ŠTA SE TO DEŠAVA, PUTIN PONUDIO BAJDENU RUSKE VOJNE BAZE U CENTRALNOJ AZIJI?! Komersant lansirao bombu, svet u neverici!
Podeli vest
Nedavno se u ruskom Komersantu pojavio izveštaj u kome se navodi da je Putin ponudio Bajdenu da SAD koriste ruske vojne baze u centralnoj Aziji. Šta se krije iza ovoga?
Analitičari pokušavaju da protumače izveštaj uglednog ruskog poslovnog lista Komersant od ovog vikenda koji tvrdi, pozivajući se na neimenovane izvore, da je predsednik Putin svom američkom kolegi ponudio pristup ruskim bazama u Kirgistanu i Tadžikistanu.
Američki novinar Mark Tisen u svom članku „Bajden je počinio zločin protiv Ukrajine dostojan impičmenta?" predložio da se razgovara o impičmentu američkog predsednika Džoa Bajdena zbog dogovora sa Nemačkom o "Severnom toku - 2"
25.07.2021
13:29
Zašto Putin nudi Bajdenu ruske vojne baze u centralnoj Aziji analizirao je Endrju Koribko, američki politički analitičar sa sedištem u Moskvi. Njegovu analizu prenosimo u celini!
Predlog je navodno dat tokom njihovog samita u Ženevi proteklog meseca i imao je za cilj da Sjedinjenim Državama obezbedi antiterorističke obaveštajne podatke o Avganistanu prikupljene iz bespilotnih letelica. Komersant dalje navodi da ruska strana još nije dobila jasan odgovor od SAD, koje nastavljaju da istražuju mogućnost jednostranog uspostavljanja sopstvenih vojnih postrojenja u regionu, uprkos tome što su centralnoazijske rpeublike (CARs) i Pakistan do sada to odbijali.
Kremlj još nije prokomentarisao ovaj medijski izveštaj, ali s obzirom na kredibilnost Komersanta moguće je da su ovi podaci tačni. U tom slučaju se valja zapitati zašto bi Rusija uputila ono što je neimenovani insajder opisao kao „velikodušnu ponudu". Jedino realistično objašnjenje jeste da je Rusija ozbiljna u vezi postizanja takozvanog „pakta o nenapadanju" sa Sjedinjenim Državama nakon sastanka njihovih lidera proteklog meseca.
Razume se da obe velike sile imaju legitimne antiterorističke interese u Avganistanu nakon povlačenja američke vojske usled zabrinutosti da bi ISIS i druge međunarodne terorističke grupe mogle da iskoriste tekući avganistanski građanski rat kako bi uspostavile trening kampove, proširile regionalni uticaj i planirale napade u inostranstvu.
Rusija je takođe želela da testira strateške namere Sjedinjenih Država predstavljajući im „velikodušnu ponudu" koja bi, ako bi bila prihvaćena, pokazala da nema skrivenih motiva u jednostranom traganju za regionalnim bazama. Moskva sumnja da Vašington jednostavno želi da iskoristi svoje legitimne antiterorističke interese u Avganistanu nakon povlačenja kao izgovor za zadržavanje vojnog uticaja u evroazijskom hartlendu, koji je sada spreman da postane središte ukrštanja koridora transregionalne povezanosti.
Ti koridori predstavljaju trilateralnu železničku prugu između Pakistana, Avganistana i Uzbekistana (PAKAFUZ) čija je izgradnja dogovorena u februaru, i koja bi se na kraju mogla proširiti čak i prema severu do Rusije i „persijskog koridora", između Kine i Irana preko Tadžikistana i Avganistana.
Sudeći po tome da je objavljeno kako Amerika zasad nije pristala na ovu „velikodušnu ponudu", svakako se čini da ona i dalje ima neke skrivene motive u regionu. Ipak, zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov otkrio je prošle nedelje da njegova zemlja komunicira sa Sjedinjenim Državama oko mogućih posledica njihovog predstojećeg vojnog povlačenja.
To sugeriše da Sjedinjene Države i dalje nameravaju da pragmatično sarađuju sa Rusijom kad god poveruju da se njihovi interesi poklapaju, i pored toga što još uvek ne odustaju od potrage za zemljom koja bi bila voljna da im dopusti da zasnuju regionalnu vojnu bazu. S obzirom na verovatnoću da pomenuta potraga propadne, ne može se zanemariti mogućnost da će Vašington na kraju prihvatiti „velikodušnu ponudu" Moskve, što bi zauzvrat moglo da postavi osnovu za postepeno popravljanje međusobnih odnosa.
