Rivalstvo Kine i Amerike nije trenutno, to je rivalstvo ovog veka, a problemi izazvani pandemijom samo su ga pojačali. Kina je toga svesna i spremila je dugoročnu strategiju odgovora na američke pritiske na više frontova, od političkog do "rata čipovima". To, međutim, može skupo da košta obe strane.
Ekonomije dve zemlje su već godinama toliko tesno isprepletane da bi svako zaoštravanje teško pogodilo i američke i kineske kompanije. Samo je pitanje koja će od strana lošije da prođe, kaže dugogodišnji dopisnik srpskih medija iz Pekinga Zoran Đorđević.
Posebno se to tiče IT sektora, gde je, primera radi, američki "Epl" u prvom kvartalu ove godine 14,1 odsto zarade ostvario u Kini, dok je s druge strane kineski "Huavej" 2018. kupio u SAD komponente za 11 milijardi dolara.
Kinezi zato radije nisu za to da se ide "tuk na utuk" i ponašaju se pomirljivije od Amerikanaca. Što ne znači da nemaju odgovor na besmislene optužbe pojedinih američkih zvaničnika da je Peking kriv za epidemiju i da bi trebalo da plati štetu. Na to, kako kaže Đorđević, uzvraćaju pitanjem znači li to da će Amerikanci da plate za gubitke prouzrokovane pucanjem američkog finansijskog mehura 2008/2009.godine.
- Američko insistiranje na navodnoj krivici Kine je namenjeno američkoj publici i mobilisanju američkog javnog mnjenja pred izbore, jer mora se naći krivac za to što neko nešto nije uradio dobro ili na vreme - kaže Đorđević.
Ekonomista Goran Nikolić ističe da su ekonomski odnosi dve zemlje izuzetno složeni i da su zato obe strane vrlo oprezne i da neće vući ishitrene poteze.
Najava razdvajanja dve privrede bi, smatra on, teško pogodila obe ekonomije, s tim da bi Kina bila teže pogođena.
- Kina je više izvozno orijentisana ekonomija i zato bi pretrpela dramatičan pad. To bi dalje ugrozilo kineski nastup na drugim tržištima, a eventualno kinesko odvajanje od dolara ne samo da bi imalo posledice za obe ekonomije već bi i povećalo finansijsku nestabilnost. Amerika bi dotle izgubila jeftinu robu koju Amerikanci rado kupuju i koja je držala američku inflaciju na niskom nivou i pored velikog štampanja novca. Kina je treći po značaju uvoznik za Ameriku i njen udeo raste. Teške posledice za obe zemlje imalo bi i smanjenje kineske tražnje za američkim državnim obveznicama - objašnjava Nikolić, dodajući da je tu i pitanje cene izolacije koju bi Amerika mogla lakše da nametne Kini.
Kad je reč o ekonomskim posledicama pandemije, prema rečima Nikolića, MMF prognozira da će rast kineskog BDP u ovoj godini biti od 1,2 odsto do tri odsto, dok će američki zabeležiti pad o šest odsto, što znači da će Kina u odnosu na SAD biti u plusu bar sedam odsto. To znači da će Kina dve godine ranije od prognoziranog, odnosno već 2027. prestići Ameriku i postati najjača svetska ekonomija. Što se tiče kupovne moći, to se već dogodilo pre šest godina, a o njenom rastu dovoljno govori i podatak da čak 28 odsto celokupne industrije u svetu kontroliše Kina, duplo više nego SAD.
Novinar Milorad Denda, koji je dugo izveštavao iz Pekinga, slaže se da je pandemija samo zaoštrila kinesko- američke sukobe na nekoliko tačaka na kojima se inače sukobljavaju proteklih decenija.
