Nacionalni park „Tara“ nedavno je obeležio 45 godina postojanja, od dana kada je ustanovljeno da su prirodne vrednosti Tare iznad prosečnih i da imaju nacionalni značaj
Direktor NP Tara Dragić Karaklić je rekao da su to četiri i po decenije posvećenosti očuvanju prirode, odgovornog upravljanja, naučnog rada i ljubavi prema ovom jedinstvenom prostoru.
- Tara je mnogo više od nacionalnog parka - ona je simbol očuvane prirode, dom Pančićeve omorike, stanište brojnih retkih i ugroženih vrsta, mesto gde se susreću prirodne lepote, kulturno nasleđe i ljudi koji vekovima žive u skladu sa prirodom. Tokom ovih 45 godina mnoge generacije stručnjaka, šumara, čuvara prirode, naučnika i zaposlenih ugradile su svoje znanje, trud i entuzijazam u očuvanje ovog neprocenjivog bogatstva. Zahvaljujući njima, Nacionalni park Tara je danas prepoznat kao primer uspešne zaštite prirode, održivog razvoja i odgovornog odnosa prema prirodnim resursima - rekao je Karaklić.
Istovremeno direktor NP Tara Dragić Karaklić, on je dodao da su svesni da je danas odgovornost veća nego ikada.
- Klimatske promene, očuvanje biodiverziteta i održivo korišćenje prirodnih resursa postavljaju pred nas nove izazove. Zato naša misija ostaje ista - da Taru sačuvamo za generacije koje dolaze, onakvu kakvu smo je nasledili, ili još bogatiju i lepšu - dodao je Karaklić.
Povodom jubileja predstavljena je monografija „Gljive Nacionalnog parka Tara“. Na Tari je carstvo gljiva bilo nedovoljno istraženo i do pre pet godina bilo je zabeleženo više od 250 vrsta gljiva. U poslednjih pet godina tim koji je radio na monografiji istraživao je područje Tare i zabeležili 563 vrsta gljiva, među kojima su jestive, lekovite, ali i veoma otrovne vrste.
- Monografija „Gljive Nacionalnog parka Tara“ sadrži prikaz i opis 150 reprezentativnih vrsta sa vrhunskim fotografijama. Takođe, u devet poglavlja istaknuti su i značaj gljiva u ekosistemima, nutritivne vrednosti, lekovitost, otrovnost itd... Samim petogodišnjim istraživanjem, ali i nalazima prethodnih istraživanja ukupno je zabeleženo 563 vrste. Od toga 15 zašićenih, 5 strogo zaštićenih, 49 indikatora starih i očuvanih šumskih staništa. Detaljno je opisano 66 jestivih vrsta i 30 otrovnih - rekao je Karaklić.
On je dodao da „kriterijumi za detaljno opisivanje 150 reprezetativnih vrsta bili su zakonom zaštićene vrste u RS, vrste na crvenoj listi ugroženih vrsta različitih zemalja, vrste na globalnoj crvenoj listi ugroženih vrsta (IUCN organizacije), indikatori, vrste značajne za čoveka (jestive, lekovite, otrovne) i zanimljive sa ekološkog stanovišta.
U monografiji se mogu videti gljive različitih oblika i veličina sa još zanimljivijim imenima. Tu su na primer jestive gljive crni vrganj, lisičarka, smrčak, starac iz šume, borova koka koja raste uglavnom na boru i lekovita je, šumski hleb koji može da dostigne težinu i 20 kg i lekovit je, a tu je ljubičasta usnatica koja je nejestiva jer iz zemlje upija arsenik, kao i mnoge druge.
Istraživanje gljiva i izdavanje monografije finansijski je podržalo Ministarstvo zaštite životne sredine sa ukupno 1.900.000 dinara, a tim su činili zaposleni u NP Tara, stručnjaci sa Prirodno matematičkog fakulteta u Novom Sadu i iz Gljivarskog društva Novi Sad.
