Zapadni pokrovitelji lažnog Kosova ne odustaju od realizacije plana međunarodnog priznanja nepriznate države i u tom kontekstu treba razumeti kandidaturu Albanije u članstvo Izvršnog odbora Uneska. Pred Srbijom je ozbiljna diplomatska borba u kojoj mora ostati dosledna svojim principima da bi sačuvala svetinje
Podrška koju je Albanija zatražila od članica Uneska za kandidaturu u članstvu Izvršnog saveta ove organizacije u periodu od 2023-2027, o čemu je javnost izvestio portal Kosovo onlajn, nanovo je otvorilo pitanje mogućeg prijema Kosova u ovo telo UN, te sudbine srpskih manastira u južnoj pokrajini.
Zakulisne radnje tzv. Kosova i Albanije
Iako će se izbori za nove članove Izvršnog saveta održati tokom 42. zasedanja Generalne konferencije Uneska, tek u novembru 2023. godine, diplomata Živadin Jovanović, nekadašnji ministar spoljnih poslova SRJ, smatra da vreme nije na našoj strani i zahteva ozbiljnu diplomatsku aktvnost.
Ovaj korak Albanije, ocenjuje, moramo posmatrati u širem kontekstu, najpre lobiranja za priznanje nezavisnosti Kosova od čega Priština, uprkos preuzetim obavezama, nije odustala ali i iz ugla procesa ujedinjenja Albanije i KiM posredstvom odluke o bescarinskoj slobodnoj zoni koja obuhvata 20 kilometara sa jedne i druge strane granice čime je granica kao međunarodno pravni pojam ukinuta.
U ovakvim okolnostima, upozorava, bilo bi štetočinski da Srbija istrajava na nekoj doslednosti u sprovođenju potpisanih sporazuma.
- Iza svake aktivnosti Albanije i tzv Kosova stajale su zakulisne radnje, dok smo mi potpisivali dokumenta kao da preko puta stola sede ljudi sa najčasnijim namarama i odlučnošću da se drže linije statusne neutralnosti i principa međunarodnih odnosa. Mi moramo aktivirati sve napore i diplomatske potencijale da se ne dopusti članstvo Kosova u Unesko, ali i u bilo koju drugu međunarodnu organizaciju sastavljenu od suverenih država. Srbija mora biti jasna, dosledna i odlučna jer je to jedini uslov da pridobije širu podršku u svetu za svoje principijalne stavove.
Sve posle Vašingtonskog sporazuma - na štetu Srbije
Na pitanje kako iz ugla Vašingtonskog sporazuma tumačiti kandidaturu Albanije u Izvršni odbor Unesko što otvara prostor za eventualno članstvo i tzv Kosova, Jovanović napominje da je ovaj sporazum donet u određenom trenutku i određenim međunarodnim okolnostima, i da iako nije od tada proteklo mnogo vremena, mnogo toga se desilo na štetu Srbije.
- Praktično, diplomatsko lobiranje za priznavanje Kosova i Metohije od strane zapadnih činilaca na čelu sa SAD je nastavljeno. Ništa od prihvaćenih obaveza iz ovog ali i Briselskog sporazuma se ne ispunjava. Rezultat toga je i ponašanje privremenih vlasti na KiM koje nisu uradile ništa u pogledu bezbednosti, sigurnosti i slobode kretanja, postupaka za krivična dela i zločine prema srpskom narodu niti u pogledu stvaranja uslova za vraćanje 250 hiljada proteranih Srba i nealbanaca sa KiM.
Širenje nespokojstva i nesigurnosti
Sve što je rađeno od strane privremenih institucija na KiM bilo je u pravcu izazivanja i širenja nespokojastva i nesigurnosti među srpskim i nealbanskim stanovništvom, odnosno nastavka procesa etničkog proterivanja.
Vučić: Hteli bi da tzv Kosovo uguraju u NATO, to neće moći!
Foto: Tanjug/Rade Prelić
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je upozorio da postoji opasnost da takozvano Kosovo bude primljeno u NATO.
