Zapadni pokrovitelji lažnog Kosova ne odustaju od realizacije plana međunarodnog priznanja nepriznate države i u tom kontekstu treba razumeti kandidaturu Albanije u članstvo Izvršnog odbora Uneska. Pred Srbijom je ozbiljna diplomatska borba u kojoj mora ostati dosledna svojim principima da bi sačuvala svetinje
Podrška koju je Albanija zatražila od članica Uneska za kandidaturu u članstvu Izvršnog saveta ove organizacije u periodu od 2023-2027, o čemu je javnost izvestio portal Kosovo onlajn, nanovo je otvorilo pitanje mogućeg prijema Kosova u ovo telo UN, te sudbine srpskih manastira u južnoj pokrajini.
Zakulisne radnje tzv. Kosova i Albanije
Iako će se izbori za nove članove Izvršnog saveta održati tokom 42. zasedanja Generalne konferencije Uneska, tek u novembru 2023. godine, diplomata Živadin Jovanović, nekadašnji ministar spoljnih poslova SRJ, smatra da vreme nije na našoj strani i zahteva ozbiljnu diplomatsku aktvnost.
Ovaj korak Albanije, ocenjuje, moramo posmatrati u širem kontekstu, najpre lobiranja za priznanje nezavisnosti Kosova od čega Priština, uprkos preuzetim obavezama, nije odustala ali i iz ugla procesa ujedinjenja Albanije i KiM posredstvom odluke o bescarinskoj slobodnoj zoni koja obuhvata 20 kilometara sa jedne i druge strane granice čime je granica kao međunarodno pravni pojam ukinuta.
U ovakvim okolnostima, upozorava, bilo bi štetočinski da Srbija istrajava na nekoj doslednosti u sprovođenju potpisanih sporazuma.
- Iza svake aktivnosti Albanije i tzv Kosova stajale su zakulisne radnje, dok smo mi potpisivali dokumenta kao da preko puta stola sede ljudi sa najčasnijim namarama i odlučnošću da se drže linije statusne neutralnosti i principa međunarodnih odnosa. Mi moramo aktivirati sve napore i diplomatske potencijale da se ne dopusti članstvo Kosova u Unesko, ali i u bilo koju drugu međunarodnu organizaciju sastavljenu od suverenih država. Srbija mora biti jasna, dosledna i odlučna jer je to jedini uslov da pridobije širu podršku u svetu za svoje principijalne stavove.
Sve posle Vašingtonskog sporazuma - na štetu Srbije
Na pitanje kako iz ugla Vašingtonskog sporazuma tumačiti kandidaturu Albanije u Izvršni odbor Unesko što otvara prostor za eventualno članstvo i tzv Kosova, Jovanović napominje da je ovaj sporazum donet u određenom trenutku i određenim međunarodnim okolnostima, i da iako nije od tada proteklo mnogo vremena, mnogo toga se desilo na štetu Srbije.
- Praktično, diplomatsko lobiranje za priznavanje Kosova i Metohije od strane zapadnih činilaca na čelu sa SAD je nastavljeno. Ništa od prihvaćenih obaveza iz ovog ali i Briselskog sporazuma se ne ispunjava. Rezultat toga je i ponašanje privremenih vlasti na KiM koje nisu uradile ništa u pogledu bezbednosti, sigurnosti i slobode kretanja, postupaka za krivična dela i zločine prema srpskom narodu niti u pogledu stvaranja uslova za vraćanje 250 hiljada proteranih Srba i nealbanaca sa KiM.
Širenje nespokojstva i nesigurnosti
Sve što je rađeno od strane privremenih institucija na KiM bilo je u pravcu izazivanja i širenja nespokojastva i nesigurnosti među srpskim i nealbanskim stanovništvom, odnosno nastavka procesa etničkog proterivanja.
Vučić: Hteli bi da tzv Kosovo uguraju u NATO, to neće moći!
Foto: Tanjug/Rade Prelić
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je upozorio da postoji opasnost da takozvano Kosovo bude primljeno u NATO.
"Svi pokušavaju da nateraju Srbiju da prizna Kosovo. Očekujem da nekome padne na pamet da Kosovo ubace u NATO i time natera da četiri zemlje od pet zemalja EU priznaju nezavisnost i time nateraju i nas da prihvatimo to", rekao je predsednik Vučić i naglasio da Srbija to neće prihvatiti nikad, pa čak i da se to ostvari.
On je govoreći o pritiscima na Srbiju u vezi sa Kosovom i Metohijom spomenuo i sve veći broj specijalnih izaslanika sa Zapada.
"Imamo sve više izaslanika od Gabrijela Eskobara, Stjuarta Piča, Miroslava Lajčaka do sada nemačkog izaslanika. Oni svi šalju izaslanike, ali ne žele da se Rusija umeša u pregovore oko Kosova. Oni bi sami sve da se dogovore i da kažu ostalo vam je malo vremena da priznate nezavisnost Kosova. Ipak, nemojte zaboraviti da sam odbio međusobno priznanje usred Bele kuće iako su Amerikanci bili fer domaćini. Tamo je najteže bilo, usred SAD odbiti priznanje. Imali smo i pritiske u Briselu da dozvolimo ulazak Kosova u UN. Samo da znate sa kakvim se sve pritiscima suočavamo da bismo priznali Kosovo - izjavio je Vučić za Tanjug.
S druge strane, insistira, suvereno je pravo suverene države da brani svoj suverenitet i teritorijalni integritet.
- Apsolutno se ne može poreći da je mirna dipomatska aktivnost legitimno pravo Srbije kao što je legitimno i da sve zemlje koje su raspoložene a koje su pod pritiscima i ucenama Zapada i SAD u pogledu kredita i humanitarsne pomoći, u jednom trenutku zauzele stav koji je i za njih štetan o priznavanju secesije, od toga odustanu", ističe Jovanović napominjući da je Srbija ušla u članstvo UN, OEBS-a, Saveta Evrope i svih drugih međunarodnih institucija kao država sa određenom teritorijom u čijem je sastavu i Kosovo i Metohija.
Srbija ima i pravo i obavezu da štiti svoje interese
Otuda su, ukazuje, i pravo i obaveza Srbije da kao država štiti svoje nacionalne i državne interese i radi na smanjivanju broja zemalja koje su priznale tzv Kosovo.
Ujedno to je i izraz poštovanja odluka prijateljskih zemalja koje nisu priznale KiM kao i odluke SBUN i Rezolucije 12 44 koja predviđa da se rešenje za KiM može tražiti samo kao široka i suštinska autonomija u okviru teritorijalnog integriteta Srbije.
- U borbi za KiM ne sme da bude kolebanja, pa u tom smislu ni dozvole da se tzv Kosovo pojavljuje kao učesnik na međunarodnim takmičenjima koja se održavaju u Beogradu, što je nedavno bio slučaj. To su pogrešni signali upućeni zemljama koje podržavaju Srbiju kao suverenu zemlju i rešavanje stausa KiM u skladu sa međunarodnim pravom i u okvirima Rezolcije SB 12 44", upozorava Jovanović, ukazujući na paradoksalnu situaciju da naši prijatelji, uključujući stalne članove SB neprikidno na međunarodnom planu potenciraju da se rešenje može tražiti jedino u okvirima međunarodnog prava, Ustava Srbije i Rezolucije 1244, dok naši učesnici u bilateralnim razgovorima istu Rezoluciju ne pominju.
Signali koji ohrabruju Prištinu
Taj signal, smatra, ohrabruje Prištinu da nastavi sa nepoštovanjem svih dogovora, kao i zemlje koje stoje iza Prištine ali i koleba naše prijatelje oko stava vezanog za jasnu, principijalnu pozicije Srbije.
Svako nastojanje Prištine da zadobije međunarodno priznanje, pa i na način ulaska u neku od međunarodnih organganizacija, mora biti u startu osporeno, zaključuje Jovanović.
Podsetimo da Izvršni savet Uneska ima 58 članova koje bira Generalna konferencija na četiri godine, a jedna od nadležnosti Izvršnog saveta je da daje preporuke o prijemu novih država koje nisu članice Ujedinjenih nacija. Trenutno predsedavajuća Izvršnim savetom Uneska je ambasador Srbije pri Unesku Tamara Rastovac Siamašvili.
Bitka će biti žestoka, ali Srbija ima jače adute od Prištine!
Foto: Tanjug/Miloš Milivojević
Albansku kandidaturu za članstvo u Izvršnom savetu Organizacije za obrazovanje, nauku i kulturu UN - Unesko, nekadašnji ambasador Srbije u Unesku, profesor Darko Tanasković ne vidi kao naročito značaj korak za moguću uspešnju kandidaturu Kosova u ovoj organizaciji i ocenjuje da je za našu zemlju važno da nastavi da jača poziciju u toj međunarodnoj organizaciji i da se bori da Kosovo nikada ne postane članica Uneska.
Podseća da je 2015. godine zvanična Tirana bila predlagač inicijative da Kosovo bude primljeno u Unesko uz podršku 40-ak država i dodaje da nema sumnje da će Albanija, ukoliko se ta inicijativa obnovi naredne godine, biti opet aktivno angažovana na pripremanju terena za ponavljanje te kandidature.
- Samo članstvo u Izvršnom savetu nije presudno za uspeh, ali sigurno širi manevarski prostor države koja je članica, pošto se tu najdinamičnije odvija rad u Unesku - istakao je Tanasković i dodao da je 2015. tadašnji predstavnik Albanije bila Besiane Kadare, ćerka čuvenog albanskog pisca Ismaila Kadarea, koja je sada, posle jednog mandata u organizaciji UN, ponovo u Unesko.
To znači, kaže Tanasković, da Albanija računa na njeno iskustvo i veze koje je uspostavila, što ukazuje da je "reč o dobro osmišljenom i planiranom pristupu".
Međutim, smatra on, Srbija u svemu ovome nije bez aduta, jer podseća da je na nedavnom zasedanju Generalne konferencije Uneska, kao kandidat elektroralne grupe zemalja u kojoj i Albanija, za predsednika Izvršnog saveta izabrana naša predstavnica Tamara Rastovac Siamašvili, što je, ističe, značajan diplomatski uspeh.
- Kada je neko iz Srbije na mestu predsednika, to onda daje određene mogućnosti, ali ne presudne na konačan ishod suprotstavljanju prijema Kosova u Unesk - rekao je Tanasković i istakao da Srbija u ovom trenutku ima jače adute i boje izglede od Albanije, čak i ako bude članica Izvršnog saveta.
Tanasković smatra da će "bitka postati veoma žestoka" kada na dnevni red bude došlo pitanje članstva Kosova u Unesko, dok, ističe, kandidatura Albanije za članstvo u Izvršnom savetu Unesko, nije nikakva tragedija.
- Ali sasvim jasno pokazuje da Albanija nastupa planski i da, pretpostavljam, računa za iduću godinu da obnovi zahtev, jer Kosovo ne može da obnovi, jer po rezoluciji 1244 SB nije država ni članica Uneska i ne može neposredno da ispostavi takav zahtev - naveo je Tanasković.
