Bugarska s memorandumom koji je dostavljen u Briselu negira makedonski identitet i jezik, a samim tim uslovljava evropsku integraciju Severne Makedonije, navode mediji u toj zemlji
Vlada Severne Makedonije, s druge strane, navodi da je makedonski jezik sastavni deo lične karte te zemlje u UN, te da je reč o jeziku koji je deo brojnih prihvaćenih i modernih jezika koji se izučavaju na univerzitetima u celom svetu.
Kako navodi portal Plusinfo preko ovog memoranduma-objašnjenja, Bugarska pokušava da uslovljava Severnu Makedoniji u pregovaračkom procesu sa EU.
Reč je o dokumentu o odnosima Republike Bugarske i Republike Severne Makedonije u kontekstu proširenja EU i procesa stabilizacije i pridruživanja.
U tom memorandumu se navodi da zemlja kandidat ne treba da unosi otvorena pitanja u EU, pogotovo sa državama članicama, te se dodaje da Severna Makedonija još ima veliki broj otvorenih pitanja koje mogu negativno da utiču na usvajanju odluke u EU nakon pristupanja. Objašnjava se da pristupni put Severne Makedonije daje mogučnost da rukovodstvo te zemlje zadrži ideološko nasleđe komunističke Jugoslavije, kao i da ne sme proces proširenja da legitimira etnički i jezički inženjering koji se dogodio u prethodnim autoritarnim režimima.
- Projekat Tita se realizovao sa izmišljanjem nove istorije koja je postavila temlje novog ''makedonskog'' koncepta s ciljem da se promeni tradicionalni bugarski identitet s regionalnim. Sagrađen je na račun istorije i geografije susednih zemalja čime su postavljeni temelji budućih teritorijalnih i manjinskih potraživanja Jugoslavije. Da bi se sprovela ova politika ''lingvisti'' Antifaštističkog sobranja za nacionalno oslobođenje Makedonije (ASNOM) kontrolisano od strane komunsta objavili su 2. avgusta 1944. godine da postoji poseban ''makedonski'' jezik" - navodi se u bugarskom memorandumu.
Naglašava se da Bugarska ne može da prihvati da će se tekući proceš izgradnje nacije u Republici Severnoj Makedoniji odvijati na račun revidiranje zajedničke istorije, negiranja zajedničkih etničkih i jezičkih korena ili neosnovan tvrdnji o postojanju ''makedonske manjine'' u Bugarskoj.
Dodaje se da takve manifestacije antibugarskih ideologija i prakse finansirane od strane države su u suprotnosti sa evropskim vrednostima, te ne treba da se legitimišu sa ulaskom u EU.
U reakciji makedonske vlade naglašava se da je pravo na samoopredeljenje i samoidentifikacija temelj evropskih vrednosti i civilizacijski dobitak, te da su posebnost makedonskog jezika i makedonskog etničkog identiteta neosporna činjenica.
Foto: Fotoilustracija
Iz makedonske vlade kažu da tvrdnje i izjave koje sadrže uvrede ne vode u smeru prijateljstva.
Inače, Skoplje i Sofija od sticanja nezavisnosti Severne Makedonije spore se oko zajedničke istorije, kao i makedonskog jezika i identiteta.
Nakon dolaska na vlasti Zorana Zaeva, 1. avgusta 2017. godine, potpisan je Sporazum o dobrosusedskim odnosima kojim je predviđeno formiranje međuvladine komisije o spornim istorijskim pitanjima. Najveći spor koji je na neki način blokirao rad te komisije jeste rasprava oko revolucionara i jednog od osnivača VMRO Goceta Delčeva, za koga bugarska strana tvrdi da je etnički Bugarin, dok s druge strane u Severnoj Makedoniji Delčev se smatra za jednog od očeva makedonske nacije i državnosti.
Albancima je potreban balkanski savez da bi se održao mir i da bi se uravnotežila Srbija - zaključak je Pokreta Samoopredeljenje sa Kosova i Metohije, posle pobede opozicionih snaga u Crnoj Gori, preneli su mediji u Prištini
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Albancima je potreban balkanski savez da bi se održao mir i da bi se uravnotežila Srbija - zaključak je Pokreta Samoopredeljenje sa Kosova i Metohije, posle pobede opozicionih snaga u Crnoj Gori, preneli su mediji u Prištini
Ruska vlada delimično je ukinula zabranu izvoza dizel goriva i odobrila plasman prvih 500.000 tona na svetsko tržište, nakon dogovora predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa.
