ŠTA SE TO DEŠAVA, PUTIN PONUDIO BAJDENU RUSKE VOJNE BAZE U CENTRALNOJ AZIJI?! Komersant lansirao bombu, svet u neverici!
Podeli vest
Nedavno se u ruskom Komersantu pojavio izveštaj u kome se navodi da je Putin ponudio Bajdenu da SAD koriste ruske vojne baze u centralnoj Aziji. Šta se krije iza ovoga?
Analitičari pokušavaju da protumače izveštaj uglednog ruskog poslovnog lista Komersant od ovog vikenda koji tvrdi, pozivajući se na neimenovane izvore, da je predsednik Putin svom američkom kolegi ponudio pristup ruskim bazama u Kirgistanu i Tadžikistanu.
Američki novinar Mark Tisen u svom članku „Bajden je počinio zločin protiv Ukrajine dostojan impičmenta?" predložio da se razgovara o impičmentu američkog predsednika Džoa Bajdena zbog dogovora sa Nemačkom o "Severnom toku - 2"
25.07.2021
13:29
Zašto Putin nudi Bajdenu ruske vojne baze u centralnoj Aziji analizirao je Endrju Koribko, američki politički analitičar sa sedištem u Moskvi. Njegovu analizu prenosimo u celini!
Predlog je navodno dat tokom njihovog samita u Ženevi proteklog meseca i imao je za cilj da Sjedinjenim Državama obezbedi antiterorističke obaveštajne podatke o Avganistanu prikupljene iz bespilotnih letelica. Komersant dalje navodi da ruska strana još nije dobila jasan odgovor od SAD, koje nastavljaju da istražuju mogućnost jednostranog uspostavljanja sopstvenih vojnih postrojenja u regionu, uprkos tome što su centralnoazijske rpeublike (CARs) i Pakistan do sada to odbijali.
Kremlj još nije prokomentarisao ovaj medijski izveštaj, ali s obzirom na kredibilnost Komersanta moguće je da su ovi podaci tačni. U tom slučaju se valja zapitati zašto bi Rusija uputila ono što je neimenovani insajder opisao kao „velikodušnu ponudu". Jedino realistično objašnjenje jeste da je Rusija ozbiljna u vezi postizanja takozvanog „pakta o nenapadanju" sa Sjedinjenim Državama nakon sastanka njihovih lidera proteklog meseca.
Razume se da obe velike sile imaju legitimne antiterorističke interese u Avganistanu nakon povlačenja američke vojske usled zabrinutosti da bi ISIS i druge međunarodne terorističke grupe mogle da iskoriste tekući avganistanski građanski rat kako bi uspostavile trening kampove, proširile regionalni uticaj i planirale napade u inostranstvu.
Rusija je takođe želela da testira strateške namere Sjedinjenih Država predstavljajući im „velikodušnu ponudu" koja bi, ako bi bila prihvaćena, pokazala da nema skrivenih motiva u jednostranom traganju za regionalnim bazama. Moskva sumnja da Vašington jednostavno želi da iskoristi svoje legitimne antiterorističke interese u Avganistanu nakon povlačenja kao izgovor za zadržavanje vojnog uticaja u evroazijskom hartlendu, koji je sada spreman da postane središte ukrštanja koridora transregionalne povezanosti.
Ti koridori predstavljaju trilateralnu železničku prugu između Pakistana, Avganistana i Uzbekistana (PAKAFUZ) čija je izgradnja dogovorena u februaru, i koja bi se na kraju mogla proširiti čak i prema severu do Rusije i „persijskog koridora", između Kine i Irana preko Tadžikistana i Avganistana.
Sudeći po tome da je objavljeno kako Amerika zasad nije pristala na ovu „velikodušnu ponudu", svakako se čini da ona i dalje ima neke skrivene motive u regionu. Ipak, zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov otkrio je prošle nedelje da njegova zemlja komunicira sa Sjedinjenim Državama oko mogućih posledica njihovog predstojećeg vojnog povlačenja.
