JOŠ JEDAN TEŽAK UDARAC ZA AMERIKANCE: Oborena 30 miliona dolara vredna letilica, više od 20 zemalja pokrenulo akciju
126. 04. 2024. u 21:40
226. 04. 2024. u 21:40
Vesti
Iako navodno nesposobna da razmišlja strateški zbog unutrašnjih problema, Evropska unija je proteklih pet godina i te kako donela tri strateške odluke, premda verovatno ni sama nije bila svesna do koje mere one spadaju u tu kategoriju: proglasila je sankcije Rusiji, otvorila se za islamske migracije i odlučila da Balkan nije njen. Te tri odluke su, svaka na svoj način, otvorile prostor nacionalističkim snagama u zemljama članicama. O propuštenim šansama nesvesne strategije.
Sankcije EU protiv Rusije traju više od pet godina i već se nalaze u fazi automatike. Bez obzira na to kad će biti formalno ukinute, one će u ruskoj glavi trajati još najmanje sto godina. Rusi će ih pamtiti, jer je to bio momenat kad ih je institucionalizovana Evropa konačno gurnula od sebe. Da li su najveće i najuticajnije evropske nacije, kao što su Britanci, Francuzi i Nemci, znale da se time donosi dugoročna strateška odluka, koja će od vrha do dna preurediti shvatanje evropske samosvesti i identiteta?
Posmatrajući strukturu političkih odluka koje su od marta 2014. donosile vlasti tih zemalja, reklo bi se da je London s punom namerom ušao u taj tip konfrontacije sa Moskvom, da je Pariz više naseo na bučni teatar koji je sam organizovao nego što je imao jasnu predstavu šta radi, a da je Berlin delovao iracionalno i na vlastitu štetu. Taj koktel namera, drame i emocija velikih Evropske unije uzeo je političku formu odbrane Baltika i istočne Evrope od ruske opasnosti. Time je čitava Unija, zajedno sa svim zemljama koje se nadaju članstvu, postala talac dugoročnog, i dalje klizajućeg pogoršanja odnosa sa Rusijom.
a neko u tom kontekstu ne bi popustio, da se neka od slabijih karika u antiruskom lancu ne bi predomislila, u Evropi je uređen ideološki i medijski sistem uzbunjivanja i kontrole. Delotvornost tog sistema je moguće pratiti u nizu epizoda, od kojih je najnovija vezana za Makronovu izjavu o „moždanoj smrti NATO saveza". Van medicinskog konteksta, „moždana smrt" je naravno samo metafora, podjednako (ne)pogodna i za poetski i za politički kontekst. U poetskom se, na primer, može javiti kao pitanje - hoće li NATO umeti da peva, kao što su vizionari Evrope bez Rusa pevali o njemu?
Za razliku od tog lirskog koji bljesne i ugasi se, politički kontekst Makronove izjave o „moždanoj smrti" Severne alijanse je čitavu prošlu sedmicu predmet javnih analiza, od kojih je najčešća ona da se Pariz, Evropskoj uniji iza leđa, miri s Moskvom. Ako je to paranoja, dobro je zaslužena.
"Izbio je konflikt koji već dugo postoji". Ova rečenica je međunaslov iz teksta „Evropska drama oko Makrona" koji objavljuje minhenski dnevnik Zidojče cajtung. Ono što bi verovatno prekrižio svaki profesor svakog evropskog jezika kao contradictio in adjecto, ovde je čista frojdovska omaška. Logički ispravno bi bilo „izbio je latentni konflikt", ili "podgrejan je uspavani konflikt", ali o tome se i radi, da unutarevropski konflikt oko antiruskih sankcija nikad nije bio latentan, nikad nije zamro, jer je održavan na životu nizom disciplinskih mera. Zbog Makronove metafore konflikt nije „izbio", pošto on već postoji, samo su dovedene u pitanje disciplinske mere.