- Pre svega je reč o vojnom aspektu i mogućnosti da dođe do sukoba u Tajvanskom moreuzu i Južnokineskom moru. Tu je i ekonomska komponenta u kojoj su veliki ulozi. Treće polje su tehnološka sporenja, a slede pitanja budućnosti svetskog poretka i međunarodnih institucija, što pokazuje spor oko Svetske zdravstvene organizacije. Još jedna oblast je informaciona, gde se bukvalno vodi rat. Čuje se i teza da se na tom zapadnom frontu koji Vašington nastoji da okupi protiv Kine napada i Novi put svile kao alternativa opasna po američke interese. Cilj je svake strane da ona druga ostane usamljena i izolovana - obrazlaže Denda.
Na pitanje kojim finansijskim instrumentima Kina može da se odbrani u tom novom ekonomskom hladnom ratu s Amerikom, Goran Nikolić navodi da Peking još nije ostvario dugoročni cilj a to je da juan učini jednom od dve-tri vodeće svetske valute. Razlog je što valuta koja bi bila potpuno konvertibilna podrazumeva i smanjenje uticaja države na ekonomiju, a procena Pekinga je da uticaj ipak važniji. Još jedan instrument je uvođenje digitalne valute koja bi bila neka vrsta "antibitkoina", ali Kina zbog strukture svog sistema koji ima snažno državno upravljanje, ne može ni tu valutu da prepusti u prevelikoj meri tržištu.
- Finansijski sistem je možda Ahilova peta kineskog uspona ka tronu, i to je i najteži deo posla za Kinu pored tehnološke bitke. Jer Kina je već postala radionica sveta i tu je osvojila bitku, ali onu finansijsku još nije - konstatuje Nikolić.
Međutim, Kinezi se ne predaju, pa čak ne odustaju od privlačenja američkog kapitala. Tako je ovih dana, kako podseća Zoran Đorđević, premijer Li Kećang čestitao američkoj kompaniji "Hanivel" otvaranje novog centra ni manje, ni više, nego u Vuhanu, pored onog koji već ima u Šangaju.
Analizirajući uticaj ekonomske konfrontacije dva svetska ekonomska džina na privredu Srbije, Đorđević ističe da naša zemlja ima važno mesto u projektu "Pojas i put", u kom, za razliku od Zapada, Kina ne postavlja nikakve političke uslove za ekonomsku saradnju niti zemlje partnere stavlja u podređeni položaj.
- Prema kineskoj projekciji, 'Pojas i put' podrazumeva osnaživanje infrastrukture i na taj način pomaže zemljama da ojačaju poluge ekonomske nezavisnosti - objašnjava Denda.
- Kao kineski odgovor na zapadnu globalizaciju, 'Pojas i put' podrazumeva stvaranje sveta koji neće biti potčinjen jednom centru i jednoj volji. Iako tek treba da se vidi da li je i koliko epidemija uticala na taj projekat i njegovo finansiranje, ali nesumnjivo je da će to ostati strateški pravac Kine - veruje Denda.
Foto: printscreen
Srbija će se ipak sada naći pod još jačim pritiskom EU i SAD, koje će želeti da što manje sarađujemo i što manje se vezujemo i za Kinu, i za Rusiju, slažu se sagovornici Sputnjika, napominjući da dok i ako Srbija ne uđe u EU treba da ostane na snazi politika izbora.
- Bilo bi kratkovido ne sarađivati sa drugom ekonomskom nacijom na svetu. Svakako treba da izbegavamo svrstavanje u tabore i prepucavanja. Iako ni nama ne odgovara dalje zaoštravanje kinesko-američkih odnosa, niko ne može da traži od nas da ne sarađujemo tamo gde imamo svoje i ekonomske i nacionalne interese - poručuje Denda.
Američka vojna superiornost u odnosu na konkurente se smanjuje, upozorili su analitičari centra "RAND" u Vašingtonu Ratno vazduhoplovstvo SAD. Za njih su "protivnici prvog reda" Rusija i Kina.
Ekonomija Rusije ne pokazuje znake kolapsa, uprkos problemima i novim pritiscima, ocenjuje britanski Ekonomist, komentarišući upozorenje ekonomista da se posle četiri godine rasta uprkos sankcijama, ruski ratni model približava granica izdržljivosti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američka vojna superiornost u odnosu na konkurente se smanjuje, upozorili su analitičari centra "RAND" u Vašingtonu Ratno vazduhoplovstvo SAD. Za njih su "protivnici prvog reda" Rusija i Kina.