To sugeriše da Sjedinjene Države i dalje nameravaju da pragmatično sarađuju sa Rusijom kad god poveruju da se njihovi interesi poklapaju, i pored toga što još uvek ne odustaju od potrage za zemljom koja bi bila voljna da im dopusti da zasnuju regionalnu vojnu bazu. S obzirom na verovatnoću da pomenuta potraga propadne, ne može se zanemariti mogućnost da će Vašington na kraju prihvatiti „velikodušnu ponudu" Moskve, što bi zauzvrat moglo da postavi osnovu za postepeno popravljanje međusobnih odnosa.
Idealan scenario koji Rusija priželjkuje jeste da se Moskva i Vašington upuste u ozbiljne „međusobne geopolitičke kompromise" svuda širom Evroazije - od Ukrajine do Sirije, Irana, Avganistana i Severne Koreje. Kremlj razume da Pentagon želi da preusmeri veliku većinu svoje pažnje i snaga prema „obuzdavanju" Kine, zbog čega bi uticajna frakcija američke permanentne vojne, obaveštajne i diplomatske birokratije („duboka država") mogla biti voljna da načini „politički neprijatne" kompromise sa Rusijom.
Ono što je saradnik RT-a u nedavnom uvodniku ispravno opisao kao „Ruski zaokret u sirijskom Idlibu" može se smatrati gestom dobre volje ka tom cilju na ruskoj strani u svetlu najnovijeg izveštaja Komersanta.
Ako Sjedinjene Države pristanu na „velikodušnu ponudu" Rusije, Moskva je uverena da Vašington u tom slučaju neće imati toliki uticaj u centralnoj Aziji kao što bi imao u slučaju uspeha u jednostranom uspostavljanju sopstvenih vojnih baza u nekoj od zemalja regiona.
Foto: Printskrin video
To bi zauzvrat povećalo održivost ukrštanja koridora transregionalne povezanosti (malopre opisanih), čime bi se ojačala multipolarnost u evroazijskom hartlendu. Geopolitička konkurencija u kojoj se igra na sve ili ništa između SAD sa jedne, i Rusije i Kine sa druge strane mogla bi se tada pretvoriti u uzajamno korisnu geoekonomsku konkurenciju, budući da Amerika razmatra oslanjanje na PAKAFUZ kako bi proširila svoj ekonomski uticaj u regionu, što je sugerisano prošlonedeljnim stvaranjem okvira kvadrilateralnog povezivanja između SAD, Pakistana, Avganistana i Uzbekistana.
Pod uslovom da je izveštaj Komersanta tačan (što, naravno, ostaje da se proveri), onda bi „velikodušna ponuda" Rusije Sjedinjenim Državama da zajednički koriste njene centralnoazijske baze za pribavljanje antiterorističkih obaveštajnih podataka o Avganistanu posredstvom bespilotnih letelica bio veliki pomak u smeru postizanja željenog „pakta o nenapadanju". Lopta bi se tada našla na strani SAD, za koje bi bilo pametno da prihvate rusku ponudu jer je malo verovatno da će uspeti u nameri da uspostave sopstvene vojne baze u regionu.