Zidojče cajtung: „Postojeće nepoverenje se produbljuje izjavama koje se, ne samo u Parizu, shvataju kao Makronove spoljnopolitičke eskapade. Njegovi pokušaji približavanja ruskom predsedniku Putinu izazivaju konsternacije, pre svega u istočnoj Evropi. Diplomate sa zlovoljom konstatuju kako je Makronu svejedno kakve štete njegovi postupci izazivaju. Čak ga upoređuju i sa Donaldom Trampom, toliko je nepredvidljiv."
Zidojče cajtung, dalje: „I u NATO centrali je Makron izazvao dramu. Mnoge zbunjuje kako to on misli da postigne zbijanje redova EU, koje sam propagira, kad redovno podiže barem deset evropskih partnera protiv sebe. To je skoro 'šizofreno' ponašanje, kaže jedan anonimni izvor. Nije iznenađujuće da frustracije najbolje artikuliše Donald Tusk, predsednik Evropskog saveta u odlasku. U oproštajnom govoru prošle srede Tusk se obratio svom 'dragom prijatelju' Makronu i objasnio šta on, Tusk, razume pod evropskim jedinstvom - 'tvrdo i konsekventno držanje prema Rusiji kao primarni izraz našeg suvereniteta'."
Francuski predsednik Emanuel Makron i bivši predsednik Evropskog saveta Donald Tusk, Salzburg, 19. septembar 2018.
Prevedeno, Tusk: Institucionalna Evropa je naterana da svoj razlog za postojanje vidi u stanju kontrolisane, disciplinskim merama održavane distance prema Rusiji. Strateški smisao EU je da se neprestano pita 'šta ćemo sa Rusijom?'. Ko to ne radi, podriva suverenitet EU.
Nemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas u komentaru za Špigl (10. novembar): „Kad govorimo o bezbednosti, Evropljani ne smeju da se podele. Nemačka neće voditi ekskluzivnu nacionalnu politiku, ne u odnosu na Moskvu, ne u bilo čemu. Naši susedi u Poljskoj i na Baltiku mogu imati poverenja da njihove nacionalne bezbednosne potrebe nama leže na srcu kao i naše vlastite. Evropa koja nam je potrebna neće nastati preko njihovih glava." Prevedeno, Mas: Nemačka je već prešla svoj Rubikon i stavila se u funkciju bezbednosne politike istočnih suseda.
Poseban „šizofreni" humor oko izjave o moždanoj smrti Severne alijanse je u tome da je Makrona zaista teško videti kao političara koji sa Moskvom sklapa separatni mir. Samo stav Berlina, Varšave i Baltika da se u konfrontaciji s Rusijom otišlo tako daleko da bi sad bilo šteta vraćati se, pretvara Makrona u „ruskog prijatelja".
Pitanja otvorenih granica, neograničenih migracija, ili kulturnih identiteta kao bagatele za ukidanje, ne prestaju da razaraju sam fundament na kome stoji EU. Promigracioni analitičari će uvek dati dijagnozu da su „nacionalizmi ti koji uništavaju postnacionalnu Evropu" i pri tome zanemariti da su aktuelni nacionalizmi samo odgovor na migracije velikih brojeva i da Evropa nikad nije zaista bila postnacionalna. Ovde se tema migracija dodiruje samo kroz reakcije na novu medijsku pažnju u kojoj se ovih dana našla Karola Rakete, kapetan broda „Sea Watch 3?, koja je prošlog juna uprkos zabrani italijanskih nacionalnih vlasti na Lampeduzu dovela 53 migranta.
U međuvremenu je Karola Rakete napisala knjigu „Akcija umesto nade"; održala govor u Evropskom parlamentu i bila nagrađena ovacijama (od pristalica); dobila godišnju nagradu austrijske intelektualne fabrike Globart, onu istu koja je 2018. dodeljena Marini Abramović; gostovala kao heroj građanskog prkosa po brojnim medijima nemačkog govornog područja, pa i u dnevniku ORF-a (30. oktobar), na koji se i odnosi komentar austrijskog dnevnika Prese o „opasnoj osobi" iz anarhističkog miljea.
