Na današnji dan 1882. godine preminuo je srpski naučnik i filolog Đuro Daničić, sekretar Društva srpske slovesnosti, profesor Liceja i Velike škole u Beogradu.
Đuro Daničić rođen je pod imenom Đorđe Popović, kao četvrti sin novosadskog sveštenika Jovana Popovića i Ane, u Novom Sadu 1825. godine. Rano je ostao bez oca, a uspeo je da se obrazuje zahvaljujući požrtvovanoj majci.
Svoje prezime je promenio najpre u Jugović, a zatim 1847. u Daničić, a ime u Đura, i zadržao ih do kraja života. Završio je pet razreda gimnazije u Novom Sadu, a ostala tri u evangelističkoj gimnaziji u Požunu (Bratislava), od kojih se sedmi i osmi smatrani filozofskim naukama.
Pravne nauke je izučavao u Pešti i Beču, gde je došao 1845. Pod uticajem Vuka Karadžića i Miklošiča počeo je da se bavi slovenskom filologijom, kojoj je kasnije, a naročito proučavanju srpskog jezika, posvetio ceo život.
Za vreme studija materijalno su ga pomagali knez Mihajlo Obrenović i Jovan Gavrilović. Godine 1856. postao je bibliotekar Narodne biblioteke u Beogradu i sekretar Društva srpske slovesnosti, a 1859. profesor Liceja (Velike škole).
Foto: Printscreen You Tube
Zatim je na kratko vreme postao činovnik Uprave pošta, a kasnije je otišao u Zagreb kao sekretar tada osnovane Jugoslovenske Akademije. Nakon toga se vratio na Katedru srpskog jezika u Velikoj školi u Beogradu, gde je predavao do 1877. godine.
Njegov prvi rad objavljen je 1845. u Podunavci u zaštitu Vuka. Naučno obaranje teorije Vukovih protivnika Daničić je izneo u raspravi Rat za srpski jezik i pravopis 1847. godine, kojom je doprineo brzoj pobedi Vukovih ideja. Zatim je 1850. izdao Malu srpsku gramatiku, u kojoj je srpski književni jezik prvi put naučno okarakterisan. Kasnije je ovo malo delo izlazilo u više izdanja, pod nazivom Oblici srpskog jezika.
Daničićeva dela, u kojima je obrađivao različite strane srpskog jezika, su: Srpska sintaksa, sa odeljkom o padežima sa i bez predloga, zasnovana na tadašnjoj lokalističkoj teoriji o padežima, Osnove, klasifikacija nastavaka za obrazovanje reči, Korijeni, Istorija oblika, slavne akcenatske studije koje su obrazovale osnovu proučavanja slovenskog akcenta.
Susret sa Vukom odredio mu je životni put
Trebalo je da postane pravnik. Upoznao je čoveka koji je umeo da o jeziku govori kao da je on jedini dokaz božijeg postojanja. To je bio Vuk Stefanović Karadžić.
Naučno obaranje teorije Vukovih protivnika, Daničić je izneo u raspravi Rat za srpski jezik i pravopis (1847), kojom je doprineo brzoj pobedi Vukovih ideja. Taj spis je mladi jezički revolucionar potpisao pseudonimom Đuro Daničić. Reč je bilo o predostrožnosti kojom se u to vreme zaobilazila cenzura. Njegovo ime je preko noći postalo poznato među mladim Srbima i Hrvatima. Zašto Daničić? Od 1825. godine Vuk je objavio ukupno pet godišnjih časopisa, pod imenom "Danica", što je, u to vreme, bio drugi naziv za kalendar. Uzimajući prezime Daničić zapravo obelodanjuje svetu čije je "duhovno čedo".
Foto: printscreen youtube
Đuro je nastavio da pomaže Vuku u reformatorskim poslovima, privlačila ga je činjenica što se bori za narodni jezik, jer je podržavao stav da se tako odražava i duh jednog naroda. Smatra se da se Daničićeva posebna zasluga sastoji u kodifikaciji Vukovog i vukovskog književnog jezika zasnovanog na štokavskom narečju.
U svom započetom delu "Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika", Daničić je predložio reformu latiničnog pisma po ugledu na Vukovu reformu ćirilice, u kojoj bi se digrafi dj, lj, nj, dž zamenili grafemama đ, ļ, ń, ģ, i time postigla puna kompatibilnost latinice sa ćirilicom, i izbegle nedoumice u kojima grafeme iz digrafa stoje jedna do druge, ali se posmatraju odvojeno (npr. nadživeti, injekcija, podjednako itd.).
Foto: Printscreen You Tube
Od Daničićevih grafema, u širu upotrebu je jedino ušla grafema "Đ đ", umesto dotadašnjeg "dj".
Posebna oblast njegovog rada jeste proučavanje i izdavanje dela iz stare srpske književnosti. Mnoge pisane spomenike objavio je u Glasniku DSS, u Starinama i radu JAZU, kao i u drugim edicijama, a kao posebna izdanja priredio je i objavio: Teodosijev Život Svetoga Save, Nikoljsko jevanđelje, Žitije Svetoga Simeona i Svetoga Save od Domentijana, Životi kraljeva i arhiepiskopa srpskih od Danila. Time je započeo izdavanje srednjovekovnih spomenika srpske književnosti, što su kasnije nastavili Stojan Novaković, Ljubomir Stojanović i drugi naši i strani proučavaoci srpske kulturne istorije. Izdavao je spomenike značajne po svojim književnim vrednostima i one u kojima se ogleda istorijski razvoj srpskog jezika.
Istoričar Predrag Marković izjavio je da skoro da nema primera da je neka mala zemlja doživela takav udarac i da se tako izdigla iz pepela kao mala Srbija od 1914. do 1918. godine.
Poznata reč za jezivo biće iz mitologije koja ustaje noću i hrani se krvlju svojih žrtava , vampir, je reč srpskog porekla koja se odomaćila u stranim jezicima upravo iz razloga što je prvi slučaj u Evropi zabeležen baš u Srbiji.
Zeleni venac, beogradsko naselje, predstavlja pravi sinonim prestoničkog grada, a za dobijanje, sada već kultnog imena, odgovorno je nekoliko osoba, kao i neuspeli poslovni poduhvat.
Malo ko bi danas razumeo kada biste u Beogradu rekli “nađimo se kod Atine“. Znamo za “Moskvu”, “Albaniju”, “Prag”, pa i “London”. Ali “Atina“… A eto je, prava lepotica, baš blizu “Moskve”, na Terazijama.
Dimitrije Ruvarac, srpski sveštenik i istoričar, protojerej i bibliotekar Patrijaršijske biblioteke u Sremskim Karlovcima, rođen je na današnji dan 1842. godine.
Danas obeležavamo Dan oslobođenja Beograda u znak sećanja na 20. oktobar 1944. godine kada su završene višednevne borbe u kojima je poginulo više hiljada pripadnika Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ), sovjetske Crvene armije i civila.
Preminuo je na današnji dan 1878, a vlast je tada likovala - računali su da će imovinu razvući naslednici, budući da Kolarac i Sinđelija nisu imali dece, te će tako i njegovo ime brzo potonuti u zaborav. A onda je poput groma odjeknula vest...
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Istoričar Predrag Marković izjavio je da skoro da nema primera da je neka mala zemlja doživela takav udarac i da se tako izdigla iz pepela kao mala Srbija od 1914. do 1918. godine.
U Specijalnom sudu za zločine na Kosovu i Metohiji u Hagu danas su izrečene prvostepene presude komandantima terorističke OVK Hašimu Tačiju, Jakupu Krasnićiju, Kadriju Veseljiju i Redžepu Seljimiju.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov nije isključio mogućnost da Srbija bude jedna od platformi za pregovore o okončanju rata između Rusije i Ukrajine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokazao je fotografije jezivih zločina nad Srbima i nealbanskim stanovništvom za koje, kako je naveo, čelnici OVK ovom presudom nisu kažnjeni.
Lider naprednjaka Miloš Vučević se danas, prvi put, oprobao u vožnji traktora i to na Čukarici gde je razgovarao sa poljoprivrednicima o temama koje su za njih od vitalnog značaja.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u obraćanju izdvojio delove presude koje smatra posebno važnim za Srbiju, naglašavajući da se o njima mora govoriti bez obzira na to da li se pojedine odluke nekome dopadaju.
Crveni tim u Exatlonu Srbija u ovoj sezoni dobio je pomoć od učesnika prve sezone Radojice Lazića, a oni su sada oživeli i njegov pobednički pozdravi iz prethodne sezone.
U duelu i poligonu koji se zvao "Mulj" snage su odmerile glumica Maja i profesorka srpskog jezika Nevena, a njihov okršaj imao je veliki značaj za konačan rezultat između Crvenog i Plavog tima.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Mladen Novaković (43), zvani Tocilo, iz Amerića kod Mladenovca, osuđen zbog šverca droge na 17 godina zatvora, tražio je uslovni otpust iz zatvora, ali je odbijen, saznaje Informer.
Dušan K. (41) ranjen je ispred svog stana u Beogradu nakon što je maskirani napadač izveo filmsku zamku - namamio je žrtvinog druga ispred zgrade lažnom dojavom o devojci, a potom ga pod pretnjom pištoljem naterao da ga odvede pravo do ulaznih vrata.
Po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policija je uhapsila i zadržala D.T. i M.G. zbog sumnje da su povezani sa prevarom oko prodaje stana na Novom Beogradu.
Nikola Štimac osuđen je danas u Višem sudu u Beogradu na dve godine zatvora zbog toga što je 25. aprila na Zvezdari, u Ulici Milana Rakića pretukao Zorana Nedeljkovića (62), koji je preminuo mesec dana kasnije.
Litvanske snage oborile su rusku bespilotnu letelicu koja je, umesto planiranih ciljeva u Ukrajini, zalutala duboko na teritoriju ove članice NATO. Reagujući na vanredne događaje na granici, šef države Gitanas Naušeda izneo je prve zvanične procene incidenta.
Čuveni holivudski glumac Deni Devito rešio je da otvori dušu i priseti se zlatnih dana svoje karijere, ali i potpuno lulih i neobuzdanih zabava koje su obeležile snimanje kultne humorističke serije "Taxi".
Vekovima stara proročanstva francuskog astrologa Mišela de Nostredamea, poznatijeg kao Nostradamus, ponovo su dospela u centar pažnje - ovoga puta zbog mračnog tumačenja jedne od njegovih strofa u kojoj mnogi vide upozorenje na budućnost u kojoj bi mašine mogle da preuzmu kontrolu nad čovečanstvom.
Neko se dosetio da isečak iz emisije koja prati dešavanja u rijalitiju "Elita", a u kojoj su se žestoko sukobili bivši rijaliti učesnici Marko i Divna DNK, uz pomoć veštačke inteligencije "prevede" na engleski jezik.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.