"Svi pokušavaju da nateraju Srbiju da prizna Kosovo. Očekujem da nekome padne na pamet da Kosovo ubace u NATO i time natera da četiri zemlje od pet zemalja EU priznaju nezavisnost i time nateraju i nas da prihvatimo to", rekao je predsednik Vučić i naglasio da Srbija to neće prihvatiti nikad, pa čak i da se to ostvari.
On je govoreći o pritiscima na Srbiju u vezi sa Kosovom i Metohijom spomenuo i sve veći broj specijalnih izaslanika sa Zapada.
"Imamo sve više izaslanika od Gabrijela Eskobara, Stjuarta Piča, Miroslava Lajčaka do sada nemačkog izaslanika. Oni svi šalju izaslanike, ali ne žele da se Rusija umeša u pregovore oko Kosova. Oni bi sami sve da se dogovore i da kažu ostalo vam je malo vremena da priznate nezavisnost Kosova. Ipak, nemojte zaboraviti da sam odbio međusobno priznanje usred Bele kuće iako su Amerikanci bili fer domaćini. Tamo je najteže bilo, usred SAD odbiti priznanje. Imali smo i pritiske u Briselu da dozvolimo ulazak Kosova u UN. Samo da znate sa kakvim se sve pritiscima suočavamo da bismo priznali Kosovo - izjavio je Vučić za Tanjug.
S druge strane, insistira, suvereno je pravo suverene države da brani svoj suverenitet i teritorijalni integritet.
- Apsolutno se ne može poreći da je mirna dipomatska aktivnost legitimno pravo Srbije kao što je legitimno i da sve zemlje koje su raspoložene a koje su pod pritiscima i ucenama Zapada i SAD u pogledu kredita i humanitarsne pomoći, u jednom trenutku zauzele stav koji je i za njih štetan o priznavanju secesije, od toga odustanu", ističe Jovanović napominjući da je Srbija ušla u članstvo UN, OEBS-a, Saveta Evrope i svih drugih međunarodnih institucija kao država sa određenom teritorijom u čijem je sastavu i Kosovo i Metohija.
Srbija ima i pravo i obavezu da štiti svoje interese
Otuda su, ukazuje, i pravo i obaveza Srbije da kao država štiti svoje nacionalne i državne interese i radi na smanjivanju broja zemalja koje su priznale tzv Kosovo.
Ujedno to je i izraz poštovanja odluka prijateljskih zemalja koje nisu priznale KiM kao i odluke SBUN i Rezolucije 12 44 koja predviđa da se rešenje za KiM može tražiti samo kao široka i suštinska autonomija u okviru teritorijalnog integriteta Srbije.
- U borbi za KiM ne sme da bude kolebanja, pa u tom smislu ni dozvole da se tzv Kosovo pojavljuje kao učesnik na međunarodnim takmičenjima koja se održavaju u Beogradu, što je nedavno bio slučaj. To su pogrešni signali upućeni zemljama koje podržavaju Srbiju kao suverenu zemlju i rešavanje stausa KiM u skladu sa međunarodnim pravom i u okvirima Rezolcije SB 12 44", upozorava Jovanović, ukazujući na paradoksalnu situaciju da naši prijatelji, uključujući stalne članove SB neprikidno na međunarodnom planu potenciraju da se rešenje može tražiti jedino u okvirima međunarodnog prava, Ustava Srbije i Rezolucije 1244, dok naši učesnici u bilateralnim razgovorima istu Rezoluciju ne pominju.
Signali koji ohrabruju Prištinu
Taj signal, smatra, ohrabruje Prištinu da nastavi sa nepoštovanjem svih dogovora, kao i zemlje koje stoje iza Prištine ali i koleba naše prijatelje oko stava vezanog za jasnu, principijalnu pozicije Srbije.
Svako nastojanje Prištine da zadobije međunarodno priznanje, pa i na način ulaska u neku od međunarodnih organganizacija, mora biti u startu osporeno, zaključuje Jovanović.
Podsetimo da Izvršni savet Uneska ima 58 članova koje bira Generalna konferencija na četiri godine, a jedna od nadležnosti Izvršnog saveta je da daje preporuke o prijemu novih država koje nisu članice Ujedinjenih nacija. Trenutno predsedavajuća Izvršnim savetom Uneska je ambasador Srbije pri Unesku Tamara Rastovac Siamašvili.
Bitka će biti žestoka, ali Srbija ima jače adute od Prištine!
Foto: Tanjug/Miloš Milivojević
Albansku kandidaturu za članstvo u Izvršnom savetu Organizacije za obrazovanje, nauku i kulturu UN - Unesko, nekadašnji ambasador Srbije u Unesku, profesor Darko Tanasković ne vidi kao naročito značaj korak za moguću uspešnju kandidaturu Kosova u ovoj organizaciji i ocenjuje da je za našu zemlju važno da nastavi da jača poziciju u toj međunarodnoj organizaciji i da se bori da Kosovo nikada ne postane članica Uneska.
Podseća da je 2015. godine zvanična Tirana bila predlagač inicijative da Kosovo bude primljeno u Unesko uz podršku 40-ak država i dodaje da nema sumnje da će Albanija, ukoliko se ta inicijativa obnovi naredne godine, biti opet aktivno angažovana na pripremanju terena za ponavljanje te kandidature.
- Samo članstvo u Izvršnom savetu nije presudno za uspeh, ali sigurno širi manevarski prostor države koja je članica, pošto se tu najdinamičnije odvija rad u Unesku - istakao je Tanasković i dodao da je 2015. tadašnji predstavnik Albanije bila Besiane Kadare, ćerka čuvenog albanskog pisca Ismaila Kadarea, koja je sada, posle jednog mandata u organizaciji UN, ponovo u Unesko.
To znači, kaže Tanasković, da Albanija računa na njeno iskustvo i veze koje je uspostavila, što ukazuje da je "reč o dobro osmišljenom i planiranom pristupu".
Međutim, smatra on, Srbija u svemu ovome nije bez aduta, jer podseća da je na nedavnom zasedanju Generalne konferencije Uneska, kao kandidat elektroralne grupe zemalja u kojoj i Albanija, za predsednika Izvršnog saveta izabrana naša predstavnica Tamara Rastovac Siamašvili, što je, ističe, značajan diplomatski uspeh.
- Kada je neko iz Srbije na mestu predsednika, to onda daje određene mogućnosti, ali ne presudne na konačan ishod suprotstavljanju prijema Kosova u Unesk - rekao je Tanasković i istakao da Srbija u ovom trenutku ima jače adute i boje izglede od Albanije, čak i ako bude članica Izvršnog saveta.
Tanasković smatra da će "bitka postati veoma žestoka" kada na dnevni red bude došlo pitanje članstva Kosova u Unesko, dok, ističe, kandidatura Albanije za članstvo u Izvršnom savetu Unesko, nije nikakva tragedija.
- Ali sasvim jasno pokazuje da Albanija nastupa planski i da, pretpostavljam, računa za iduću godinu da obnovi zahtev, jer Kosovo ne može da obnovi, jer po rezoluciji 1244 SB nije država ni članica Uneska i ne može neposredno da ispostavi takav zahtev - naveo je Tanasković.
Ideja da neko van Albanije bude kandidat za šefa države, posebno ako je sa problematičnog prostora kao što je Kosovo i Metohija, neobična je i politički intrigantan, a zasigurno bi vodila u stvaranje „velike Albanije" ali i uticala na pregovore Beograda i Prištine
Ideja da neko van Albanije bude kandidat za šefa države, posebno ako je sa problematičnog prostora kao što je Kosovo i Metohija, neobična je i politički intrigantan, a zasigurno bi vodila u stvaranje „velike Albanije" ali i uticala na pregovore Beograda i Prištine
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obratio se u "Srpskom Dnevniku" na Informer televiziji povodom skandaloznog pokušaja blokadera i REM-a da ugase najgledaniju i jedinu opozicionu televiziju u zemlji, istakavši da je o ovom državnom teroru obaveštena celokupna međunarodna javnost.
Nataša Kandić, osnivač Fonda za humanitarno pravo i vatreni podržavalac blokaderskog pokreta priznala je u razgovoru za hrvatske medije da je "njena politika" pobedila na izborima u Srbiji, kao i da je na to veliki uticaj imala Hrvatska.
Dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Novom Sadu, prof. dr Patrik Drid, poručio je da neće podneti ostavku pod pritiskom i da se o rukovodstvu fakulteta mora odlučivati u skladu sa propisanim procedurama, a ne ultimatumima.
Poslanik u Skupštini Srbije Nebojša Bakarec ocenio je da je bilans Studentske liste šest dana nakon pobede na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji - katastrofalan.
Crveni tim odneo je ubedljivu pobedu rezultatom 8:2 u večerašnjem izdanju najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija, koji se emituje na Informer televiziji!
Inženjer vazduhoplovstva i pilot u penziji izneo je prvu stručnu procenu mogućih uzroka pada vojno-transportnog helikoptera EUFOR-a kod Brčkog, u kom su poginule četiri osobe, a 11 je povređeno.
Pripadnici beogradske policije rasvetlili su krvavi obračun u kom je teško povređen kirgistanac (39) i uhapsili državljanina Azerbejdžana (50) zbog sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo u pokušaju.
Svi povređeni vojnici iz teške helikopterske nesreće kod Brčkog nalaze se u stabilnom stanju i njihovi vitalni parametri su zadovoljavajući, potvrdio je portparol bolnice u Brčkom Salih Ibrahimbegović.
Školski autobus koji je prevozio oko 20 dece udario je jutros u zid kuće u Bad Oldeslou, u nemačkoj pokrajini Šlezvig-Holštajn, a tačan broj i težina povreda još nisu poznati.
Najviši američki vojni zvaničnik zadužen za nadgledanje operacija na Bliskom istoku Bred Kuper sastao se u četvrtak u Beloj kući sa američkim predsednikom Donaldom Trampom kako bi predstavio vojne opcije za Iran, objavio je "Volstrit džornal" (WSJ), pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike i druge dobro obaveštene osobe.
Protekle noći izveden je pokušaj napada ukrajinskih bespilotnih letelica na Moskvu koji je bio jedan od najmasovnijih ove godine, objavio je gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin.
Gitara koju je muzičar Džordž Majkl svirao u spotu za pesmu "Faith" iz 1987. godine prodata je za 215.000 evra na aukciji u Velikoj Britaniji, uprkos sporu između članova porodice njegove nekadašnje lične asistentkinje Šivon Bejli i njenog supruga, koji je predmete ponudio na prodaju.
Dok se svet oprašta od legendarnog glumca Patrika Stjuarta, posebnu pažnju privlače njegove poslednje objave i snimci koje je tokom prethodnih meseci delio sa publikom.
Festival profesionalnih pozorišta Vojvodine, 74. po redu otvoren je na sceni zrenjaninskog pozorišta Toša Jovanović, predstavom "Đuka", dramskog ansambla ovog pozorišta.
Čuvena modna kuća Victoria’s Secret ponovo je uspela da privuče pažnju javnosti, a ovog puta za to su zaslužne neke od najpoznatijih svetskih manekenki koje su zablistale u novoj prazničnoj kampanji.
Mesec u Raku donosi pojačanu emotivnost, intuiciju i potrebu za bliskošću sa ljudima koji nam pružaju osećaj sigurnosti. Ovaj astrološki period snažno će uticati na Rakove, Ribe i Škorpije.
Pevačica Vera Matović imala je manji problem sa organizatorima na koncertu Goce Lazarević, kada je htela da direktno izađe na scenu i iznenadi koleginicu, što je na kraju i uspela.
Pevač Ljuba Perućica i njegova supruga, voditeljka Katarina Kolozeus, od svog doma napravili su pravi raj u kojem pronalaze mir i uživaju u porodičnoj atmosferi.
Pevač Danijel Alibabić progovorio o odnosu kolege Harisa Džinovića i njegove bivše žene Meline Galić, pa otkrio detalj koji je mnogima privukao pažnju - Melina nije volela da sedi u društvu drugih muškaraca.
Komentari