PROCUREO DIL TALIBANA I SAD - EVO KAKO JE I ZAŠTO AVGANISTAN ZAVIJEN U CRNO! Ameri su od njih tražili... Pa, samo da njih ne diraju, a sve ostale mogu da dignu u vazduh!
Danima unazad svedoci smo posledica koje je imao sporazum koji je nekadašnji predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp sklopio sa predstavnicima talibana. Dogovor je postignut u februaru 2020. godine i u njemu su taksativno navedene stavke kojih će morati da se pridržavaju Amerikanci i one koje će morati da poštuju militanti
Mnogi mediji pisali su o tajnom dogovoru između talibana i Amerikanaca, ali ono što je sigurno jeste da je sam sporazum dovoljan dokaz da su SAD izdale Avganistan, pošto u pregovorima nije učestvovala vlada koju je Amerika navodno podržavala.
Sada talibani, nekadašnji neprijatelji Sjedinjenih Američkih Država, slobodno ordiniraju zemljom, bez obzira na veliki broj američkih vojnika koji se nije evakuisao iz nje, dok narod u očaju čeka na aerodoromu u nadi da će im se smilovati i posveti ih sa sobom.
Sada se sve odvija prema planu koji su Amerikanci razradili s talibanima, s tim što ih lideri militanata pritiskaju da sa evakuacijom završe do početka sledećeg meseca, naročito zbog toga što je rok već bio pomeren, dok strane diplomate upozoravaju da to neće biti moguće.
Kompleksni odnos talibana i SAD
Odnosi između SAD i talibana uspostavljeni su još 1996, kada su militanti preuzeli vlast u Avganistanu. Militanti su morali da sarađuju sa drugim državama sveta dok su vladali Islamskim Emiratom Avganistana.
Bliski kontakt talibana i Al Kaide u to vreme ometao je razvoj američkih odnosa sa talibanima, da bi se posle 11. septembra 2001. oni našli među glavnim neprijateljima SAD. Svrgnuti su sa vlasti i američka vojska borila se protiv njih skoro dve decenije. Ipak, komunikacija između dve strane nije prekinuta, a posebno se poboljšala nakon ubistva vođe Al Kaide Osame bin Ladena u maju 2011.
Prema rečima generala Frenka Makenzija, vrhovnog komandanta američkih snaga u Avganistanu i na Bliskom istoku, talibani i SAD počeli su da sarađuju u vojnim i informacionim operacijama usmerenim protiv Islamske države u Iraku i Levantu (ISIL) u avganistanskoj provinciji Kunar 2014.
Saradnja i komunikacija nastavljena je sve dok se nije ušlo u pregovore u Dohi 2018. godine, "kako bi se okončao rat i vratio mir u Avganistan". Posle godinu i po dana, krajem februara 2020, potpisan je mirovni sporazum, u čijem sačinjavanju nije učestvovala demokratski izabrana vlast u Avganistanu. To jasno pokazuje da su SAD već tada donele odluku da vlast prepuste talibanima.
U sporazumu se više puta pominje Islamski Emirat Avganistana kao druga potpisnica, iako se naglašava da ga SAD ne priznaju kao državu. Bez obzira na ovo ograđivanje, to je jasan pokazatelj da Amerika prihvata državu koja će nastati kada ponovo padne u ruke talibana, jer upravo sa njom sklapa dogovor.
Na šta su se talibani obavezali
Foto: AP/Tanjug
U potpisanom sporazumu militanti su se složili da će ispuniti sledeće uslove. · Teritoriju Avganistana ne sme koristiti nijedna grupa, uključujući Al Kaidu, ili pojedinac koji će raditi na štetu bezbednosti SAD i njenih saveznika. · Članovima pokreta jasno će biti naznačeno da ne sarađuju s grupama ili pojedincima koji ugrožavaju bezbednost SAD i njenih saveznika. · Obavezali su se da će sprečiti bilo koju grupu ili pojedinca u Avganistanu da regrutuje, obučava, finansira i ugošćava bilo koji entitet koji može da ugrozi bezbednost SAD. · Oslobođeni talibanski zatvorenici moraju da se pridržavaju obaveza navednih u sporazumu. · Prema onima koji traže azili ili boravak u Avganistanu postupaće se u skladu sa međunarodnim zakonom o migracijama i obavezama sadržanim u sporazumu. · Vize, pasoši i putne dozvole i drugi pravni dokumenti za ulazak u Avganistan neće biti dozvoljeni osobama koje predstavljaju pretnju po bezbednost SAD i njenih saveznika. · Vlada koju će talibani formirati biće inkluzivna, to jest u njoj će učestvovati i drugi avganistanski elementi, a ne samo pripadnici pokreta.
