Prema podacima, u Srbiju je posle sloma Ruske carevine 1917. godine došlo 377 ruskih lekara, od tog broja 350 je radilo u građanskoj zdravstvenoj službi i jedan su od bitnijih faktora u istoriji srpske medicine.
Svojom brojnošću i stručnim kvalitetima, ruski lekari emigranti pružili su ogroman doprinos unapređenju zdravstvene službe i razvoju medicine između dva rata naročito u Srbiji, gde su u najvećem broju živeli i radili. Među ruskim lekarima u Srbiji bilo je i 16 profesora medicinskih fakulteta od kojih će većina kasnije nastaviti karijeru u Parizu, Pragu, Berlinu, Sofiji i drugim evropskim metropolama. Među onima koji su ostali u Srbiji, naročito su se istakli prof. dr Aleksandar Josifovič Ignjatovski, jedan od osnivača Medicinskog fakulteta u Beogradu; po njegovoj skici je izgrađeno zdanje Prve interne klinike, čiji je i prvi upravnik bio, dr Aleksej Ivanovič Ščerbekov, dr Dmitrij Mitrofanovič Tihomirov, dr Niktopolion Černozubov, dr Sergej Konstantinovič Ramzin, dr Nikolaj Vasiljevič Krajinski i drugi.
Epidemiolog, doktor medicinskih nauka, koji je doprineo iskorenjivanju velikih boginja kod nas 1972. godine, prof. dr Stevan Litvinjenko je ruskim lekarima posvetio svoju knjigu "Ruski lekari u Srbiji i Crnoj Gori". Kao dete ruskog izbeglice, rođenog u Beogradu 1922. godine, mučilo ga je pitanje zbog čega se u našoj javnosti nije govorilo, niti dovoljno znalo o doprinosu ruskih intelektualaca razvoju Srbije i Crne Gore, kada se zna da je među 50.000 ruskih emigranata koji su od 1919. do kraja 1920. godine prebegli u Kraljevinu SHS, čak 435 lekara došlo u Srbiju i Crnu Goru, od kog broja je u Srbiji uhlebljenje našlo njih 375, što civilnih, što vojnih doktora.
Foto: printscreen facebook
Ruski lekari
Srbiju su ruski lekari pomagali i pre propasti carske Rusije. Samo u balkanskim ratovima učestvovalo je devet misija koje su činila 32 lekara, 57 sestara i 89 bolničara. U Prvom svetskom ratu sa srpskom vojskom radile su četiri misije od 16 lekara, 153 sestre i 29 bolničara.
U međuratnom periodu njihov pojedinačan doprinos u Srbiji bio je nemerljiv. Profesor Sergej Ramzin je svojim otkrićem nedostatka joda u vodi za piće pomogao da se gotovo u potpunosti iskoreni gušavost kod naših ljudi, budući da je u pojedinim srezovima obolelih od gušavosti bilo između 70 i 90 odsto stanovništva! Uticao je da se donesu propisi i o obaveznom jodiranju kuhinjske soli.
Anastasija Zavaljevska je pune 33 godine provela kao lekar u selu Venčane, kod Aranđelovca. Dr Samuel - "Sima" Rovinjski je radio od 1922. godine kao lekar u Lazarevcu. Mnoge bolesnike je lečio besplatno, jer su bili siromašni. Početkom okupacije 1941. godine, kao Jevrejin skrivao se od Nemaca koji su uhapsili 50 građana i pretili njihovim streljanjem, ako im se doktor Samuel ne preda. Da ne bi pao u ruke Nemcima i da bi spasao nevine Lazarevčane, digao je ruku na sebe 16. novembra 1942. godine. Vojni hirurg dr Nikolaj Sičev, koji je predvodio prvu rusku medicinsku misiju u Valjevu u Prvom svetskom ratu, je dobio mnoga odlikovanja i priznanja za svoj rad u Crnoj Gori od 1923. do 1938. godine. Sa srpskom vojskom je u ratu, prešao Albaniju i bio na Solunskom frontu. Ostao je upamćen kao šef hirurgije Vojne bolnice na Cetinju.