Idealan scenario koji Rusija priželjkuje jeste da se Moskva i Vašington upuste u ozbiljne „međusobne geopolitičke kompromise" svuda širom Evroazije - od Ukrajine do Sirije, Irana, Avganistana i Severne Koreje. Kremlj razume da Pentagon želi da preusmeri veliku većinu svoje pažnje i snaga prema „obuzdavanju" Kine, zbog čega bi uticajna frakcija američke permanentne vojne, obaveštajne i diplomatske birokratije („duboka država") mogla biti voljna da načini „politički neprijatne" kompromise sa Rusijom.
Ono što je saradnik RT-a u nedavnom uvodniku ispravno opisao kao „Ruski zaokret u sirijskom Idlibu" može se smatrati gestom dobre volje ka tom cilju na ruskoj strani u svetlu najnovijeg izveštaja Komersanta.
Ako Sjedinjene Države pristanu na „velikodušnu ponudu" Rusije, Moskva je uverena da Vašington u tom slučaju neće imati toliki uticaj u centralnoj Aziji kao što bi imao u slučaju uspeha u jednostranom uspostavljanju sopstvenih vojnih baza u nekoj od zemalja regiona.
Foto: Printskrin video
To bi zauzvrat povećalo održivost ukrštanja koridora transregionalne povezanosti (malopre opisanih), čime bi se ojačala multipolarnost u evroazijskom hartlendu. Geopolitička konkurencija u kojoj se igra na sve ili ništa između SAD sa jedne, i Rusije i Kine sa druge strane mogla bi se tada pretvoriti u uzajamno korisnu geoekonomsku konkurenciju, budući da Amerika razmatra oslanjanje na PAKAFUZ kako bi proširila svoj ekonomski uticaj u regionu, što je sugerisano prošlonedeljnim stvaranjem okvira kvadrilateralnog povezivanja između SAD, Pakistana, Avganistana i Uzbekistana.
Pod uslovom da je izveštaj Komersanta tačan (što, naravno, ostaje da se proveri), onda bi „velikodušna ponuda" Rusije Sjedinjenim Državama da zajednički koriste njene centralnoazijske baze za pribavljanje antiterorističkih obaveštajnih podataka o Avganistanu posredstvom bespilotnih letelica bio veliki pomak u smeru postizanja željenog „pakta o nenapadanju". Lopta bi se tada našla na strani SAD, za koje bi bilo pametno da prihvate rusku ponudu jer je malo verovatno da će uspeti u nameri da uspostave sopstvene vojne baze u regionu.
Ukoliko SAD zaista prihvate ponudu, onda bi bliska vojna saradnja između ovih velikih sila mogla dovesti do sveobuhvatnijih „međusobnih geopolitičkih kompromisa" duž cele Evroazije - od Ukrajine, preko Sirije i Irana, do Severne Koreje. Takođe bi mogla da pomogne u prelasku međusobnih odnosa u evroazijskom hartlendu iz faze geopolitičkog nadmetanja na sve ili ništa u fazu obostrano korisne geokonomske konkurencije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Miro
pre 3 godine
Komersant je " ugledni Ruski" časopis onoliko koliko je Danas " ugledni Srpski" časopis. Verovatno je i vlasnik isti :)
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je pokušao da skrene pažnju Bele kuće na blisku saradnju Moskve i Teherana, ali da su SAD ignorisale ubedljive dokaze da Rusija pomaže Iranu da gađa američke baze na Bliskom istoku jer "veruje" ruskom predsedniku Vladimiru Putinu.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski ostankom na vlasti ometa širu politiku predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, uključujući saradnju sa Rusijom u energetici, izjavio je bivši američki obaveštajac Skot Riter.
Američki napad na Iran pogoršao je poziciju Ukrajine u ratu sa Rusijom, kaže bivši ministar unutrašnjih poslova i bivši generalni tužilac Ukrajine Jurij Lucenko.
Američki novinar Mark Tisen u svom članku „Bajden je počinio zločin protiv Ukrajine dostojan impičmenta?" predložio da se razgovara o impičmentu američkog predsednika Džoa Bajdena zbog dogovora sa Nemačkom o "Severnom toku - 2"
Informer je došao do saznanja koja dovode u pitanje pojedine aspekte akademske i profesionalne karijere Sava Manojlovića, lidera opozicionog pokreta "Kreni-promeni".
Sistemska nestašica avionskog goriva mogla bi da pogodi evropske aerodrome ako se prolaz kroz Ormuski moreuz ne uspostavi u naredne tri nedelje, upozorila je evropska aerodromska industrija.
Blokaderi su na jednom od svojih naloga na mreži Iks pozvali građane da preimenuju nazive svojih internet mreža, a tim povodom oglasila se predsednica Narodne skupštine - Ana Brnabić.
Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije alarmiralo je međunarodnu javnost preko svoje diplomatsko-konzularne mreže zahtevajući jasne reakcije i javno oglašavanje o najnovijim jednostranim potezima vlasti u Prištini usmerenih protiv Srba.