Šta su SAD obećale da će ispuniti
Foto: Reauters
I američkoj strani postavljeni su određeni uslovi na koje se obavezala. · SAD i njeni saveznici povući će sve svoje trupe iz pet vojnih baza. · SAD i njeni saveznici dovršiće povlačenje svih preostalih snaga iz Avganistana u narednih devet i po meseci. · SAD će ukinuti sankcije nametnute pripadnicima talibana. · Biće ostvarena komunikacija sa Savetom bezbednosti Ujedinjenih nacija kako bi se pripadnici talibana skinuli s međunarodne liste sankcija. · SAD i njeni saveznici uzdržaće se od pretnji i upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti Avganistana, kao i od mešanja u njegove unutrašnje stvari. · Savet bezbednosti UN priznaće i usvojiti ovaj sporazum. · Radi obnove države biće ostvarena ekonomska saradnja s njom.
Koliko su stavke iz ovog sporazuma ispoštovane?
Odmah nakon potpisivanja dogovora mnogi stručnjaci su izrazili zabrinutost što u njemu nije navedeno kako će talibani biti kažnjeni ukoliko ne ispune dogovoreno i kako će se kontrolisati da li ispunjavaju sve što su potpisali.
Talibani su morali da potpišu obecěanje da neće pružiti utočište teroristima, ali nijednim gestom nisu pokazali da osuđuju postupke Al Kaide, grupe koja je pokrenula napade 11. septembra 2001. iz Avganistana. Nekoliko meseci nakon potpisivanja sporazuma bilo je dosta dokaza da talibani nisu toliko ozbiljno shvatili sporazum o miru. Ujedinjene nacije saopštile su da imaju dokaze da talibani i Al Kaida još uvek održavaju kontakt, a američke obaveštajne službe upozorile su da je Al Kaida „integrisana" u talibane.
Sa druge strane, SAD su prekršile dogovor jer ni njeni ni saveznički vojnici nisu napustili Avganistan u roku od devet i po meseci. Od potpisivanja sporazuma prošlo je godinu i po, to jest 18 meseci, a strane trupe još nisu okončale evakuaciju.
Jedino što je sigurno jeste da su Sjedinjene Američke Države odlučile da potpisivanjem sporazuma predaju Avganisan talibanima. Ipak, ostaje otvoreno pitanje šta je navelo Ameriku na taj potez i kakvu korist ona ima od svega toga.
Umesto borbe protiv terora, rat protiv terora je samo podstakao terorizam. To je dimna zavesa za SAD da zadrži svetsku dominaciju i zadrži Kinu pod kontrolom, kao i odličan izgovor za vojnoindustrijski kompleks da i dalje stvara bogatstvo
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Umesto borbe protiv terora, rat protiv terora je samo podstakao terorizam. To je dimna zavesa za SAD da zadrži svetsku dominaciju i zadrži Kinu pod kontrolom, kao i odličan izgovor za vojnoindustrijski kompleks da i dalje stvara bogatstvo
Kineski trgovački brod pogođen je tokom noćnog ruskog napada u ukrajinskim teritorijalnim vodama, samo dan pre nego što Vladimir Putin stiže u Peking na sastanak sa Si Đinpingom.
Donald Tramp je u Peking otišao sa namerom da Kinu uvuče u američki pritisak na Iran, ali se iz tog puta vratio sa porukom koja u Vašingtonu zvuči mnogo neprijatnije nego što Bela kuća želi da prizna — Peking više ne želi da bude pomoćni igrač američke politike na Bliskom istoku.