U ORF intervjuu ona pledira za otvorene granice, neograničenu migraciju, klimatsku politiku povratka u kameno doba, ukidanje politike ekonomskog rasta, zamenu reprezentativne demokratije „nekom alternativom" i - globalnu zabranu reklamiranja proizvoda. Sve to, naravno, jednog dana i može da se dogodi. Ideološki univerzum je, kako je pisao Rolan Bart, neverovatno sugestivan. Jedino što to onda ne bi bio samo kraj političkog sistema, već i kraj civilizacije koja se razvijala od Periklea do Makrona. EU bi postala siromašna pokrajina Afrike, ili, ako do tada savlada svoju averziju prema Rusiji, Azije.
a austrijski list je pitanje - koliko ljudi u Evropi to svesno želi? Kad po definiciji odgovorni evropski političari Karolu Rakete nagrađuju ovacijama, da li znaju kojoj budućnosti aplaudiraju, ili samo reaguju na opšti humanistički ton izgovorenog, onako automatski kao što skaču na himnu EU, Betovenovu „Odu radosti"?
EU je odlučila da Balkan nije njen, stavila tačku na proširenje, proglasila ga tuđom zemljom. Sigurno, EU se tu povinovala odluci francuskog predsednika, ali iz reakcija je jasno da niko od članica EU takav (privremeni) epilog ne doživljava u terminima katastrofe.
Minhenski Zidojče cajtung: „Prošle srede je ministar spoljnih poslova Hajko Mas nekoliko sati boravio u Skoplju i poručio: 'Mi želimo da EU drži reč koju je dala Severnoj Makedoniji i Albaniji.' Ono što zvuči kao ohrabrenje, u stvari je priznanje poraza. Angela Merkel je obrađivala Emanuela Makrona do poslednjeg minuta. Bez uspeha." Zidojče cajtung i dalje: „Ta epizoda je deo šire istorije dramskih kvaliteta. Radi se o tome kuda francuski predsednik vodi Evropu! O 'stravičnoj svađi' sa Berlinom, Makron je govorio još u aprilu, dok se Merkelova odlučila na sportski termin 'rvanje'. Poslednje sedmice je postalo jasno da se Berlin i Pariz ne sudaraju samo oko toga koji put izabrati - već i koji cilj."
U osnovi, zaključuje minhenski dnevnik, radi se o strateškom konfliktu.Iz toga izvući zaključak da je Berlin prijatelj proširenja EU na Balkan - pre svega u odnosu na prvoplasirane kandidate Srbiju i Crnu Goru - jeste u istoj analoškoj relaciji kao proglasiti Makrona ruskim prijateljem. U oba slučaja se radi o relativnim veličinama, da Berlin više želi proširenje nego Francuska ili Holandija, odnosno da Makron manje želi produženje antiruskih sankcija nego Berlin i Varšava.
Da nemački otpor nije tako snažan, vidi se iz spomenutog komentara Hajka Masa u Špiglu, tamo gde je rekao da Nemačka pliva ili tone sa svojim istočnim susedima. Mas, u delu o bezbednosnim potrebama Baltika i Poljske: „Da, snažna i suverena Evropa je poduhvat koji su Nemačka i Francuska ispisale na svojim zastavama. To je poduhvat iz kojeg niko u Evropi ne sme biti isključen!"
Niko, osim Balkana. Mas, u komentaru Špiglu: „U ovim dramatičnim vremenima moramo držati čvrsti kurs ka snažnoj Evropi kao motoru za revitalizaciju transatlantskog saveza. Ne kao nemačko-francuskog projekta, već kao zajedničkog dela svih Evropljana. Samo tako će Evropa biti bezbedna. Nemačka kao zemlja u centru Evrope mora povodom toga preuzeti centralnu, posredničku i odmerenu ulogu, kako u Evropi, tako i prema Sjedinjenim Državama. Ako mi ne preuzmemo vođstvo, niko drugi neće. Biti glas razuma danas je najvažnija nemačka spoljnopolitička i bezbednosna odgovornost".
