Prodaja i ponuda vozila nikako da dostigne tražnju a po registraciji vozila u regionu vidi se da automobili nemačkih fabrika više nisu neprikosnoveni na Balkanu
Prodaja automobila već dugo je u problemu zbog slabe ponude a dileri se dovijaju kako znaju i umeju da obezbede što više traženih vozila. Aktuelna varijanta "daj šta ima", koja važi gotovo u celoj Evropi, malo remeti čistotu slike o omiljenim brendovima ali iz podataka o registraciji novih automobila u regionu može da se vidi da "Nemci" više nisu neprikosnoveni na vrhu.
Krenimo od domaćeg tržišta, koje je u prošloj godini poraslo za zadovoljavajućih 16,4 odsto, podaci su Srpske asocijacije uvoznika vozila (SAUV).
- Zadovoljavajućih, s obzirom na sve probleme koje smo imali sa nabavkom vozila usred nestašice zbog čipova, delova i rada fabrika u pandemiji. S tim se susreće gotovo ceo svet, cela Evropa a mi na našim tržištima u regionu imamo i dodatni problem što smo svi mali i dobijamo "restlove" kada se zadovolje narudžbine ogromnih tržišta Nemačke, Francuske ili Italije - kaže za 24sedam Milan Belin, predsednik SAUV.
Tokom 2021. u Srbiji je prodato 30.460 novih putničkih i lakih komercijalnih vozila, odnosno kombija, kamioneta i malih kamiona. Samo automobila prodato je 24.044, i tu za statistiku nema iznenađenja ali bi za "običan svet" moglo da bude.
Naime, i dalje je uvreženo shvatanje da "Srbi vole 'Nemce'", i da stoga najviše kupuju vozila "Folksvagena". Međutim podaci kažu da je od putničkih vozila najviše prodato "škoda", pa "fijata", pa "tojota"... Ukoliko "Škodu" kao proizvođača ne gledamo u okviru "Folksvagen Grupe" kojoj pripada, već kao češki brend koji ima donekle nezavisan interes, možemo reći da to nije sto-odsto klasičan "Nemac", kao što za "dačiju" možemo reći da nije "Francuz" iako pripada "Renou".
I dalje top u premijum segmentu
Foto: pexels.com
Ako su na opštem tržištu "popustili" u popularnosti, nemačke fabrike i dalje dominiraju premijum segmentom. U Srbiji se i dalje preferiraju "Audi", "BMW" i "Mercedes-Benz". "Audi" je ukupno prodao 648 automobila, "BMW" 891, a "Mercedes-Benz" 906. Ne stoji loše ni "Porše", sa 108 prodatih vozila.
Najviše putničkih vozila u Srbiji u 2021. godini prodali su "Škoda" (4.575), "Fijat" (2.665), "Tojota" (1.704), "Reno" (1.561), "Kija" (1.543), "Hjundai" (1.414), "Folksvagen" (1.221) i "Dačija" (1.055). Svi ostali nisu skupili ni 1.000 prodatih jedinica.
Lagera više nema
Oni koji su na srpskom tržištu dobro prošli protekle godine to su ostvarili zahvaljujući boljoj organizovanosti i većem lageru vozila. Aleksandra Đokić kaže da je taj kanal iscrpljen.
- Praktično nema više lagera i sada svi uvoznici mogu samo da se oslone na to da će nešto pre da dobiju termin u fabrici, da naruče neki model u proizvodnji za poznatog kupca. A kupci su se već navikli da moraju da čekaju mnogo duže nego ranije i da varijanta "dođeš i kupiš" ne postoji.
Da srpsko tržište nije neka anomalija, pokazuje i uporedni pregled prema podacima austrijske analitičarske firme "CE auto".
Škoda je u regionu Istočne Evrope prva po prodaji i na tržištu BiH i, naravno, u matičnoj Češkoj, druga je u Hrvatskoj a treća u Sloveniji. Podrazumevani "Folksvagen" i dalje najviše vole Hrvati, a kod Slovenaca i Bosanaca je na drugom mestu.