Ideja da neko van Albanije bude kandidat za šefa države, posebno ako je sa problematičnog prostora kao što je Kosovo i Metohija, neobična je i politički intrigantan, a zasigurno bi vodila u stvaranje „velike Albanije" ali i uticala na pregovore Beograda i Prištine
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ideja da neko van Albanije bude kandidat za šefa države, posebno ako je sa problematičnog prostora kao što je Kosovo i Metohija, neobična je i politički intrigantan, a zasigurno bi vodila u stvaranje „velike Albanije" ali i uticala na pregovore Beograda i Prištine
Svečano je otvoren deo autoputa od Adrana kod Kraljeva do Preljine kod Čačka, na Moravskom koridoru, a prisustvovao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji se autobusom vozio novom deonicom zajedno sa predstavnicima vlade i izvođačima radova.
Svečano je otvoren deo autoputa od Adrana kod Kraljeva do Preljine kod Čačka, na Moravskom koridoru, a prisustvovao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji se autobusom vozio novom deonicom zajedno sa predstavnicima vlade i izvođačima radova.
Predsednik Vučić otvorio je novu deonicu Moravskog koridora, ističući da je Srbija izgradila više auto-puteva nego u prethodnim decenijama, a onda rekao nešto što je izazvalo potpuno oduševljenje.
U selu Oplanić održano je veselje u znak podrške politici Srpske napredne stranke, narodske volje i borbe za državu Srbiju, a bio je prisutan i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
U autorskom tekstu za američki portal "Vašington egazminer" predsednik Srbije Aleksandar Vučić osvrnuo se na knjige Baraka Obame, nekadašnjeg predsednika SAD i sadašnjeg potpredsednika Džej Di Vensa.
Direktor Kancelarije za borbu protiv droga Vlade Srbije Milan Pekić izjavio je danas, povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga i krijumčarenja droga, da je u Srbiji za prvih pet meseci 2026. godine zaplenjeno 7 tona narkotika.
Uhapšeni Baranin, Martin Janković, brat je Stefana Jankovića, koji se takođe dovodi u vezu sa škaljarskim klanom i koji se trenutno nalazi na optuženičkoj klupi zbog ubistva dvojice državljana Srbije, Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića, koji su, prema optužbama, likvidirani 2019. godine u Danilovgradu.
Ukrajina je izrazila spremnost za moguće sastanke na nivou rukovodstva sa Rusijom i razgovore o okončanju rata, ali i Moskva mora da napravi korak ka tome, izjavio je večeras ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Pregovarači iz Izraela, Libana i Sjedinjenih Američkih Država potpisali su večeras trilateralni okvirni sporazum nakon pete runde diplomatskih pregovora u Vašingtonu radi okončanja izraelsko-libanskih sukoba.
Agent Službe bezbednosti Ukrajine Kiril Makarenko, koordinator neonacističke mreže Telegram kanala, pozvao je da se organizuje teroristički napad u SAD na Dan nezavisnosti kao čin osvete, saopštila je Federalna služba bezbednosti Rusije.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Šampita sa čokoladnom glazurom pravo je zadovoljstvo za ljubitelje domaćih kolača. Spoj mekane kore, laganog šnea i bogate čokolade osvaja već na prvi zalogaj.
Kabl za punjenje telefona često se menja, ali problem nije uvek njegov kvalitet. Vrlo često upravo nepravilno korišćenje znatno skraćuje njegov vek trajanja.
Stručnjaci objašnjavaju da vremenske prilike i količina dnevne svetlosti mogu značajno da utiču na hormonski sistem, što se odražava na funkcionisanje celog organizma.
Godinama je među ljubiteljima pasa vladalo mišljenje da je border koli najinteligentnija rasa na svetu. Međutim, najnovija naučna istraživanja pokazala su da se na vrhu liste sada nalazi druga rasa, Malinoa.
Naš paparaco uhvatio je Jevrema Kosnića, muža manekenke Danijele Dimitrovske, sa društvom u kafani, a on se nije odvajao od zgodne brinete, te ju je ispratio čak i do WC-a!
Pevačica Suzana Jovanović stigla je večeras na Tašmajdan u velikom stilu - luksuznim automobilom marke "mercedes", koji je privukao pažnju svih prisutnih.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.