Evo nemačkih strateških prioriteta, po onom redu po kome ih Mas nabraja: ukrajinska kriza, ustavne promene u Siriji, iranski atomski program, stabilizacija u afričkoj Sahel zoni, primirje u Libiji. Balkan se ne spominje. Osim afričkog Sahela, sve ostale tačke u suštini ciljaju na održavanje konflikta sa Rusijom. Za Balkan ostaje nekoliko sati, taman da se popije kafa na aerodromu u Skoplju i uteši ucveljene.
ime što Balkan ne računa u svoje strateške prioritete, EU je napravila stratešku odluku. U zamrzavanju procesa proširenja, problem očito nije samo Pariz, već i Berlin. Naprotiv, Makron može da se pokaže kao jednostavniji slučaj, jer se u njemu prepoznaje političar moći klasičnog tipa, onaj koji se vodi idejom kompromisa i trgovanja, a ne deklarativnih moralnih vrednosti. Kod njega je zamislivo da prijem Srbije i Crne Gore u EU posmatra odvojeno od ostatka Balkana, kod Merkelove ne. Kod njega je moguće pomisliti da je francuska blokada proširenja EU samo taktički potez da se na listi kandidata osigura hronološki redosled s pauzama, kod Merkelove ne.
Fjodor Lukjanov, profesor na Fakultetu za međunarodnu ekonomiju i politiku u Moskvi, za Prese (3. novembar) upoređuje aktuelnu evropsku i rusku sposobnost strateškog delovanja.
- Putin se razlikuje od drugih političara kroz dve važne sposobnosti. U njegovoj glavi svet zaista postoji kao sistem. Merkelova ne razmišlja na taj način. Ona rešava konkretne probleme uz pomoć svog vrednosnog sistema. Tramp na primer rešava američki trgovinski bilans, drugo ga ne zanima. Za razliku od njih, Putin svet vidi kao kompletnu sliku umreženih aktera; kad pritisneš na jedno dugme, onda se čitava mreža preslaže i prestrojava. Na primer, kad pritiskom na dugme priznaš samostalnost Kosova - navodi Lukjanov.
„Na Zapadu se često čuje kad god dođe do narušavanja međunarodnog prava: 'Da, ali Kosovo je bilo poseban slučaj, priča za sebe'. Pa ne ide to tako! Druga Putinova osobina je da on brzo sagledava potencijale jedne situacije i promptno reaguje. To što on radi nije strategija, nije čak ni taktika - on naprosto koristi ono što mu se otvori u datom momentu. Ako Zapadu to izgleda kao super isplanirana strategija, onda to više govori o nesposobnosti zapadne politike da vidi svet kao mrežu, nego o Putinovoj veličini."
Na sve taktičke i strateške krize i blokade EU, poznati austrijski književnik Robert Menase ima savet za novu Evropsku komisiju (Spektrum, 16. novembar): Svom snagom nastaviti postnacionalni eksperiment. Na ljutu ranu ljutu travu. Treba pritisnuti postnacionalno dugme, pa gledati kako mreža puca. Nije Karola Rakete jedini opasni utopista na ovom izmučenom kontinentu.
Novinar tajkunskoj dnevnog lista Danas Dragoljub Draža Petrović osuo je paljbu po Draganu Đilasu!
26.04.2024
21:25
Dragan Marinković Palma predao je prvi listu za predstojeće lokalne izbore u Jagodini.
26.04.2024
16:35
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić raspisala je danas za 2. jun izbore u 66 jedinica lokalne samouprave, među kojima je i 14 gradova.
26.04.2024
14:24
U Skupštini Srbije nešto posle 13.00 časova počeo je sastanak predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić sa predstavnicima poslaničkih grupa, političkih stranaka nacionalnih manjina i udruženja, radi konsultacija oko obrazovanja radnih grupa za unapređenje izbornog procesa i uvid, kontrolu i reviziju Jedinstvenog biračkog spiska.
26.04.2024
14:13
Bojkot beogradskih izbora za koji se odlučio propali vođa opozicije Dragan Đilas, ujedno je i početak njegovog političkog kraja koji se pre može označiti kao sunovrat, ocenio je Dejan Bulatović, narodni poslanik sa liste „Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane“.
26.04.2024
13:10
Vršilac dužnosti predsednika Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić nalazi se u poseti Tanzaniji.
