Sigurno ste za nekoga ko govori nepovezano ili o temi o kojoj ne zna mnogo, čuli da se kaže da “lupa kao maksim po diviziji”. Verovatno ste tu sintagmu i sami makar nekoliko puta iskoristili, ali da li ste se zapitali - ko je Maksim? Koja divizija? Zašto lupa?
Srpski jezik može da se pohvali brojnim poslovicama i umotvorinama, kao i izrazima i izrekama. Međutim, mnogi ne znaju objašnjenje baš svake.
Priča o izreci "Lupa kao Maksim po diviziji" zapravo je istorijska.
Da li je Maksim osoba?
I da i ne!
Maksim iz pomenute izreke zapravo je ser Hiram Stivens Maksim, britanski pronalazač američkog porekla koji je živeo krajem 19. i početkom 20. veka. Bio je veoma uspešan i iza sebe je ostavio patente za brojne uređaje - pegle za kosu, mišolovke, letelice i parne pumpe… Tvrdio je čak i da je izumeo sijalicu, ali je u istoriji ipak najpoznatiji po izumu prvog automatskog oružja ili - mitraljeza.
Foto: Serbia.com/Google.com
Maksim je svoj mitraljez patentirao 1883. a nakon što je naredne godine pred publikom demonstrirao njegov rad, nije bilo vojske koja nije želela ovo oružje. A kako i ne bi! Mitraljez je mogao da ispali 600 metaka u minutu i, iako se danas smatra preteškim i suviše glomaznim, u svoje vreme je prestavljao poslednji krik vojne mode!
I tu dolazimo do začkoljice! Jer "maksim" iz popularne izreke zapravo nije osoba već - oružje! Mitraljez je dobio ime "Maksim" po svom tvorcu i on je taj koji “lupa po diviziji”. A…
Osim što je sejao kišu metaka po neprijateljima, maksim je bio i strašno bučan, pa je ondašnjim ljudima izgledalo "kao da lupa".
Prvo su ga nabavili Britanci. Zabeleženo je da ga je prvo dobio Singapurski dobrovoljači korpus još 1889. ali je zapravo najviše korišćen prilikom ekspedicija u Africi, pre svega zato što su se domorodci plašili zvuka ovog oružja. Istorija pamti i da je mitraljez prvi put korišćen prilikom kolonizacije Rodezije, a istoričari ga danas nazivaju i "oružjem kojim je kolonizovana Afrika".
Foto: printscreen youtube
Nije prošlo mnogo vremena, a i druge evropske sile u svoje naoružanje su uvrstile "maksima". To je bio slučaj i sa srpskom vojskom, a tu dolazimo i do odgovora na pitanje…
Kojoj diviziji?
"Maksim" je svoju najveću primenu našao tokom Prvog svetskog rata kada su ga, u različitim varijantama, koristile sve zaraćene strane, uključujući i srpsku vojsku.
Zbog svoje ogromne ubojite moći i zvuka, vojnicima je ovo oružje delovalo naročito strašno i imalo je veliki uticaj na tadašnju kulturu. U to vreme nastao je i izraz koji se zadržao sve do današnjih dana - lupa kao maksim po diviziji.
Šopska salata tradicionalno je jelo balkanske kuhinje i da je njihovo nacionalno jelo najviše ističu Bugari, ali i Makedonci, Srbi, kao i pojedini Turci i Grci.
Evropa je kontinent koji obuhvata raznolikost kultura, jezika i pismenih tradicija. Dok se latinično pismo koristi u većini evropskih zemalja, postoje i oni narodi koji su sačuvali svoje tradicionalne alfabete.
U današnjem Pionirskom parku, preko puta Narodne skupštine u Beogradu, decenijama stoji usamljeni i naizgled urušeni spomenik. Samo upućeniji znaju da ovo nije tek obična gomila kamenja, trag srpske istorije neverovatne vrednosti - osmatračnica sa Kajmakčalana, nemi podsetnik na cenu koja je plaćena za slobodu našeg naroda.
Na današnji dan 1882. godine preminuo je srpski naučnik i filolog Đuro Daničić, sekretar Društva srpske slovesnosti, profesor Liceja i Velike škole u Beogradu.
Zeleni venac, beogradsko naselje, predstavlja pravi sinonim prestoničkog grada, a za dobijanje, sada već kultnog imena, odgovorno je nekoliko osoba, kao i neuspeli poslovni poduhvat.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Šopska salata tradicionalno je jelo balkanske kuhinje i da je njihovo nacionalno jelo najviše ističu Bugari, ali i Makedonci, Srbi, kao i pojedini Turci i Grci.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u Nacionalnom dnevniku TV Pink, gde je govorio o najvažnijim političkim, ekonomskim i bezbednosnim temama.
U programu blokaderske N1 došlo je do neočekivanog obrta. Tajkun i okoreli opozicionar Dragan Đilas javno je priznao da je nebitan i da se jedino ceni predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Nedim Sejdinović, blokaderski propagandista i pajtos Dinka Gruhonjića, čoveka koji podržava udar na našu zemlju, podržao je blokadersku profesorku Mariju Vasić, koja je nedavno najstrašnije izvređala vernike, koji su čekali u redu kako bi celivali Pojas Presvete Bogorodice.
Novinar RTRS Jasenko Todorović je vodio emisiju "Drugi ugao" u kojoj je, prema prijavi, negiran" genocid" u Srebrenici, što je bilo dovoljno da medijski radnik bude saslušan.
Lider radikala Vojislav Šešelj izneo je kontroverzne tvrdnje o Cetinju, pozivajući se na navodno svedočenje Jova Kapičića, nekadašnjeg Titovog generala i prvog komandanta Golog otoka.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Lazar Knežević (21) i Nikolina Pešić (21) iz Šipova poginuli su, dok je Mladen Marković (27) poveđen u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila, 9. juna 2024. godine kod Šipova.
Na internetu je objavljen video zapis snimljen neposredno pre saobraćajne nesreće u kojoj su u subotu život izgubile dve osobe, preneo je Jutarnji list.
U banjalučkom naselju Lauš uhapšen je muškarac zbog sumnje na nasilje u porodici, nakon što su građani prijavili uznemirujući incident u kojem je vezao svog sina za banderu.
Američko ratno vazduhoplovstvo zatražilo je 2,2 milijarde dolara za proizvodnju novog "aviona sudnjeg dana", proizlazi iz uvida Sputnjika u budžetsku dokumentaciju agencije.
Američki vojni helikopter AH-64 Apač srušio se u blizini Ormuskog moreuza i dva člana posade bezbedno su spasena, preneli su izvori upoznati sa incidentom.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Srpska srednjovekovna tradicija puna je običaja koji bi u savremenom svetu bili potpuno neprihvatljivi, a mnogi od tih običaja prikazani su u našim fimovima i serijama.
Radoš Bajić dobitnik je nagrade "Zlatni vitez" na Međunarodnom filmskom festivalu u Sevastopolju za najbolju glavnu mušku ulogu u filmu "Čuvar ikone Svetog Đorđa".
Ako želite da znate kako nešto funkcioniše u avionu, pitajte stjuardesu. One već dovoljno dugo lete da znaju sve trikove i savete koji olakšavaju ovo iskustvo.
Nataša Bekvalac nije krila kakav tip muškarca je privlači, ističući da prednost daje krupnijim i mlađim muškarcima, kao i da pristaje na vezu na jednu noć!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.