Profesor dr Fjodor Verbicki je između dva svetska rata radio u Vojnoj bolnici u Beogradu i bio lični lekar kralja Aleksandra Karađorđevića, od 1929. do kraljeve pogibije u Marseju 1934. godine. Hirurg Sergej Sofoterov je za svoj rad u Kraljevini SHS i Kraljevini Jugoslaviji odlikovan ordenom Belog orla, Svetog Save i Krstom milosrđa i, kao i mnogi drugi ruski lekari, bio nosilac Albanske spomenice.
Foto: wikipedia.org
Ruske sanitetske ekipe u Nišu
Rusi su u Beogradu osnovali Dečju ambulantu i Ruski antituberkulozni dispanzer. U Dečjoj ambulanti je samo od 1921. do 1933. godine pregledano 26.906 dece. Tu su se lečila mala i predškolska deca, donirale namirnice u okviru humanitarnih akcija, odeća i ishrana za novorođenčad, a obučavale su se i patronažne sestre. Ruski antituberkulozni dispanzer, osnovan na inicijativu dr Aleksandra Ignjatovskog, imao je mesečno oko 450 pacijenata.
U Ruskoj bolnici u Pančevu koja je bila odlično opremljena radio je dr Vladimir Levitski, za koga se govorilo da je "pravi mađioničar sa skalpelom u rukama" i zato su tamo dolazili na operacije ne samo Rusi iz Jugoslavije, nego i njihovi sunarodnici iz susednih zemalja i mnogi jugoslovenski građani.
Dr Litvinjenko piše da su Rusi bili prinuđeni da beže iz Srbije, najpre njih oko 10.000 u septembru 1944. godine, ispred trupa Crvene armije koje su umarširale u Srbiju, plašeći se represija. U Jugoslaviji je u završnici rata ostalo još oko 20.000 Rusa. Računa se da su KNOJ i kasnije OZNA, kao i sovjetski SMERŠ, uhapsili oko 1.000 Rusa po završetku rata. Mnogi su odmah ubijeni, drugi su završili u gulazima u Sibiru, a nekima se ni dan-danas nije otkrio trag.
Treći egzodus desio se u vreme Informbiroa, kada su hiljade Rusa koji nisu imali jugoslovensko državljanstvo, ili nisu hteli da ga prime, morali hitno da napuste našu zemlju.
Herojstvo i veliki uticaj ruskih lekara se ponovio 2020. godine kada je vladala pandemija korone i ruski vojni lekari su došli u Srbiju da pomognu u lečenju pacijenata,a to je samo jedan od dokaza srpskog i ruskog čeličnog prijateljstva i bratstva.
Prema najnovijim izveštajima, Oružane snage Ruske Federacije nastavljaju sa napadima i udarima u skoro svim pravcima. Aktivne borbe se odvijaju u Stepovom, sa napredovanjem ruskih snaga u severnim i jugozapadnim pravcima.
Nova Tema dana bili su odnosi naroda Srbije i Rusije, ali i uticaj Vladimira Putina na ove zemlje, a gosti koji su razgovarali o ovome bili su Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke i Biljana Šahrmanjan Obradović iz Centra za stratešku analizu.
Prota Mateja Nenadović preminuo je na današnji dan 1854. godine u Valjevu, a srpska istorija ga pamti kao najmudrijeg pregovarača kako sa Turcima, tako i sa Rusima.
Prvi svetski rat je Srbiji odneo živote velikog broja stanovništva, pogotovo muškaraca, a dosta dece je u tim i kasnijim godinama moralo da bude stub porodice i otadžbine.
Živopisino selo Struganik, smešteno između padina Divčibara i Suvobora, je mesto koje je izrodilo jednog od najvećih vojskovođa u istoriji srpskog naroda.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prema najnovijim izveštajima, Oružane snage Ruske Federacije nastavljaju sa napadima i udarima u skoro svim pravcima. Aktivne borbe se odvijaju u Stepovom, sa napredovanjem ruskih snaga u severnim i jugozapadnim pravcima.
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Voditeljka Minja Miletić osvrnula se na dešavanja sa konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije i nastupe nove većine okupljene oko "Studentske liste", u ironičnom tonu komentarišući pozivanje na "plenume", blokaderske hvalospeve na račun rukovodstva parlamenta i oštre duele u skupštinskoj sali.