26.04.2024
21:10
Više javno tužilaštvo u Vranju saopštilo je juče da je obdukcija pokazala da je uzrok smrti porodilje M. A iz okoline Preševa 17. aprila, ruptura materice sa posledičnim iskrvarenjem i da bi se u tom slučaju moglo raditi o krivičnom delu nesavesnog pružanja lekarske pomoći koje se zbog smrtne posledice može kvalifikovati kao teško delo protiv zdravlja ljudi.
26.04.2024
21:04
Odlaganje sednice Generalne skupštine UN o rezoluciji o Srebrenici ukazuje da je očigledno da u vezi sa tim postoji kriza predlagača i da su uspeli napori političkih predstavnika Srba da objasne da bi to mogao da bude veći problem od bilo kakvog rešenja, izjavio je danas predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
26.04.2024
18:50
Od ukupno 2.589.344 domaćinstava u Srbiji, porodičnih domaćinstava, odnosno domaćinstva koja u svom sastavu imaju najmanje jednu porodicu, ima 1.757.507 (67,9%), dok je neporodičnih domaćinstava 831.837, odnosno 32,1% (773.945 samačkih i 57.892 višečlanih neporodičnih domaćinstava).
26.04.2024
16:40
Ministar Goran Vesić obišao je radove na jednom od skoro tri hiljade gradilišta širom Srbije.
26.04.2024
16:29
Narodni poslanik Radoslav Milojčić Kena govorio je u Glavnom dnevniku TV Informer. o prozapadnoj opoziciji, sramnim napadima sa Zapada na našu zemlju, kao i borbi Vučića za Srbiju.
26.04.2024
20:48
Čitava Rusija bruji o hapšenju Timura Ivanova, zamenika ministra odbrane Rusije. On je optužen za primanje mita. Na ovu temu u "Ratu uživo" govorili su pukovinik Velibor Stević i istoričar Saša Adamović. Uživo u program javio se i Hadži Bratislav Živković, kapetan garde VSRF.
26.04.2024
19:54
Veliki sukobi u svetu potrajaće makar još jednu zimu. Ova 2024. godina čini se da će biti još krvavija od prethodne. U emisiji "Rat uživo" o svim ratovima koji se već vode, ali i onima koji su na pomolu govorili su istoričar Saša Adamović i prof. dr Velibor Stević, pukovnik.
26.04.2024
18:57
Bivši šef bezbednosti SZS Vladimir Savić razotkrio je u Info danu na Informer TV sve dugo skrivane tajne prozapadne opozicije na čijem je čelu Dragan Đilas.
26.04.2024
18:20
Na Trgu Republike je večeras pretučen mladić, napalo ga je više osoba.
26.04.2024
20:28
Zoran Marjanović, najpoznatiji udovac u Srbiji, kome je u martu počelo ponovljeno suđenje pred Višim sudom u Beogradu zbog optužbi da je 2. aprila 2016. godina na nasipu Crvenka u Borči ubio suprugu, pevačicu "Granda" Jelenu Marjanović, oglasio se na svom Fejsbuk profilu nakon dužeg perioda ćutanja.
26.04.2024
18:36
Uviđaj je u toku, a telo će biti poslato na obdukciju
26.04.2024
17:45
Ugledni čačanski advokat otkrio je za Informer da ga je prošle noći pozvao Dejan Popović, osumnjičeni za ubistvo Maria Simovića, i da je od njega navodno tražio informacije o načinu i uslovima predaje policiji!
26.04.2024
17:40
Apelacioni sud u Beogradu smanjio je za godinu dana kaznu zatvora bivšem predsedniku opštine Grocka Dragoljubu Simonoviću i pravosnažno ga osudio na četiri godine, jer je podstrekivao druge okrivljene da zapale imovinu novinara portala "Žig info" Milana Jovanovića.
26.04.2024
17:08
Odbojkaši Crvene zvezde novi su šampioni Srbije! Crveno-beli su večeras u majstorici finalne serije Superlige pobedili večitog rivala Partizan sa 3:0 (25:23, 25:18, 25:18).
26.04.2024
20:33
Srpski fudbaler Luka Jović zbog povrede propustiće sutrašnji meč između njegovog Milana i Juventusa u okviru 34. kola italijanske Serije A.