I kod Hrvata, gde je lani prodato 5.783 "folksvagena" (12,7 odsto tržišta), "škoda" je na drugom mestu sa 4.571 automobilom, dok je treći "opel" sa 3.602.
Niko ne zna prave brojke
Belin ističe da treba imati u vidu i da je poslednjih godina uočen problem da je teško dokumentovati stvarne veličine pojedinih tržišta u EU, pa tako i brojke o padu ili rastu.
- Tu se javlja problem reeksporta, jer se vozila registruju u nekoliko zemalja a onda prodaju na drugim tržištima Zapadne Evrope. Takav primer u regionu je Slovenija, koja prvo registruje kod kuće a onda šalje dalje, gde se ponovo registruju. Tako smo 2019. godine imali podatak da čak 25 odsto novih vozila u Nemačkoj dolazi iz reeksporta. Mi smo u Srbiji imali rast jer smo 2020. imali nekoliko meseci zatvaranja i slabe prodaje - objašnjava Belin.
Kada pogledamo te brojke i one sa tržišta Istočne Evrope, mogli bismo "da pevamo" zbog naših plus 16 odsto i više od 32.000 vozila. Razloga za raspoloženje imaju i recimo, Česi sa rastom od četiri odsto, Bugari sa 10, a pogotovo Hrvati sa 25 odsto.
Zanimljivo je da neka druga okolna i nešto dalja tržišta iza nekadašnje "Gvozdene zavese" preferiraju južnokorejska i japanska vozila više od "Nemaca", pa je tako u Bugarskoj najpopularniji brend "Tojota", u Makedoniji "Hjundai", koji je kod Čeha drugi, dok se Rumuni drže domaće "Dačije".
Za poznavaoce tržišta ovakav redosled nije iznenađenje, a o tome da li tu presuđuje kvalitet, cena, sada prosto i dostupnost, ili nešto treće, može se raspravljati.
- Mislim da tu ima svega ali ne treba zaboraviti da je "škoda" u dva najprodavanija brenda u Srbiji u poslednjih desetak godina, a u zadnje tri ili četiri prvi. Drži 20 odsto tržišta a to ne može biti slučajno. Ljudi su vremenom shvatili da se "nemački kvalitet" jednog "folskvagena" može dobiti i kod "škode" a po 30 odsto manjoj ceni - kaže za 24sedam Aleksandra Đokić, direktor marketinga u kući "Auto Čačak".
U kolikoj je dubiozi evropsko tržište automobila pokazuju podaci asocijacije proizvođača ACEA, objavljeni sredinom decembra.
Za 11 meseci prošle godine, bez decembra, broj novoregistrovanih vozila je ostao praktično na brojkama iz 2022. ali je samo u novembru pao zbog nestašice automobila za više od 20 odsto. Taj pad je već peti mesec zaredom, a broj novih vozila je na nivou "davne" 1993. godine.
Najgore prolaze velika tržišta, gde je tražnja najveća, pa je tako u Nemačkoj nobembarski pad 31,7 odsto, u Italiji 24,6 a u Španiji 12,3 odsto. Rast u EU imaju samo tržišta Bugarske, Irske i Slovenije.
Foto: youtube/Testosteeron Test Automobila
Kada to saberemo sa lošim rezultatima tokom cele 2021. godine, imamo situaciju da je "u plusu", i pored veoma niske baze za računanje u kovid 2020. godini, samo tržište Italije (8,6 odsto), Španije (3,8) i Francuske (2,5). Nemačka, kao najveće tržište, u debelom je minusu većem od osam odsto.
Pogotovo što, izgleda, pripadnost EU ne donosi neku prednost pri dobijanju vozila, naprotiv, kaže za naš portal Milan Belin.