Na obroncima Murtenice, gde se proleće tek budi i priroda još miriše na zimu i hladnoću, skriven među travom i granjem raste smrčak, jedna od najneobičnijih i najcenjenijih gljiva.
Sezona branja gljiva u punom je jeku, a beračima pogoduju lepi vremenski uslovi i Miholjsko leto. Ipak u berbu gljiva morate krenuti sa velikim predznanjem, jer konzumiranje neproverenih vrsta može izazvati velike zdravstvene probleme.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na obroncima Murtenice, gde se proleće tek budi i priroda još miriše na zimu i hladnoću, skriven među travom i granjem raste smrčak, jedna od najneobičnijih i najcenjenijih gljiva.
Šiptarski ekstremista Aljbin Kurti nastavlja brutalan, sistematski teror nad srpskim narodom na severu Kosova i Metohije, a poslednjih nedelja obruč se najžešće steže oko opštine Zubin Potok.
Vladimir Đorđević, funkcioner stranke Miloša Parandilovića koji se lažno predstavlja kao "student", tvrdi da je Srbija u ogromnom dugu a onda ga je opozicioni profesor ekonomije Dušan Pavlović brutalno pokopao i demantovao.
Šef poslaničke grupe SNS Milenko Jovanov reagovao je na skandalozno pisanje blokaderskog glasila Danas, koji brani rektora Vladana Đokića i blokadere, jedine krivce za pad Univerziteta u Beogradu na Šangajskoj listi.
Beranac J. P. (41) prekršajno će odgovarati zbog uvredljivih poruka koje je putem "Fejsbuka" uputio predsedniku Demokratske narodne partije i poslaniku u Skupštini Crne Gore Milanu Kneževiću, pošto je Osnovno državno tužilaštvo u Beranama ocenilo da u njegovim objavama nema elemenata krivičnog dela koje se goni po službenoj dužnosti.
Nakon što je Univerzitet u Beogradu zabeležio ozbiljan pad na Šangajskoj listi, ponovo se otvara pitanje odgovornosti rukovodstva ove najstarije i najznačajnije visokoškolske ustanove u Srbiji.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
Ministarstvo turizma i sporta (MINTS) saopštilo je u subotu popodne da identitet osobe koja je stradala u požaru kod Omiša još nije utvrđen. Takođe su naglasili da MINTS ni Hrvatska turistička zajednica (HTZ) nisu nadležni za identifikaciju žrtava požara.
Slaviša Pavić Pirke (26), pripadnik zloglasnog "bežanijskog klana" i jedan od najozloglašenijih aktera beogradskog podzemlja ranih devedesetih, brutalno je likvidiran na današnji dan pre tačno 32 godine dok je sedeo u društvu prijatelja u bašti FK "Bežanija".
Pljevaljska policija rasvetlila je krađu više skupocenih sunčanih naočara iz parkiranog automobila. Za krađu je osumnjičena dvadesetdvogodišnja M. N. iz Pljevalja.
Jedan od najpopularnijih trendova ovog leta su "nasty curls", odnosno lokne koje su osvojile društvene mreže i postale veoma poželjna frizura. Iako na prvi pogled deluju kao potpuno nova tehnika pravljenja lokni, zapravo se iza njih krije stari i dobro poznati frizerski trik.
Ako želite da ajvar, turšija, džem i ostala zimnica mesecima ostanu ukusni i bezbedni za jelo, nikako ne smete da preskočite pravilnu pripremu i pasterizaciju tegli.
Muškarci često pridaju veliki značaj veličini penisa, ali istraživanja pokazuju da stvarne ženske preferencije nisu toliko ekstremne kako bi se moglo zaključiti na osnovu sadržaja za odrasle.
Poput mnogih dama, Tanja Savić izuzetno vodi računa o svom izgledu, a nakon što se za kratko vreme stesala njena dijeta postala je jedna od najtraženijih.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.