. Ovaj alfabet koristi se ne samo u Grčkoj već i na Kipru i kod manjih grčkih zajednica širom sveta. Grčki alfabet ima svoje korene u antičkoj Grčkoj i ostao je važan deo kulture i obrazovanja.
Ruska i beloruska ćirilica
Rusija, kao najveća evropska zemlja, koristi ćiriličko pismo. Ćirilica je osnova za ruski jezik i mnoge druge jezike u bivšim sovjetskim republikama. Ovo pismo se odlikuje svojim karakterističnim slovima i daje ruskom jeziku prepoznatljiv izgled. Beloruska ćirilica razlikuje se od ruske samo u jednom slovu.
Foto: Pixabay
Bugarska ćirilica
Bugarski jezik takođe koristi ćiriličko pismo, mada je u prošlosti koristio glagoljicu. Ovo pismo igra ključnu ulogu u očuvanju bugarske jezičke i kulturne baštine. Zahvaljujući ulasku Bugarske u Evropsku uniju, ćirilica je postala treće zvanično pismo Evropske unije pored latinice i grčkog alfabeta.
Gruzinsko pismo
Gruzija koristi svoj jedinstveni pismeni sistem, gruzinsko pismo, razlikuje se od bilo kog drugog alfabeta u Evropi. Ima prepoznatljive znakove i dugu istoriju u gruzinskoj kulturi.
Jermensko pismo
Jermenija takođe ima svoj jedinstveni alfabet, poznat kao jermensko pismo. Ovo pismo ima svoje korene u starim vekovima i igra važnu ulogu u očuvanju jermenskog jezika i identiteta.
Makedonsko pismo
U Makedoniji se koristi i latinica i ćirilica kao zvanični pismeni sistemi. Oba pisma imaju jednak status i koriste se u javnim institucijama, školama, medijima i drugim zvaničnim dokumentima. Ova dvojezičnost je rezultat političkih i jezičkih faktora u Makedoniji, gde se ćirilica tradicionalno koristila, ali je latinično pismo takođe postalo sveprisutno tokom vremena, naročito u komunikaciji sa inostranstvom i na internetu.
Građani Makedonije obično imaju slobodu izbora kada je reč o tome koje će pismo koristiti u svakodnevnoj komunikaciji, i mnogi ljudi se oslanjaju na oba pisma u zavisnosti od situacije ili ličnih preferencija.
Ukrajinsko pismo
U Ukrajini se zvanično koristi ćiriličko pismo. Ćirilica je službeno pismo i dominantno se koristi u javnim institucijama, školama, medijima i drugim zvaničnim dokumentima. Ukrajinska ćirilica ima nekoliko specifičnih slova koja se razlikuju od ruske ćirilice, jer reflektuju zvuke i foneme karakteristične za ukrajinski jezik.
Foto: pexels.com
Kada je reč o pismenoj reformi u Ukrajini, postojale su diskusije i različiti stavovi u vezi sa mogućim prelaskom na latiničko pismo, kako bi se što više diferencirali u odnosu na ruski jezik.
Pismena reforma je bila predmet debata i razmatranja u ukrajinskom parlamentu, ali nije došlo do značajnih promena u vezi sa zvaničnim pismom.
Kazaško pismo
U Kazahstanu se koriste tri pisma kazaška ćirilica, latinica i arapsko pismo.
Vlada Kazahstana odlučila je da ta zemlja do 2025. potpuno promeni državno pismo sa ćirilice na latinicu, kako bi pobegla od sovjetskog nasleđa.
Svako od ovih pisma ima svoje jedinstvene karakteristike i doprinosi raznolikosti evropske kulturne baštine. Iako latiničko pismo dominira u mnogim delovima Evrope, očuvanje i upotreba tradicionalnih alfabeta čuva bogatstvo jezičke i kulturne raznolikosti kontinenta.
U današnjem Pionirskom parku, preko puta Narodne skupštine u Beogradu, decenijama stoji usamljeni i naizgled urušeni spomenik. Samo upućeniji znaju da ovo nije tek obična gomila kamenja, trag srpske istorije neverovatne vrednosti - osmatračnica sa Kajmakčalana, nemi podsetnik na cenu koja je plaćena za slobodu našeg naroda.
Na današnji dan 1882. godine preminuo je srpski naučnik i filolog Đuro Daničić, sekretar Društva srpske slovesnosti, profesor Liceja i Velike škole u Beogradu.
Istoričar Predrag Marković izjavio je da skoro da nema primera da je neka mala zemlja doživela takav udarac i da se tako izdigla iz pepela kao mala Srbija od 1914. do 1918. godine.
Poslednji u nizu izgrađenih dvoraca u Vojvodini, u periodu od osamnaestog veka do početka Drugog svetskog rata, Dvorac u Srpskoj Crnji, poznatijoj kao Đurina varoš, jer je u njoj rođen i odrastao jedan od najvećih srpskih romantičnih pesnika, Đura Jakšić, građen je u eklektičkom maniru, sa elementima klasicizma i baroka, sa pravougaonom osnovom, suterenom, prizemljem, spratom i potkovljem.
Zeleni venac, beogradsko naselje, predstavlja pravi sinonim prestoničkog grada, a za dobijanje, sada već kultnog imena, odgovorno je nekoliko osoba, kao i neuspeli poslovni poduhvat.