- Većina proizvođača danas svoj posao bazira na čistom profitu i onda vozila prodaju tamo gde više zarađuju. A to su velika tržišta Zapadne Evrope, gde su vozila skuplja 15 do 30 odsto nego što su, recimo, kod nas. Zbog toga ni malim zemljama u regionu ne pomaže to što su članice EU. Čak može da im odmogne jer sve članice EU, pa i one male, moraju da poštuju stroge ekološke standarde. To znači da je i sužen izbor vozila koja mogu da se pošalju na neko tržište a ne prekorači prosečna dozvoljena emisija od 115 grama ugljen-dioksida po vozilu prodatom na nekom tržištu, posle čega se plaćaju skupi penali - zaključuje Belin.
I dalje top u premijum segmentu
Ako su na opštem tržištu "popustili" u popularnosti, nemačke fabrike i dalje dominiraju premijum segmentom. U Srbiji se i dalje preferiraju "Audi", "BMW" i "Mercedes-Benz". "Audi" je ukupno prodao 648 automobila, "BMW" 891, a "Mercedes-Benz" 906. Ne stoji loše ni "Porše", sa 108 prodatih vozila.
Najniža je subvencija od 250 evra za skutere i tricikle, a zahtev za pomoć pri kupovini građani mogu podneti Ministarstvu životne sredine do 31. oktobra 2022. godine
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Najniža je subvencija od 250 evra za skutere i tricikle, a zahtev za pomoć pri kupovini građani mogu podneti Ministarstvu životne sredine do 31. oktobra 2022. godine
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Propali političar, blokader sa dna kace i vojvođanski separatista Nenad Čanak još jednom je pokazao da za njega ne postoje granice pristojnosti, ljudskosti i poštovanja prema sopstvenom narodu i njegovim najvećim svetinjama!
Albanija nema teritorijalni ni hidrološki osnov da se meša u način na koji Srbija upravlja vodnim resursima na svojoj teritoriji, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić.
Odbor za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH postavio je danas pitanje Islamskoj zajednici u BiH ko je uništio objekte Srpske pravoslavne crkve u proteklom ratu na teritoriji pod kontrolom takozvane Armije BiH, nakon što niko od bošnjačkih političara nije odgovorio na to pitanje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je danas u selu Radijevići kod Nove Varoši porodicu Purić koja ima osmoro dece i zahvalio im na tome šta su uradili za svoju zemlju.
Srpska lista (SL) danas je, u ime srpskog naroda, izrazila snažno protivljenje povlačenju ili bilo kakvom smanjenju prisustva pripadnika KFOR-a na glavnom gradskom mostu na Ibru, između Severne i Južne Mitrovice i tim povodom zatražila hitan sastanak sa komandantom KFOR- Ozkanom Ulutašem.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Barska policija uhapsila je državljanina Azerbejdžana O. I. (34), osumnjičenog za seksualno uznemiravanje maloletne strane državljanke na plaži u Šušnju.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Za glatku i negovanu kožu nije dovoljno samo obaviti brijanje - jednako su važni pravilna priprema kože, izbor kvalitetnog brijača i odgovarajuća nega nakon tretmana.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Rijaliti učesnica Milena Kačavenda najavila je ulazak u "Elitu 10" i otkrila vrtoglavu cifru koju će dobiti za učešće u sezonu, za koju su čelnici Pinka rekli da će okupiti najveće zvezde ovog formata.
Starleta Ava Karabatić tvrdi da ju je verenik pretukao, a nakon što je zbog povreda potražila lekarsku pomoć, sada nam je otkrila da je krenula u policijsku stanicu Savski venac kako bi prijavila nasilje.
Starleta Ava Karabatić i ranije je tvrdila da je bila žrtva nasilja od strane partnera, ali je usledio potpuni preokret - već nakon samo nekoliko dana šokirala je javnost kada je saopštila da se za njega udaje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.