Ukoliko SAD zaista prihvate ponudu, onda bi bliska vojna saradnja između ovih velikih sila mogla dovesti do sveobuhvatnijih „međusobnih geopolitičkih kompromisa" duž cele Evroazije - od Ukrajine, preko Sirije i Irana, do Severne Koreje. Takođe bi mogla da pomogne u prelasku međusobnih odnosa u evroazijskom hartlendu iz faze geopolitičkog nadmetanja na sve ili ništa u fazu obostrano korisne geokonomske konkurencije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Miro
pre 2 godine
Komersant je " ugledni Ruski" časopis onoliko koliko je Danas " ugledni Srpski" časopis. Verovatno je i vlasnik isti :)
Predstavnici Rusije i Sjedinjenih Američkih Država održali su telefonski razgovor po nalogu predsednika Vladimira Putina, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Američki novinar Mark Tisen u svom članku „Bajden je počinio zločin protiv Ukrajine dostojan impičmenta?" predložio da se razgovara o impičmentu američkog predsednika Džoa Bajdena zbog dogovora sa Nemačkom o "Severnom toku - 2"
Ambsador Rusije Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je danas da se traži rešenje za Naftnu industriju Srbije (NIS) koje će, kako je rekao i ruski predsednik Vladimir Putin, biti pre svega u duhu i okviru prijateljskih odnosa dve zemlje.
Indijska kompanija Reliance Industries, vlasnik najvećeg rafinerijskog kompleksa na planeti, obnovila je kupovinu ruske sirove nafte nakon kratkog zastoja.
Kurtijevi kandidati, odnosno Srbi-izdajnici su kockari, propaliteti i raspikuće, takve ljude nude kao kanddate za poslanike našem narodu na Kosovu i Metohiji.
Jedan od najistaknutijih blokadera iz Novog Pazara, Hatab Rizović psovao je i najstrašnije vređao Srpski narod i srpsku majku, a smetaju mu i pravoslavni praznici.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Milan Petričković izjavio je danas da je akcija studenata u blokadi pod nazivom "Raspiši pobedu", u kojoj će se skupljati potpisi za izbore, jedna vrsta animacije potencijalnog biračkog tela, da se kaže da još ta blokaderska opcija živi i postoji kako se ljudi ne bi opustili.
Elektronska sednica Visokog saveta tužilaštva koju je nezakonito zakazao predsednik Saveta Branko Stamenković ostala je danas bez kvoruma za usvajanje dnevnog reda, pa samim tim i za odlučivanje o podnetim progovorima na tužilačke izbore, saznaje Informer.
Grip hara Srbijom, a iz nedelje u nedelju, drastično raste broj zaraženih, upozoravaju iz Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut". Stoga lekari apeluju na građane da poštuju savete lekara i izbegavaju velike skupove.
Jelena Vuković (8), učenica drugog razreda Osnovne škole "Danilo Kiš", osvojila je 3. mesto u kategoriji likovnih radova na konkursu Centra za promociju zdravlja Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Slobodana M. (28) zbog postojanja opravdane sumnje da je 20. juna 2025. godine u okolini Lazarevca na podmukao način lišio života oštećenog Z.L, a potom njegovo telo isekao na više delova u nameri da prikrije izvršenje krivičnog dela.
U zajedničkoj akciji Sektora poreske policije - Operativnog odeljenja Beograd i Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprava kriminalističke policije, Odeljenje za borbu protiv korupcije, postupajući po zahtevu Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, lišeno je slobode 29 lica
Diskusija o seriji "Tvrđava" održana je juče, a u razgovoru su učestvovali autori i saradnici jednog od najzapaženijih domaćih televizijskih ostvarenja.
Brazilka influenserka Ravena Hanijeli planira da postane "ponovo devojka", trošeći više od 19.000 dolara na operaciju vaginalnog pomlađivanja, ali jedan doktor upozorava na moguće rizike.
Kada padne sneg, mnogi psi ga jedu. Iako deluje bezazleno, ovo ponašanje krije više motiva nego što se na prvi pogled čini, a stručnjaci su otkrili kada je to opasno.
Rijaliti učesnica Milena Kačavenda tražila je savet od Maje Marinković u vezi njene silikonske zadnjice, te ispričala kako će nakon izlaska iz rijalitija i ona otići na istu operaciju.
Samoprozvani "Bog obrva" Adam Adaktar isprozivao je svoju prijateljicu influenserku i vlasnicu modnog brenda Dijanu Radonjić, poznatiju kao Dijana Dilajn.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar