Prodaja i ponuda vozila nikako da dostigne tražnju a po registraciji vozila u regionu vidi se da automobili nemačkih fabrika više nisu neprikosnoveni na Balkanu
Prodaja automobila već dugo je u problemu zbog slabe ponude a dileri se dovijaju kako znaju i umeju da obezbede što više traženih vozila. Aktuelna varijanta "daj šta ima", koja važi gotovo u celoj Evropi, malo remeti čistotu slike o omiljenim brendovima ali iz podataka o registraciji novih automobila u regionu može da se vidi da "Nemci" više nisu neprikosnoveni na vrhu.
Krenimo od domaćeg tržišta, koje je u prošloj godini poraslo za zadovoljavajućih 16,4 odsto, podaci su Srpske asocijacije uvoznika vozila (SAUV).
- Zadovoljavajućih, s obzirom na sve probleme koje smo imali sa nabavkom vozila usred nestašice zbog čipova, delova i rada fabrika u pandemiji. S tim se susreće gotovo ceo svet, cela Evropa a mi na našim tržištima u regionu imamo i dodatni problem što smo svi mali i dobijamo "restlove" kada se zadovolje narudžbine ogromnih tržišta Nemačke, Francuske ili Italije - kaže za 24sedam Milan Belin, predsednik SAUV.
Tokom 2021. u Srbiji je prodato 30.460 novih putničkih i lakih komercijalnih vozila, odnosno kombija, kamioneta i malih kamiona. Samo automobila prodato je 24.044, i tu za statistiku nema iznenađenja ali bi za "običan svet" moglo da bude.
Naime, i dalje je uvreženo shvatanje da "Srbi vole 'Nemce'", i da stoga najviše kupuju vozila "Folksvagena". Međutim podaci kažu da je od putničkih vozila najviše prodato "škoda", pa "fijata", pa "tojota"... Ukoliko "Škodu" kao proizvođača ne gledamo u okviru "Folksvagen Grupe" kojoj pripada, već kao češki brend koji ima donekle nezavisan interes, možemo reći da to nije sto-odsto klasičan "Nemac", kao što za "dačiju" možemo reći da nije "Francuz" iako pripada "Renou".
I dalje top u premijum segmentu
Foto: pexels.com
Ako su na opštem tržištu "popustili" u popularnosti, nemačke fabrike i dalje dominiraju premijum segmentom. U Srbiji se i dalje preferiraju "Audi", "BMW" i "Mercedes-Benz". "Audi" je ukupno prodao 648 automobila, "BMW" 891, a "Mercedes-Benz" 906. Ne stoji loše ni "Porše", sa 108 prodatih vozila.
Najviše putničkih vozila u Srbiji u 2021. godini prodali su "Škoda" (4.575), "Fijat" (2.665), "Tojota" (1.704), "Reno" (1.561), "Kija" (1.543), "Hjundai" (1.414), "Folksvagen" (1.221) i "Dačija" (1.055). Svi ostali nisu skupili ni 1.000 prodatih jedinica.
Lagera više nema
Oni koji su na srpskom tržištu dobro prošli protekle godine to su ostvarili zahvaljujući boljoj organizovanosti i većem lageru vozila. Aleksandra Đokić kaže da je taj kanal iscrpljen.
- Praktično nema više lagera i sada svi uvoznici mogu samo da se oslone na to da će nešto pre da dobiju termin u fabrici, da naruče neki model u proizvodnji za poznatog kupca. A kupci su se već navikli da moraju da čekaju mnogo duže nego ranije i da varijanta "dođeš i kupiš" ne postoji.
Da srpsko tržište nije neka anomalija, pokazuje i uporedni pregled prema podacima austrijske analitičarske firme "CE auto".
Škoda je u regionu Istočne Evrope prva po prodaji i na tržištu BiH i, naravno, u matičnoj Češkoj, druga je u Hrvatskoj a treća u Sloveniji. Podrazumevani "Folksvagen" i dalje najviše vole Hrvati, a kod Slovenaca i Bosanaca je na drugom mestu.
I kod Hrvata, gde je lani prodato 5.783 "folksvagena" (12,7 odsto tržišta), "škoda" je na drugom mestu sa 4.571 automobilom, dok je treći "opel" sa 3.602.
Niko ne zna prave brojke
Belin ističe da treba imati u vidu i da je poslednjih godina uočen problem da je teško dokumentovati stvarne veličine pojedinih tržišta u EU, pa tako i brojke o padu ili rastu.
- Tu se javlja problem reeksporta, jer se vozila registruju u nekoliko zemalja a onda prodaju na drugim tržištima Zapadne Evrope. Takav primer u regionu je Slovenija, koja prvo registruje kod kuće a onda šalje dalje, gde se ponovo registruju. Tako smo 2019. godine imali podatak da čak 25 odsto novih vozila u Nemačkoj dolazi iz reeksporta. Mi smo u Srbiji imali rast jer smo 2020. imali nekoliko meseci zatvaranja i slabe prodaje - objašnjava Belin.
Kada pogledamo te brojke i one sa tržišta Istočne Evrope, mogli bismo "da pevamo" zbog naših plus 16 odsto i više od 32.000 vozila. Razloga za raspoloženje imaju i recimo, Česi sa rastom od četiri odsto, Bugari sa 10, a pogotovo Hrvati sa 25 odsto.
Zanimljivo je da neka druga okolna i nešto dalja tržišta iza nekadašnje "Gvozdene zavese" preferiraju južnokorejska i japanska vozila više od "Nemaca", pa je tako u Bugarskoj najpopularniji brend "Tojota", u Makedoniji "Hjundai", koji je kod Čeha drugi, dok se Rumuni drže domaće "Dačije".
Za poznavaoce tržišta ovakav redosled nije iznenađenje, a o tome da li tu presuđuje kvalitet, cena, sada prosto i dostupnost, ili nešto treće, može se raspravljati.
- Mislim da tu ima svega ali ne treba zaboraviti da je "škoda" u dva najprodavanija brenda u Srbiji u poslednjih desetak godina, a u zadnje tri ili četiri prvi. Drži 20 odsto tržišta a to ne može biti slučajno. Ljudi su vremenom shvatili da se "nemački kvalitet" jednog "folskvagena" može dobiti i kod "škode" a po 30 odsto manjoj ceni - kaže za 24sedam Aleksandra Đokić, direktor marketinga u kući "Auto Čačak".
U kolikoj je dubiozi evropsko tržište automobila pokazuju podaci asocijacije proizvođača ACEA, objavljeni sredinom decembra.
Za 11 meseci prošle godine, bez decembra, broj novoregistrovanih vozila je ostao praktično na brojkama iz 2022. ali je samo u novembru pao zbog nestašice automobila za više od 20 odsto. Taj pad je već peti mesec zaredom, a broj novih vozila je na nivou "davne" 1993. godine.
Najgore prolaze velika tržišta, gde je tražnja najveća, pa je tako u Nemačkoj nobembarski pad 31,7 odsto, u Italiji 24,6 a u Španiji 12,3 odsto. Rast u EU imaju samo tržišta Bugarske, Irske i Slovenije.
Foto: youtube/Testosteeron Test Automobila
Kada to saberemo sa lošim rezultatima tokom cele 2021. godine, imamo situaciju da je "u plusu", i pored veoma niske baze za računanje u kovid 2020. godini, samo tržište Italije (8,6 odsto), Španije (3,8) i Francuske (2,5). Nemačka, kao najveće tržište, u debelom je minusu većem od osam odsto.
Pogotovo što, izgleda, pripadnost EU ne donosi neku prednost pri dobijanju vozila, naprotiv, kaže za naš portal Milan Belin.
- Većina proizvođača danas svoj posao bazira na čistom profitu i onda vozila prodaju tamo gde više zarađuju. A to su velika tržišta Zapadne Evrope, gde su vozila skuplja 15 do 30 odsto nego što su, recimo, kod nas. Zbog toga ni malim zemljama u regionu ne pomaže to što su članice EU. Čak može da im odmogne jer sve članice EU, pa i one male, moraju da poštuju stroge ekološke standarde. To znači da je i sužen izbor vozila koja mogu da se pošalju na neko tržište a ne prekorači prosečna dozvoljena emisija od 115 grama ugljen-dioksida po vozilu prodatom na nekom tržištu, posle čega se plaćaju skupi penali - zaključuje Belin.
I dalje top u premijum segmentu
Ako su na opštem tržištu "popustili" u popularnosti, nemačke fabrike i dalje dominiraju premijum segmentom. U Srbiji se i dalje preferiraju "Audi", "BMW" i "Mercedes-Benz". "Audi" je ukupno prodao 648 automobila, "BMW" 891, a "Mercedes-Benz" 906. Ne stoji loše ni "Porše", sa 108 prodatih vozila.
Najniža je subvencija od 250 evra za skutere i tricikle, a zahtev za pomoć pri kupovini građani mogu podneti Ministarstvu životne sredine do 31. oktobra 2022. godine
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Najniža je subvencija od 250 evra za skutere i tricikle, a zahtev za pomoć pri kupovini građani mogu podneti Ministarstvu životne sredine do 31. oktobra 2022. godine
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Bivši košarkaš Dejan Bodiroga, koji se u javnosti sve više gura kao lider lažne elite i blokaderskog pokreta, doživeo je potpuni finansijski debakl u privatnom biznisu.
Mihajlo Matović, sin glavnog blokadera iz Kraljeva Ivana Matoviča, pokazao je da nije odmakao dalje od svog oca, koji je učestvovao u pokušaju državnog udara.
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije izdali su Radosavu G. uverenje kojim se potvrđuje da je učestvovao u odbrani SR Jugoslavije tokom NATO agresije 1999. godine, nakon zahteva koji je uputio putem portala "Ko si bre ti".
Vukola Tomović, vlasnik jedne od vikendica na jezeru Gazivode, čije je rušenje danas počelo po nalogu preduzeća Ibar - Lepenac, izjavio je da je rešenje o rušenju objekta dobio 3. jula i da on drugi dom nema.
Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević čestitao je svim odbornicima SO Pljevlja koji su danas glasali za odluku o poništavanju priznanja tzv. države Kosovo.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Službom za kriminalističko-obaveštajni rad i PU u Požarevcu, uhapsili dve osobe kod kojih je pronađena veća količina droge.
Na auto-putu Subotica – Novi Sad, u blizini Molove pumpe, danas oko 15:46 časova dogodila se teška saobraćajna nezgoda kada je došlo do prevrtanja cisterne.
Almira Vukadinović, supruga visokopozicioniranog pripadnika "škaljarskog klana" Predraga Vukadinovića, uhapšena je po nalogu crnogorskog Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je učestvovala u stvaranju kriminalne organizacije.
Adnan Lokvančić, koji je osumnjičen za nezapamćen zločin u naselju Hrasnica kada je lopatom usmrtio majku i brata, a potom majci odrubio glavu, prebačen je u Pritvorsku jedinicu KPZ Igman gde se nalazi pod strogim nadzorom.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da su američke snage uništile gotovo kompletne vojne kapacitete Irana, uključujući mornaricu, ratno vazduhoplovstvo, radarske sisteme, protivvazdušnu odbranu, kao i između 98 i 99 odsto raketa i dronova kojima je Teheran raspolagao.
Beograđani koji su se zatekli u Rovinju tokom snažnog nevremena požalili su se Informeru da im je krupan grad polupao automobile, dok su kao dokaz dostavili fotografije ledenih gromada koje su padale po gradu.
Iranske balističke rakete probile su protivvazdušnu odbranu američke baze „Muafak Salti“ u Jordanu i u tri odvojena udara pogodile teretanu, avionski hangar i stambeni blok u kojem su živeli i spavali američki vojnici.
Kineska obalska straža (CCG) objavila je snimak dramatičnog sukoba sa filipinskim vojnicima kod spornog grebena Renaj Đao u Južnom kineskom moru, posle kojeg su Peking i Manila međusobno pozvali ambasadore na razgovor.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Mala deca unose mnogo živosti, buke i nepredvidivih situacija u svakodnevni život, pa nisu sve rase pasa podjednako spremne da se prilagode takvom okruženju. Zbog toga pet rasa nisu najbolji izbor za porodice sa malom decom.
Ako želite jednostavan i prirodan način da posvetite pažnju svojoj koži, moguće je da se rešenje već krije u vašoj kuhinji. Ova domaća "botoks krema" priprema se od lako dostupnih sastojaka koje mnogi već imaju kod kuće.
Veštačka inteligencija koja pamti korisnike donosi više pogodnosti, ali otvara i potpuno novu vrstu rizika. Umesto da pokušaju da probiju zaštitu sistema, hakeri sada traže način da promene ono što AI smatra istinom.
Bivša prijateljica Stanije Dobrojević Tamara Radoman došla je sinoć u Šimanovce kako bi podržala Anitu Stanojlović, pa progovorila i o svom odnosu sa starletom i Asminom Durdžićem.
Pojedine estradne ličnosti iza sebe nose priče ispunjene velikom tugom, kao što je gubitak deteta. Među njima su Mirko Kodić, Milić Vukašinović, Žika Todorović kao i Eva Ras.
Starleta Stanija Dobrojević progovorila je o svom detinjstvu, roditeljima i vaspitanju, kao i o ocu kojeg je rano izgubila i vršnjačkom nasilju koje je preživljavala.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.