Predsednik Srpske napredne stranke i savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević zahvalio je danas, na Veliki petak, narodu na Kosovu i Metohiji što čuva srpsko ime i prezime i Srbiju na Kosovu i Metohiji.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović rekao je da ne iskorišćava Aleksandar Vučić još jednu tragediju, već da to rade plenumi i opozicija. To je njegova reakcija na tvrdnje evroposlanice Ketlin Van Brent.
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta predložio je državnim organima Srbije, povodom 84 godine od osnivanja takozvane Nezavisne Države Hrvatske (NDH), da se 10. april proglasi za Dan sećanja na genocid nad Srbima u NDH sa ciljem, kako je naveo, da ta tema postane sastavni deo kulurnog obrasca i identiteta srpskog naroda, a posebno mlađih generacija.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije "Na merama" otkrili smo vam o čemu su pričali blokaderi Gagi Jovanović i Jelena Kleut, čime se u slobodno vreme bavi još jedan blokader - glumac Dragan Bjelogrlić, kuda je išao političar Vladan Đokić, da li se pevač Beki Bekić snašao u ulozi dede, kako je samozvanom revolucionaru Jovu Bakiću propao "pokušaj" dinstanja na protestu…
Predsednik Srpske radikalne stranke profesor doktor Vojislav Šešelj gostujući u Info jutru objasnio je novi ugao gledanja na smrt studentkinje na Filozofskom fakultetu.
"Srpski dnevnik" postavlja standarde kada je reč o informativnim emisijama i ponovo je najgledaniji na svim kablovskim televizijama bez nacionalne frekvencije.
"Tojota korola turing sports", karavan verzija "korole", jedan je od najpopularnijih porodičnih hibridnih automobila u Evropi. Cena najnovije verzije kreće se oko 28.200 evra.
Na današnji dan, 1957. godine, u mračnoj ulici nadomak Buenos Ajresa, Blagoje Jovović pucao je na zločinca Antu Pavelića, bivšeg poglavara Nezavisne Države Hrvatske.
Juče, na benzinskoj pumpi, na auto-putu kod Malog Požarevca, jedna mama na svet je donela dečaka. Majku i novorođenče zbrinula je ekipa Hitne pomoći Doma zdravlja u Sopotu.
Veliki petak, dan Hristovog stradanja i jedan od najvažnijih dana u hrišćanskom kalendaru, obeležava se s dubokim poštovanjem i strogošću. Uz post i molitvu, mnogi običaji i verovanja čuvaju se vekovima.
Posmrtni ostaci Blagoja Jovovića uskoro će biti prebačene iz Argentine u Srbiju, kako bi bio sahranjen u otažbini, uz sve počasti, rekla je ministarka a rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski.
Devojčica Dž.N. (15), koja je upravljala električnim trotinetom u trenutku teške saobraćajne nesreće kod Novog Pazara, zadobila je višestruke prelome ruke i trenutno se nalazi van životne opasnosti, potvrđeno je za Informer iz medicinskih izvora.
M.R. (16) nastradala je u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Novog Pazara kada je nju i drugaricu Dž.N. (15) sa kojom se vozila trotinetom, kolima udarila devojka S.M. (24). Ona je, prema nezvaničnim informacijama, preticala kolonu na punoj liniji i tom prilikom ''golfom'' pokosila devojčice.
Nakon više od četiri meseca od pogibije Ane Radović (20) i Aleksandra Masalušića (37) u Međuvršju kod Čačka, Osnovno javno tužilaštvo u ovom gradu je zatvorilo istragu u vezi sa ovom stravičnom tragedijom.
S.M.(22) uhapšena je zbog sumnje da je izazvala saobraćajnu nesreću u Novom Pazaru u kojoj je poginula devojčica M.R. (16), a teško povređena njena drugarica koja se trenutno nalazi na lečenju.
Stari mlin, napušteni objekat u centru Obrenovca, zapalio se danas oko 17 časova, a vatrogasci-spasioci iz Obrenovca i sa Voždovca se već satima bore sa vatrom.
Vaskršnji praznici donose radost, druženje i bogatu trpezu, ali za kućne ljubimce mogu biti rizični. Često zaboravimo da ono što je nama ukusno i bezopasno, za njih može biti štetno ili čak otrovno.
Jednostavan način da napravite jaja u mozaik stilu, i to bez mnogo truda, rezultat je dekoracija koja izgleda kao malo umetničko delo i posebno će se dopasti deci.
Drugi brak mnogima donosi više harmonije i međusobnog razumevanja. Pet razloga zbog kojih se često smatra da je upravo taj brak mirniji i uspešniji od prvog.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar