Poljoprivrednicima u Srbiji glavobolju godinama zadaju vremenske neprilike poput nedostatka padavina, grada, bujičnih poplava, letnjih tropskih temperatura... Zbog njih proizvođači ostaju bez očekivanog prinosa i zarade. Da li nam priroda vraća onako kako se prema njoj odnosimo i hoće li se ovde umesto kupusa ili paprike, recimo, gajiti pomorandže i limun?
Proizvođači kupusa iz Futoga kažu da se poljoprivrednici poslednjih godina sve više suočavaju s ekstremnim klimatskim pojavama u prirodi. U izmenjenim uslovima teško je sačuvati biljke i ostvariti planirane prinose.
Proizvođači kupusa iz Futoga kažu da se poljoprivrednici poslednjih godina sve više suočavaju s ekstremnim klimatskim pojavama u prirodi. U izmenjenim uslovima teško je sačuvati biljke i ostvariti planirane prinose.
- Primećujem da su oblaci veštački, da se zemljište brzo isušuje, da biljkama fali sunca. To nisu prirodni procesi i takve stvari, po meni, verovatno radi tehnologija o kojoj ne znamo ništa, a koja je u službi velikog biznisa. Pre dve godine smo imali fenomen smanjenja glavičenja kupusa, pa su nam prinosi bili dosta manji. Prošle godine smo dobili led u periodu u kom ni najstariji ljudi ne pamte da ga je bilo. Tamo gde je pao, štete su bile ogromne - objašnjava Miroljub Janković, proizvođač futoškog kupusa.
Nažalost, dodaje, dobar deo prirode je nepovratno uništen. A što je još gore, životnu sredinu i dalje uništavamo.
- Najviše me pogađa saznanje da sam i sam bio saučesnik, iz neznanja, i da moram da plaćam da bi se priroda i dalje uništavala. Ne primećujemo da je mnogo toga veštačko. Od semena, đubriva, sredstava za zaštitu, veštačkih uslova za proizvodnju hrane do inteligencije... I ne pitamo se šta je ostalo prirodno - kaže ovaj povrtar i dodaje:
Foto: printscreen Agro TV
Padavine utiču i na kupus
- Dovoljno imam godina da sam zapamtio kako izgleda prirodna kiša. Pio sam je i kupao se njom bez ikakvih posledica, a danas se trudim da ne pokisnem da ne bih imao problema. Odrastao sam u prirodi i danas provodim dosta vremena u prirodi. Posmatrajući je, uveren sam da ona može da opstane samo ako se u njoj odvijaju procesi u balansu i harmoniji po prirodnim zakonima", objašnjava Janković.
Pojava klimatskih ekstrema utiče na visinu i kvalitet prinosa
Kada govorimo o poljoprivredi najznačajnija karakteristika umereno-kontinentalne klime Srbije jeste ciklično smenjivanje zimskog mirovanja i perioda vegetacije biljaka, kao i pojava klimatskih ekstrema koji bitno utiču na visinu i kvalitet prinosa, kažu stručnjaci.
- Pod uticajem promene klime u poslednjih dvadesetak godina imamo sve češće, duže i intenzivnije toplotne talase koji prekidaju fiziološke procese u biljkama i izazivaju toplotni stres. Učestalija je pojava poznih prolećnih mrazeva, koji u velikoj meri ometaju i limitiraju poljoprivrednu proizvodnju na višim nadmorskim visinama, jer je bezmrazni period sve kraći - kaže Zorica Radičević, šef Odseka za agrometeorološke analize i informacije RHMZ Srbije, pa objašnjava:
- Početak vegetacije je sve raniji. To može da bude problem jer pozni prolećni mrazevi nanose velike štete rano procvetalim biljkama. U toku zimskog perioda češća je pojava ekstrema, bilo u vidu jakih zimskih mrazeva (minimalne temperature ispod -15 ⁰C), bilo u vidu pojave toplih epizoda koje mogu izazvati prevremno pokretanje fizioloških procesa u biljkama!
Da bi imali što manje štete, poljoprivrednici moraju da se prilagode promenama.
- Poljoprivredni proizvođači, naročito oni koji žele da dobiju biološke maksimume svojih poljoprivrednih kultura, moraju s pažnjom da prate klimatske i meteorološke prognoze i da se prilagode klimatskim prilikama kroz primenu adekvatnih agrotehničkih mera, odabira sortimenta i poštovanja plodoreda. Takođe, veoma važna mera je, pre podizanja višegodišnjih zasada, da se uradi agrometorološka analiza da li određeno područje odgovara gajenju željene poljoprivredne kulture - ističe Radičević.
Muke zbog toplotnih talasa
Klimatski ekstrem na koji nije moguće uticati su toplotni talasi.