NATO bi mogao da otvori novi front protiv Rusije napadom na Kalinjingradsku oblast, čime bi Moskvu primorao na drugu mobilizaciju i izazvao unutrašnju političku krizu koja bi mogla da dovede do pokušaja svrgavanja predsednika Vladimira Putina.
Kako saznaje naš portal od učesnika advokatskog savetovanja u hotelu „Mona“ na Zlatiboru, javna tužiteljka Bojana Savović, jedna od predstavnica Proglasa, izazvala je skandal tako što je napala kolege sudije i tužioce, preteći im hapšenjem i najavljujući da će, kada dođe na vlast, preurediti i policiju i pravosuđe i zavesti red.
Vojkan Mladenović, funkcioner "Studentske liste" bez studenata, koji je sad prijavljen ispred Albanske koalicije sa kojom blokaderi imaju saradnju, glavni je vinovnik mega skandala na zgubidanskom protestu u Nišu.
Sukob između pristalica bloakderskog pokreta i opozicone koalicije "Evropska Srbija" preneo se na društvene mreže, nakon što je profil "RAF Blokada" ismejao članove ove koalicije koji su, kako tvrde, dolazili na studentske štandove da se žale na njihove objave.
Diskvalifikovani učensik Exatlona Mensur Ajdarpašić smatra da nikada nije imao podršku Plavog tima, ali ističe da mu ne smeta što ga nisu birali za kapitena.
Mensur Ajdarpašić negirao je da je pretio Veljku Milićeviću i priznao da se kaje zbog postupka koji ga je koštao učešća u sportskom rijalitiju Exatlon.
Bliskost Rade Đorđević i Mensura Ajdarpašića nije prošla nezapaženo, a iako fanovi Exatlona navijaju za romansu, njih dvoje poručuju da su samo prijatelji.
Bivši učesnik Exatlona Srbija Mensur Ajdarpašić progovorio je o svojim ishitrenim i agresivnim reakcijama, do kojih je dolazilo kada je u takmičenju gubio.
Meteorolog Ivan Ristić obelodanio je da je sa Pacifika stigao signal koji najavljuje ozbiljno zahlađenje za Srbiju i to sredinom oktobra, međutim, već ovaj vikend obeležiće oblačno vreme I povremeni pljuskovi u većem delu zemlje.
Mladi Hrvat (27) koji se sa Zapada preselio u Beograd privukao je pažnju korisnika društvenih mreža svojom pričom o životu u Srbiji, poručivši da nigde nije bio srećniji i da nijedan grad ne može da parira srpskoj prestonici.
Aldi je u Francuskoj hitno povukao više proizvoda zbog salmonele u mesu, odnosno piletini i slanini, ali i prekoračenih pesticida u pomorandžama i grožđu.
Kriminalna grupa koja je uhapšena u velikoj akciji Evropola, a među kojima su i državljani Srbije, prema pisanju slovenačkih medija, dovodi se u vezu sa "kavačkim" klanom.
Specijalno državno tužilaštvo je Specijalnom odeljenju Višeg suda u Podgorici nakon izvršene istrage predalo optužnicu protiv policajca Ljuba Milovića, koji je u bekstvu, kao i Harisa Monića i šestorice okrivljenih zbog sumnje da su stvorili organizovanu kriminalnu grupu i švercovali više od četiri tone kokaina iz Južne Amerike u Zapadnu Evropu.
Pripadnici Interventne jedinice Policijske uprave u Novom Pazaru uhapsili su E. B. (46) iz tog grada zbog sumnje da je tokom sahrane fizički nasrnuo na trojicu službenika Okružnog zatvora i upućivao im pretnje.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Bojan K. (32) i Valentino J. (22) zbog postojanja osnova sumnje da su 8. oktobra 2026. godine u porti crkve na teritoriji GO Zvezdara neovlašćeno, radi prodaje, držali oko 10 kilograma opojne droge amfetamin.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Sa hladnijim danima raste rizik od kondenzacije i buđi u domu, a uzrok nisu uvek loša izolacija i vlaga spolja. Problem često stvaraju i svakodnevne navike tokom čišćenja i sušenja mokrih stvari.
Tehnika "sudoku pakovanja" sve je popularniji trik među ljubiteljima putovanja jer omogućava da sa svega nekoliko pažljivo odabranih komada garderobe napravite veliki broj različitih kombinacija.
Kačamak je jedno od onih tradicionalnih jela koje nas mirisom i ukusom vraća u detinjstvo. Nekada se često nalazio na trpezama naših baka, a njegova popularnost ne jenjava ni danas.
Pevačica Jasna Šćepanović gotovo četiri godine vodi borbu za starateljstvo nad sinom, a za to vreme, kako kaže, propušta veliki deo njegovog odrastanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.