Malo ko bi danas razumeo kada biste u Beogradu rekli “nađimo se kod Atine“. Znamo za “Moskvu”, “Albaniju”, “Prag”, pa i “London”. Ali “Atina“… A eto je, prava lepotica, baš blizu “Moskve”, na Terazijama.
Danas obeležavamo Dan oslobođenja Beograda u znak sećanja na 20. oktobar 1944. godine kada su završene višednevne borbe u kojima je poginulo više hiljada pripadnika Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ), sovjetske Crvene armije i civila.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U današnjem Pionirskom parku, preko puta Narodne skupštine u Beogradu, decenijama stoji usamljeni i naizgled urušeni spomenik. Samo upućeniji znaju da ovo nije tek obična gomila kamenja, trag srpske istorije neverovatne vrednosti - osmatračnica sa Kajmakčalana, nemi podsetnik na cenu koja je plaćena za slobodu našeg naroda.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević hitno se oglasio u Kolegijumu i saopštio da je stiglo rešenje REM-a o izrečenim kaznama koje je, prema njegovim rečima, sklono različitim tumačenjima i sa namernom sastavljeno i uručeno advokatu u petak popodne, oko pola četiri, na kraju radnog vremena, da ne bismo mogli da tražimo tumačenje, jer nadležne službe ne rade u petak popodne i tokom vikenda.
Bivša ministarka u Vladi Srbije Zorana Mihajlović oglasila se povodom niza stravičnih uvreda na društvenim mrežama, odbacujući tvrdnje o navodnom zvanju ambasada i svedočenju protiv lidera srpske opozicije Aleksandra Vučića.
Voditeljka emisije "Direktno sa Minjom Miletić" Minja Miletić postavila je u razgovoru sa bivšom potpredsednicom DS-a Gordanom Čomić direktno i oštro pitanje o ponašanju nove parlamentarne većine prema opoziciji.
Nekadašnja kapitenka odbojkaške reprezentacije Srbije i članica SNS-a Vesna Čitaković Đurišić kandidovana je za gradonačelnicu Užica, a evo šta ona kaže o tome.
Narodni poslanik i član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec izneo je u autorskom tekstu oštre kritike na račun poslanika "Studentske liste", uključujući Saru Valentik i Mirjanu Nikolić, kao i pisanju lista "Danas" da "Vučiću treba ukinuti kiseonik".
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" i lider srpske opozicije Aleksandar Vučić rekao je danas da je razočaran i uplašen za budućnost Srbije zbog neznanja koje su pokazali poslanici Studentske liste, ali je izrazio uverenje da će pobeda SNS doći mnogo brže nego što drugi očekuju.
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je danas prvostepenu presudu i pravosnažno osudio trojicu na ukupno pet godina i tri meseca zatvora zbog dogovaranja ubistva Luke Bojovića.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske oprostilo se od svog mladog kolege Dejana Erića (24) iz Bijeljine, koji je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći.
Rusija planira da objavi kuvar sa receptima iz svemira, najavio je šef odeljenja za svemirsku ishranu u ruskom Istraživačkom institutu za industriju prehrambenih koncentrata i specijalnu prehrambenu tehnologiju Andrej Vedernikov.
Predstavnici evropskih država mogli bi da prihvate poziv ruskog predsednika Vladimira Putina i otputuju u Moskvu kako bi razgovarali o budućoj bezbednosnoj arhitekturi Evrope, objavio je italijanski list "Il Sole 24 Ore", pozivajući se na izvor iz Jelisejske palate.
Saobraćaj u Kijevu ozbiljno je poremećen nakon ruskog raketnog napada na Ukrajinu tokom noći između 19. i 20. novembra, u kojem su oštećena tri važna mosta preko Dnjepra.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Umesto oslanjanja na čudesne preparate, stručnjaci ukazuju na nekoliko važnih nutrijenata koji mogu doprineti boljoj seksualnoj funkciji. Neki od njih nalaze se u namirnicama koje većina ljudi svakodnevno koristi.
Korisnici Android telefona dobili su upozorenje nakon istraživanja koje je pokazalo da popularne aplikacije prikupljaju velike količine ličnih podataka i često traže više dozvola nego što im je zaista potrebno.
Sin Lepe Brene Viktor Živojinović i njegova devojka Aleksandra uneli su prazničnu čaroliju u svoj luksuzni stan vredan 700.000 evra, koji se nalazi na 40. spratu zgrade na Novom Beogradu, a pažnju mnogih privukla je njihova neobična jelka.
Nakon završetka rijaliti karijere, Zorica Dukić okrenula je novi list i posvetila se biznisu, a danas živi potpuno drugačijim životom, te je otkrila da su je povezivali sa prostitucijom ali da to nije radila.
Voditeljka Ivana Šopić ponovo je privukla pažnju svojim izgledom, a ovoga puta odlučila se za ležernu, ali veoma izazovnu kombinaciju koja je stavila njenu figuru u prvi plan.
Pevačica Teodora Džehverović ponovo je raspametila pratioce na društvenim mrežama, a ovog puta vrelim prizorom sa treninga pokazala je koliko je posvećena vežbanju i održavanju savršene figure.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.