- Toplotni talasi su pojave kada su pet i više uzastopnih dana maksimalne temperature vazduha više za 5 i više stepeni Celzijusa, nego što je to uobičajeno za određeno područje i godišnje doba. Od početka dvadeset prvog veka uočena je češća pojava tog klimatskog ekstrema, čije posledice nije moguće ublažiti. Posledice suše moguće je izbeći agrotehničkom merom navodnjavanja, posledice mraza primenom tehnika zaštite od mraza, ali na pojavu dugotrajnih visokih temperatura nema odgovora - kaže naša sagovornica.
I pored promene klime u skorije vreme ne treba očekivati da pšenicu, kukuruz, kupus ili papriku zamene masline, limun, pomorandže...
- Sav biljni svet koji raste ili se gaji na prostoru Srbije prilagođen je klimatskim uslovima našeg podneblja. Biljka, kao živi organizam, ima mogućnost adaptacije na delimično izmenjene uslove gajenja. U dogledno vreme ne očekuje se takva promena klime koja bi ograničila gajenje tradicionalnih useva. Potrebno je samo intenzivirati agrotehničke mere i obratiti posebnu pažnju na izbor sortimenta - smatra Radičević.
Do 2040. treba očekivati povećanje temperature vazduha, ali i ekstremnih padavina
Procene pokazuju da će se klima menjati i u narednim godinama, pa i decenijama.
- Na osnovu klimatskih projekcija, koje je uradio RHMZ u saradnji sa ekspertima iz Instituta za meteorologiju Fizičkog fakulteta u Beogradu, do kraja ovog veka očekuje nas povećanje temperature vazduha i smanjenje količina padavina. Intenzitet promena će zavisiti od preduzetih mera za smanjenje emisije gasova s efektom staklene bašte, na svetskom i nacionalnom nivou - objašnjava Dragan Mihić iz Odseka za monitoring klime RHMZ i još naglašava:
Foto: printscreen Agro TV
Klima sve više utiče na našu poljoprivredu, što poljoprivrednicima stvara glavobolje
- Na osnovu Drugog izveštaja Srbije prema Okvirnoj konvenciji UN o promeni klime, na teritoriji Srbije se u toku tridesetogodišnjeg perioda 2011-2040. godine očekuje pozitivan dekadni trend promene godišnje temperature vazduha od 0,3-0,9ºC, zavisno od scenarija budućih klimatskih uslova. Najizraženije zagrevanje se može očekivati tokom letnje i jesenje sezone. U tim uslovima bi došlo do smanjenja broja mraznih dana, a povećanja broja letnjih dana i tropskih noći, kao i povećanja dužine trajanja vegetacionog perioda - ističe sagovornik.
Kupus
Za isti tridesetogodišnji period očekuje se povećanje ukupne godišnje količine padavina od 5-20%, ali s povećanjem kišnih ekstrema, kišnih epizoda, kao i povećanjem njihove učestalosti.
- Gledano po sezonama, očekivano je povećanje količine padavina u toku zime i proleća, ali smanjenje tokom leta i jeseni. Ovde je potrebno naglasiti da se kao referentni klimatološki period, u odnosu na koji se računaju sve anomalije i trendovi, koristi period 1961-1990. godiine - kaže Mihić.
Svima je poznata izreka da besplatnog ručka nema. Čini se da je tako i sa prirodom i da sada dolazi na naplatu sve ono što je čovek svojim činjenjem svesno ili nesvesno poremetio u prirodnom ciklusu. Vremena da se pojedine stvari promene još ima, ali je i ono pred istekom.
Zato, iskoristimo ga pametno i pomozimo životnoj sredini da se oporavi da buduće generacije ne bi morale da uče kako se umesto žitarica, šljiva, kupusa i paprike ovde gaji tropsko ili neko drugo voće i povrće.
Kako se bliži proleće ljudi sve češće razgledaju internet oglasnike u potrazi za nekretninama - stanom, kućom ili vikendicom iz snova. Očekivanja su ogromna a budžeti baš i ne tako veliki pa se svi trude da prođu što jeftinije. Tako jedan Nebojša nudi imanje s kućom i 26 ari zemlje po nezamislivo maloj ceni!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kako se bliži proleće ljudi sve češće razgledaju internet oglasnike u potrazi za nekretninama - stanom, kućom ili vikendicom iz snova. Očekivanja su ogromna a budžeti baš i ne tako veliki pa se svi trude da prođu što jeftinije. Tako jedan Nebojša nudi imanje s kućom i 26 ari zemlje po nezamislivo maloj ceni!
Više javno tužilaštvo, Posebno odeljenje za borbu protiv visokotehnološkog kriminala (VTK VJT) u Beogradu traži hitnu identifilaciju osobe koja nudi novac na Instagramu za ubistvo predsednika Srbije Aleksandra Vučića, nezvanično saznaje Informer.
Megaekskluziva - Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević u današnjem Kolegijumu Informer TV je otkrio gde se trenutno nalazi vođa obojene revolucije, takozvani rektor Vladan Đokić.
Uzalud se Branko Ružić mesecima uspinje da se dodvori tajkunskim medijima, uzalud pljuje po sopstvenoj koaliciji i pokušava da glumi "principijelnog opozicionara" - za tajkunske medije Nova S i N1 on je i dalje samo običan politički preletač i foteljaš kojeg duboko preziru.
Jedan od istaknutih predstavnika opozicione koalicije, Miroslav Miki Aleksić, u svom najnovijem javnom istupu zaprepastio je javnost Srbije otvoreno najavljujući scenario nasilja, pa čak i ljudske žrtve tokom izbornog procesa.
Evropska demokratska partija (European Democrats) otvoreno je pružila podršku blokaderskoj listi i blokaderima u Srbiji, poradovavši se lažnim anketa i naduvani procentima!
Raspad, rasulo i potpun blam na blokadama doživeli su svoj vrhunac u Veterniku, kada su se lažni borci za prava građana potukli ne znajući da su na istoj strani.
Policija i tužilaštva u Užicu intenzivno rade na utvrđivanju identiteta blokaderskih nasilnika koji su 29. avgusta napravili izazvali teške incidente na mirnom skupu SNS-a.
Novi učesnik Exatlona je Strahinja Jovanić iz Apatina, a svojim veštinama i snalaženju na poligonima definitivno će ostalim takmičarima biti opasna konkurencija.
Nova sezona najvećeg sportskog rijalitija na svetu Exatlona, uskoro počinje, a među učesnicima koji su izazvali najviše pažnje jeste i Ivan Markioli iz Beograda.
Stravična porodična tragedija potresla je Višnjićevo kod Šida, gde je S. Đ. preminuo od zadobijenih povreda, a njegov sin J. Đ. osumnjičen je za nasilje u porodici sa smrtnim ishodom.
Više javno tužilaštvo u Sremskoj Mitrovici predložilo je sudu da odredi pritvor do 30 dana osumnjičenom za nasilje nad svojim ocem, koji je od zadobijenih povreda preminuo.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da Moskva ide ka rešavanju sukoba u Ukrajini, nakon što je indijski premijer Narendra Modi pozvao na napredak ka okončanju rata.
Grupa tinejdžera u Sankt Peterburgu bacila je električni bicikl sa 14. sprata stambene zgrade, navodno u pokušaju da privuče pažnju na društvenim mrežama.
Pre nego što je postala svetska zvezda, Nikol Kidman snimala je erotske scene sa kolegom Bilijem Zejnom koji će popularnost steći tek kasnije ulogom u filmu "Titanik".
Film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" proslavljenog reditelja Lordana Zafranovića otvoriće 53. Međunarodni filmski festival FEST 2. oktobra u Plavoj dvorani Sava centra.
Italijanska pevačica i seks bomba Sabrina Salerno (58), još jednom je dokazala zbog čega decenijama nosi titulu apsolutne vladarke najlepših grudi u toj zemlji.
Predfestivalski program Nacionalnog festivala filma i televizije - NAFFIT 2026 u nedelju je obeležio koncert ansambla "Virtuozi" pod upravom maestra Bojana Suđića na Kraljevom trgu na Zlatiboru.
Slatko od šljiva je stari recept poznat po celim komadima šljiva, gustom sirupu i mirisu limuna. Tajna recepta je u krečnoj vodi, u kojoj šljive kratko odstoje kako bi zadržale oblik i ne bi se raspale tokom kuvanja.
Raisa Belini, nekadašnja radnica na luksuznim jahtama, odlučila je da otkrije i onu manje poznatu, mračniju stranu života na plovilima bogataša. Nakon pet godina provedenih na jahtama otkrila je da stvarnost često nema mnogo veze sa slikama glamura koje viđamo na društvenim mrežama.
Ne postoji insekticid koji može potpuno da uništi smrdibube, pa je često borba sa njima unapred izgubljena, a stručnjaci ističu da je najbolje usisati ih.
Stručnjaci tvrde da telefon uglavnom ne mora da prisluškuje naše razgovore da bi znao šta nas zanima. Umesto toga, algoritmi prikupljaju i analiziraju veliki broj podataka koje svakodnevno ostavljamo na internetu. Oni prate koje sajtove posećujemo, šta pretražujemo, koje objave gledamo i lajkujemo, koje aplikacije koristimo i gde se nalazimo.
Frizuru ne određuje samo oblik lica, već i gustina i tekstura kose. Kod tanke i ređe kose posebno se preporučuje stepenasto šišanje, jer joj daje više volumena i čini je vizuelno bujnijom. Kraće frizure, naročito različite varijante boba, odličan su izbor jer kosa deluje punije.
Bivši učesnik rijalitija "Elita 9" Danilo Dača Virijević otputovao je na rodno Kosovo i Metohiju, a trenutke iz rodnog kraja podelio je sa svojim pratiocima.
Vesna Počuča Šana, nekada najpoznatija striptizeta u Jugoslaviji, a danas uspešna OnliFens kreatorka, ponovo je uzburkala javnost provokativnim snimkom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.