26.04.2024
21:40
Španac zadovoljan rezultatima ove sezone, ali uverava da će "sveci" biti još bolji naredne godine.
26.04.2024
21:29
Košarkaši Monaka savladali su ekipu Fenerbahčea sa 93:88 i izjednačili na 1:1 u četvrtfinalnoj seriji plej-ofa Evrolige.
26.04.2024
21:48
Jedan od najvećih boksera svih vremena Majk Tajson (57) kroz čitavu karijeru nosio je poptuno crni šorc, a decenijama kasnije otkrio je razlog: zlokobno je i preteće, kaže on.
26.04.2024
21:10
Sud će ponovo otvoriti slučaj poznatog filmskog producenta.
25.04.2024
16:47
U ovom komadu igralo je 120 dece iz Baletskog centra iz Surčina koja su oduševila publiku.
25.04.2024
15:51
Sinoć je u Beogradskom dramskom pozorištu odigrana predstava "Prafaust" nakon čega su dodeljene i nagrade.
25.04.2024
12:35
Popularni pevač prvi put dolazi u Srbiju
25.04.2024
11:08
Advokat koji se bavi razvodima braka objavila je video u kom je navela koji muškarci najčešće varaju svoje žene.
26.04.2024
21:00
Ako se ovih dana pripremate za radove na terasi ili u bašti, trebalo bi da počnete da koristite sredstvo koje je odlično za sve biljke, a posebno za ruže.
26.04.2024
17:00
Novinarka iz Indije pila je svako jutro jabukovo sirće i otkrila pozitivne promene koje je iskusila.
26.04.2024
15:30
Kačamak u svom sastavu ima prirodne masti tj. karitenoide koje pospešuju bolji i kvalitetniji rad creva.
26.04.2024
14:45
Holivudski glumac irskog porekla Pirs Brosnan (70) ostao je upamćen po ulozi Džejmsa Bonda u franšizi o čuvenom tajnom agentu 007. Ipak, nove fotografije pokazuju da je slavni glumac daleko od izgleda zgodnog agenta, kada se u utorak pojavio na setu novog filma "Giant".
26.04.2024
14:00
Pevačica je objavila kadrove sa sinovljevog teniskog meča u Istanbulu.
26.04.2024
21:19
Mima, koja je poznata kao neko bez dlake na jeziku, brutalno je prokomentarisala Mionu i njene partnere.
26.04.2024
20:48
Folker ne krije da nikada nije bio strog roditelj, te da ulogu "lošeg policajca" prepušta supruzi.
26.04.2024
20:21
Ahmićeva se besomučno pravdala, ali bivšeg košarkaša njene reči nisu zanimale.
26.04.2024
19:18
Susedi poznatog estradnog para otkrili su kako se Đole i Vesna Đogani ponašaju kada se ugase kamere.
26.04.2024
18:37
Mrtvački kovčezi, sanduci, krstovi, pokrovi, venci...U niškoj hali "Čair“ na drugom Sajmu pogrebne sve za ukop - čak i frižideri za hlađenje pokojnika pa i kolica za prevoz!
26.04.2024
17:38
Sve do 1999. i progona Srba sa Kosmeta, Lazarice su bile običaj na Lazarevu subotu, koji se najživopisnije sprovodio među Srbima u dva sela Sredačke župe, Mušnikovu i Drajčiću, a do danas, u svom originalnom duhu, održale su se i u selima Sirinićke župe, u kojoj ima i mlađih Srba.
26.04.2024
16:25
Prve majske trešnje, koje kako i sam naziv kaže sazrevaju u maju, ove godine su poranile pa su uzrele već polovinom aprila!
26.04.2024
11:54
Obilazeći teren u podnožju Tornika, lovočuvari su se susreli sa gospodarem ovdašnjih šuma...
26.04.2024
12:43
Zaposleni u Gradskoj upravi Kragujevac danas su, u organizaciji Samostalnog sindikata GU organizovali prvu od dve godišnje akcije dobrovoljnog davalaštva krvi za potrebe Banke krvi Univerzitetskog kliničkog centra u ovom gradu.
26.04.2024
12:17
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.