Svečano je otvoren deo autoputa od Adrana kod Kraljeva do Preljine kod Čačka, na Moravskom koridoru, a prisustvovao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji se autobusom vozio novom deonicom zajedno sa predstavnicima vlade i izvođačima radova.
Hrvatima i njihovim medijima mržnja prema Srbiji i svima koji je predstavljaju ušla je u terminalnu fazu, pa sad u svemu vide "bizarnosti" i "nadrealnosti".
Svečano je otvoren deo autoputa od Adrana kod Kraljeva do Preljine kod Čačka, na Moravskom koridoru, a prisustvovao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji se autobusom vozio novom deonicom zajedno sa predstavnicima vlade i izvođačima radova.
Predsednik Vučić otvorio je novu deonicu Moravskog koridora, ističući da je Srbija izgradila više auto-puteva nego u prethodnim decenijama, a onda rekao nešto što je izazvalo potpuno oduševljenje.
U selu Oplanić održano je veselje u znak podrške politici Srpske napredne stranke, narodske volje i borbe za državu Srbiju, a bio je prisutan i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Muzičar i putnik iz Danske Frederik Kornelius posetio je Srbiju, a Niš ga je toliko oduševio, da mu je dao titulu najboljeg grada u Srbiji i jednim od najneverovatnijih na Balkanu.
Papir na koji mnogi vozači zaboravljaju, a zakonska je obaveza imati ga u automobilu jeste Evropski izveštaj o saobraćajnoj nezgodi. Ukoliko se ispostavi da ga ne posedujete, platićete kaznu u iznosu od 10.000 do 50.000 dinara.
Sutra od 09:00 časova otvara se za saobraćaj deonica Moravskog koridora od Preljine do Adrana, a putarina se neće naplaćivati do 1. jula, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Direktor Kancelarije za borbu protiv droga Vlade Srbije Milan Pekić izjavio je danas, povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga i krijumčarenja droga, da je u Srbiji za prvih pet meseci 2026. godine zaplenjeno 7 tona narkotika.
Uhapšeni Baranin, Martin Janković, brat je Stefana Jankovića, koji se takođe dovodi u vezu sa škaljarskim klanom i koji se trenutno nalazi na optuženičkoj klupi zbog ubistva dvojice državljana Srbije, Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića, koji su, prema optužbama, likvidirani 2019. godine u Danilovgradu.
Beogradska policija, po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsila je M. J. (37), zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela teška krađa i prevara.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Kabl za punjenje telefona često se menja, ali problem nije uvek njegov kvalitet. Vrlo često upravo nepravilno korišćenje znatno skraćuje njegov vek trajanja.
Stručnjaci objašnjavaju da vremenske prilike i količina dnevne svetlosti mogu značajno da utiču na hormonski sistem, što se odražava na funkcionisanje celog organizma.
Godinama je među ljubiteljima pasa vladalo mišljenje da je border koli najinteligentnija rasa na svetu. Međutim, najnovija naučna istraživanja pokazala su da se na vrhu liste sada nalazi druga rasa, Malinoa.
Mnogi korisnici se pitaju da li je za bateriju telefona bolje punjenje tokom noći ili brzo dopunjavanje ujutru. Stručnjaci otkrivaju koje navike zaista utiču na vek trajanja baterije, a koje su samo mitovi.
Naš paparaco uhvatio je Jevrema Kosnića, muža manekenke Danijele Dimitrovske, sa društvom u kafani, a on se nije odvajao od zgodne brinete, te ju je ispratio čak i do WC-a!
Starleta Aleksandra Subotić izazvala je veliku pažnju javnosti iskrenom izjavom o nevenčanom suprugu Peci Raspopović, koji je od nje stariji 24 godine.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.