Šef poslaničke grupe "Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić rekao je danas da očekuje da će u ponedeljak biti konsulatacije u Skupštini Srbije i da im Studentska lista ponudi mesta u odborima, ali da će, u zavisnosti od ponude, videti da li će učestvovati u konsultacijama.
Narodni poslanik liste "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" i predsednik Srpske napredne Stranke Miloš Vučević konstatovao je da je nova revolucionarna vlast poništila demokratiju u Srbiji.
Novi sukobi i netrpeljivost potresaju Studentsku listu! Na društvenim mrežama pojavila se objava u kojoj se tvrdi da je Ilija Srđanović zabranio drugim kandidatima da otvaraju Instagram profile!
Aleksandra Štimac, predstavnica Studentske liste, otvoreno je priznala da ne poznaju sve načine funkcionisanja parlamenta, a istovremeno poručila da nisu spremni na bilo kakvu saradnju sa predstavnicima bivšeg režima.
Analitičar Đorđe Vukadinović ocenio je da je Studentska lista izneverila očekivanja svojih pristalica, koje su danima sa velikom pažnjom pratile dešavanja u parlamentu.
Italijanski mediji danas izveštavaju o detaljima smrti Z. S. (72), poreklom iz Bosne i Hercegovine, koji je tragično preminuo usled trovanja ugljen-monoksidom.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, efikasnim operativnim radom, uhapsili su B. M. (29) iz okoline Kruševca, zbog sumnje da je izvršio krivična dela teška krađa i ugrožavanje sigurnosti.
Tri saobraćajne nezgode dogodile su se u Nišu, a u njima je povređeno ukupno pet osoba, među kojima je troje dece uzrasta 15 godina. Jedna osoba zadobila je teške povrede, saopšteno je iz niške Hitne pomoći.
Kenan S., bivši blagajnik u poslovnici Bosna Bank International (BBI) u Zenici, prvostepeno je osuđen na tri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja i prisvajanja novca sa računa 11 klijenata banke.
Rusija i Ukrajina mogle bi da postignu novi dogovor o prekidu vatre do Božića, 25. decembra, a pregovori o tome već su u toku, izjavila je prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otvoreno je zapretio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu potpunim uništenjem Krimskog mosta, poručivši da ova strateška saobraćajnica neće opstati i da će Kijev nastaviti napade na nju.
Evropska unija prvi put je na visokom nivou otvoreno komentarisala mogućnost ujedinjenja Moldavije i Rumunije, nakon što je evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila da Kišinjev ima pravo da sam odluči o svojoj budućnosti, uključujući i način na koji će postati deo EU.
Najmanje tri osobe su poginule, 60 je povređeno, a hiljade kuća su uništene ili teško oštećene u razornoj oluji koja je pogodila grad Tupansireta, u brazilskoj saveznoj državi Rio Grande do Sul.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Devedesetdvogodišnja žena iz Kine postala je hit na društvenim mrežama pošto se pojavio snimak njenog neverovatnog bekstva iz staračkog doma. Ona je uspela da se popne preko metalne kapije visoke više od dva metra i pobegne iz ustanove.
Odmor iz snova na Maldivima pretvorio se u dramatičan incident koji je šokirao korisnike društvenih mreža. Trojica muškaraca fizički su se sukobila sa kineskim instruktorom ronjenja na dubini od oko 18 metara, a snimak njihovog obračuna izazvao je veliku pažnju javnosti.
Menadžement pevača Dina Merlina oglasio se nakon odluke koju je doneo gradonačelnik Splita Tomislav Šuta o otkazivanju nastupa bosanskohercegovačkog muzičara, nakon što je peticiju potpisalo više od 20.000 građana.
Pevačica Marina Visković ponovo je privukla pažnju svojih pratilaca na Instagramu, gde je objavila snimak iz svog stana i pokazala kako uživa u opuštenim trenucima i pleše.
Starleta Tamara Đurić ponovo je privukla veliku pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta razlog je snimak sa letovanja na kojem je pokazala svoju zanosnu figuru u veoma provokativnom izdanju.
Pevačica se prisetila i neprijatne situacije koju je, kako tvrdi, doživela na aerodromu u Nemačkoj, kada su je carinici zaustavili i tražili račune za luksuzne kofere koje je nosila.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.