U antisrpskoj emisiji "Utisak nedelje" sinoć su blokaderi brutalno ponižavali opoziciju tako da je voditeljka pomenute emisije Olja Bećković morala da ih brani.
Svedoci smo da šačica zgubidana mesecima maltretira narod, a njihovo ponašanje je zrelo za psihijatrijsko lečenje. Međutim, zabrinjavajuće je što blokaderima ni psihijatrija ne može pomoći.
U emisiji koju vodi blokaderski novinar Aleksandar Dikić, gostovala je okorela opozicionarka Biljana Stojković i izjavila da, kada je reč o Kosovu i Metohiji, Ustav Srbije treba menjati.
Relja Željski, načelnik Uprave za analitiku BIA, objavio je autorski tekst za nedeljnik "Kompas" s naslovom: "Kurtijev projekat za rasrbljavanje Kosova i Metohije", koji prenosimo u celosti.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić podelila je na svom profilu na društvenoj mreži "Iks" izjave blokadera koji ponavljaju sve ono što govori Aljbin Kurti, najveći mrzitelj Srba.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Izgrađen u 12. veku, manastir Studenica jedan je od najvažnijih srpskih srednjovekovnih spomenika koji nosi priče o izlečenju bolesti očiju, reumatskih tegoba i duševnih patnji.
Vlada Srbije donela je odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na naftne derivate koja će važiti do kraja maja, objavljeno je u Službenom glasniku.
U nemačkim supermarketima sve je češća pojava praznih polica sa tofu proizvodima, pa tako naglo rastuća potražnja i problemi u proizvodnji stvaraju ozbiljne poremećaje na tržištu.
Granica konzumiranja elektronskih cigareta i vejpova se spušta – čak i deca od 11 godina konzumiraju ovakve cigarete. Posledice su višestruke, po pluća, ali i centralni nervni sistem.
Građevinski radnik Branko D, koji već 25 godina živi i radi u Beču, ostao je bez posla i bez gotovo 13.000 evra zarađenog novca nakon nesreće na gradilištu i otkaza koji je usledio uprkos njegovoj povredi.
Dragan Vasiljević, direktor policije, izjavio je danas da su se u potragu za telom Aleksandra Nešovića ubijenog 12. maja na Senjaku, uključili i pripadnici Vojske Srbije i Srpske žandarmerije na teritoriji Jarkovačkog jezera kod Inđije.
Nišlijki Anici B. (47) koja je osuđena na 5 godina zatvora zbog podvođenja maloletne ćerke, ponovo će se suditi jer je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu. Njoj će se na optuženičkoj klupi pred Višim sudom u Nišu pridružiti i njen prijatelj, Piroćanac Branislav M. (50) koji je prvostepeno osuđen na pet godina i šest meseci zatvora a zbog krivičnog dela trgovina ljudima u saizvršilaštvu.
Argentinska pevačica Šakira dobila je konačnu pravnu bitku sa poreskim vlastima u Španiji koje će morati da joj vrate više od 60 miliona evra, koliko su iznosili nametnuti porez i novčani penali, koji su prema mišljenju suda, nezakonito određeni.
Reditelj Džozef Gordon-Levit režira novi triler za Netfliks pod nazivom "2034" u kojem je veštačka inteligencija u središtu priče. Glavna uloga pripala je glumici Rejčel Mekadams koja boravi u Beogradu zbog snimanja ovog filma.
Ovaj jednostavan domaći sos pravi se brzo, a kombinacija kremastih i blago kiselkastih ukusa čini ga savršenim dodatkom uz burgere, sendviče ili pomfrit.
Ulazak Sunca u Blizanci donosi haotičnu i brzu energiju, sve se ubrzava, ljudi više pričaju nego što slušaju, a odluke se donose u sekundi. Evo šta svaki znak može da očekuje, ukratko, ali bez zavaravanja, ništa neće biti dosadno.
Društvene mreže gore od komentara da je italijanski predstavnik na Evroviziji 2026 iskopirao nastup srpskog izvođača Stefana Papića, poznatijeg kao Brat Pelin.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar