Sve češće nasilje nad ženama sa smrtnim ishodom zahteva da se tokom istrage sagleda celokupan život žrtve kako bi se došlo do detalja koji su zločinu prethodili. Slučaj Sonje Radoš iz Beograda otkrio je da je preživela godinu dana pakla, a čitav odnos koji se završio smrću je jeziv.
Prema pravosnažno potvrđenoj presudi, Šućurović je od juna 2023. do 21. juna 2024. godine nad Sonjom uspostavio sistem fizičkog kažnjavanja.
Ograničavao joj je kretanje, određujući joj kada sme da ode na posao i kada mora da se vrati kući, dok se istovremeno izdržavao od njenog novca i živeo u njenom stanu. Sud je utvrdio i da ju je ponižavao, zahtevajući od nje da sama bira gde će je udariti, kao i da tokom batinanja ne sme da ispusti glas.
Tokom tog perioda tukao ju je pesnicama i nogama, ali i predmetima, među kojima su bili varjača i drška šrafcigera. Sonja je zadobila povrede glave, leđa, ruku i nogu, kao i prelome tri rebra i povrede grudne kičme, koje su zajedno predstavljale tešku telesnu povredu.
Nakon jedne povrede u predelu glave, prema presudi, Šućurović ju je odveo u kupatilo, stavio puder preko rane i namestio joj kosu kako se povreda ne bi videla.
Kobnog 21. juna 2024. godine, nakon verbalne rasprave i svađe, ponovo ju je fizički napao. Prema presudi, povukao ju je za kosu, gurnuo i šutnuo, nakon čega je kod Sonje došlo do tromboze, a zatim i trombne embolije od koje je preminula.
Sud je utvrdio da je nasilje bilo deo kontinuiranog obrasca zlostavljanja, a ne izolovani incident koji je prethodio njenoj smrti.
Foto: Društvene mreže
Sonja Radoš sa partnerom
Kada se dogodi ubistvo, javnost gotovo odmah počinje da zamišlja ubicu kao nepoznatu osobu koja se pojavila niotkuda, izvršila zločin i nestala bez traga. Međutim, istraga često kreće u potpuno drugom smeru. Dok se javnost pita ko je mogao da učini tako nešto, policija najpre pokušava da rekonstruiše život žrtve i proveri ljude koji su joj bili najbliži.
To, naravno, ne znači da su najbliži ljudi automatski osumnjičeni. Oni su, međutim, često prvi izvor informacija o tome kako je žrtva živela, sa kim se viđala, da li je imala probleme i šta joj se dešavalo neposredno pre smrti.
Upravo zato istraga često počinje od pitanja ko je poslednji video žrtvu, sa kim se čula, gde je bila i da li je nekome pomenula strah, svađu, dug ili problem koji je pokušavala da reši.
Istražitelji na taj način praktično vraćaju vreme unazad. Proveravaju poslednje pozive i poruke, snimke sa kamera, kretanje, sastanke i izjave ljudi iz njenog okruženja, pokušavajući da sastave što precizniju sliku poslednjih sati, ali i dana ili meseci koji su prethodili zločinu.
Foto: Foto: Shutterstock
Digitalna forenzika
Nekada odgovor zaista leži u onome što se dogodilo neposredno pre smrti, ali motiv može da se krije i mnogo ranije, u svađi koja je trajala mesecima, narušenom partnerskom odnosu, ljubomori, novcu, nasledstvu, poslovnom sukobu ili tajni za koju je neko želeo da ostane sakrivena.
Zato policija ne traži samo osobu koja je počinila zločin. Traži i odgovor na pitanje zbog čega bi neko to učinio.
Forenzički trag može da pokaže ko je bio na mestu zločina ili ko je došao u kontakt sa određenim predmetom, ali sam po sebi ne mora da objasni odnos između žrtve i počinioca.
Upravo zbog toga se fizički dokazi kombinuju sa iskazima svedoka, digitalnim i fizičkim tragovima i rekonstrukcijom odnosa koje je žrtva imala sa ljudima iz svog okruženja.
Danas važan deo te rekonstrukcije čini i digitalni život. Mobilni telefoni, poruke, aplikacije, društvene mreže i podaci o lokaciji mogu pomoći istražiteljima da utvrde gde se neko nalazio i sa kim je komunicirao. I alibi se zato ne proverava samo razgovorom.
Ukoliko postoje digitalni ili materijalni podaci koji mogu potvrditi ili opovrgnuti nečiju priču, oni postaju deo šire istrage.
Važno je, međutim, da se nečije ponašanje nakon tragedije ne tumači automatski kao dokaz krivice. Ljudi različito reaguju na šok i gubitak, pa neko može da plače, ćuti, deluje hladno ili reaguje potpuno neočekivano.
Sumnja dobija težinu tek kada se određeno ponašanje poklopi sa drugim okolnostima, poput promena u iskazu, neusaglašenog alibija, skrivenih informacija ili dokaza koji ne odgovaraju verziji događaja koju je osoba ispričala.
Zbog toga se istraga ubistva često ne svodi samo na mesto zločina i ono što je na njemu pronađeno. Ona je istovremeno i detaljna rekonstrukcija života osobe koja je ubijena.
Policija pokušava da utvrdi ko je znao njene navike, ko je imao pristup njenom svakodnevnom životu, sa kim je bila u kontaktu i da li je u njenom okruženju postojao sukob koji je mogao da preraste u nasilje.
Foto: 192_rs/Instagram
Iznošenje tela Sonje Radoš iz zgrade
Upravo slučaj Sonje Radoš pokazuje koliko odgovor na pitanje šta se dogodilo žrtvi nekada ne leži samo u poslednjih nekoliko minuta njenog života.
Da bi se utvrdilo šta je dovelo do smrti, neophodno je sagledati odnos koji joj je prethodio, obrasce ponašanja, ranije sukobe i nasilje koje je možda trajalo dugo pre nego što je završilo smrtnim ishodom.
Na kraju, što više odgovora istražitelji pronađu, krug ljudi koje proveravaju može postajati sve uži. Nekada se odgovor nalazi daleko od žrtve, kod osobe koja joj je bila potpuni stranac.
Ali nekada je ključ istrage mnogo bliže, u poslednjoj poruci, nečijem pozivu, odnosu koji je spolja delovao sasvim normalno ili sukobu za koji niko nije znao.
Zato jedno od najvažnijih pitanja nakon ubistva često nije samo ko je mogao da ga počini, već i šta se dešavalo u životu žrtve pre nego što je ubijena. Odgovor na to pitanje ponekad istražitelje vodi pravo do motiva, a motiv zatim do osobe koja je možda sve vreme bila mnogo bliže nego što je iko očekivao.
Jer mesto zločina može da sačuva tragove onoga što se dogodilo, ali život žrtve često krije odgovor na pitanje zbog čega se zločin uopšte dogodio.
Na mestu zločina krv nije samo posledica nasilja. Njene mrlje mogu da postanu svojevrsna mapa događaja. Oblik, veličina, raspored i međusobni odnos tragova mogu pomoći forenzičarima da utvrde gde se nalazila povređena osoba, kakvo je bilo njeno kretanje i pod kojim okolnostima su tragovi nastali.
Jedan zločin dogodi se u Budvi, drugi u Beogradu, između njih prođe gotovo godinu dana, a naizgled ih ništa ne povezuje. Ipak, tragovi sa mesta pucnjave mogu da otvore potpuno novu istragu.
Petar P. pronađen je mrtav pored puta u Staroj Pazovi u julu 2025. godine, a sve je, prema navodima iz istrage, trebalo da izgleda kao saobraćajna nesreća.
Ubice često veruju da će vreme uništiti dokaze i zauvek sakriti istinu. Međutim, upravo ono što se sa telom dešava satima, danima, mesecima, pa čak i godinama nakon smrti, može istražiteljima da otkrije kada je osoba preminula, da li je telo premeštano i na koji način je pokušano prikrivanje zločina.
Verovanje u crnu magiju, strah od kletvi i optužbe za vračanje u pojedinim slučajevima pretvorili su se u povod za brutalne zločine. Ljudi su proglašavani krivcima za tuđe bolesti, nesreće i smrti, a oni koji su poverovali u takve optužbe bili su spremni da zbog njih odu i korak dalje – do ubistva.
Neke svađe počinju zbog potpuno nevažnih stvari, ali kada bes nadvlada razum, posledice mogu biti fatalne. Ono što je moglo da se završi običnom raspravom, u ovim slučajevima pretvorilo se u zločin.
Neki zločini ostanu upamćeni po brutalnosti, drugi po motivu koji je teško razumeti, a postoje i oni kod kojih jedan naizgled nevažan detalj godinama proganja istražitelje.
Petak 13. već decenijama važi za jedan od najnesrećnijih datuma, a strah od njega toliko je rasprostranjen da čak ima i svoj naziv – paraskevidekatriafobija.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na mestu zločina krv nije samo posledica nasilja. Njene mrlje mogu da postanu svojevrsna mapa događaja. Oblik, veličina, raspored i međusobni odnos tragova mogu pomoći forenzičarima da utvrde gde se nalazila povređena osoba, kakvo je bilo njeno kretanje i pod kojim okolnostima su tragovi nastali.
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Novopečeni superligaš na srpskoj političkoj sceni, "Studentska lista - Studenti pobeđuju", doživeo je težak debakl pošto je ga lista "Srbija pobeđuje" sa kapitenom Aleksandrom Vučićem do nogu potukla na otvaranju nove sezone na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije (3:0).
Da poslanici Studentske liste i dalje ne znaju najosnovnije stvari u vezi sa boravkom u Narodnoj Skupštini, otkriva hit priča koju je jedan poslanik ispričao Vučićeviću, a koju je glavni urednik Informera prepričao gledaocima.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Predsedavajući na konstitutivnoj sednici u Skupštini Srbije, profesor Stojan Radenović, oglasio se povodom šokantnog otkrića da kandidat za šefa parlamenta Studentske liste Aleksandar Čupić nije profesor, već samo docent.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Obilne padavine, koje su od jutros zahvatile gotovo celu Srbiju, izazvale su velike probleme u saobraćaju. Brojne ulice našle su se pod vodom, dok su pojedini automobili ostali zaglavljeni ili se pokvarili usled otežanih uslova na putevima.
Rana prevencija seksualnog zlostavljanja dece mora da postane sastavni deo obrazovnog sistema, uz jasnu odgovornost odraslih i institucija za bezbednost svakog deteta.
Umesto da hitno rešava komunalni kolaps i spreči zarazu na poplavljenim ulicama Smedereva, nova vlast sprovodi politički teror nad neistomišljenicima, čiji je vrhunac hapšenje gradonačelnice Jasmine Vojinović.
Ruska vojska naglo je pojačala napade na pravcima Dobropolja i Konstantinovke, pokušavajući da sa juga i jugozapada ugrozi najvažniji ukrajinski odbrambeni pojas u Donbasu, koji obuhvata Slavjansk, Kramatorsk i Družkovku.
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Rusija je značajno povećala preciznost balističkih raketa „iskander“, koje sada mogu da pogađaju ciljeve sa odstupanjem od svega nekoliko metara, uprkos ukrajinskim sistemima za elektronsko ometanje.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Postoje ljudi koji uživaju u erotskim fantazijama, ali u njima nikada ne zamišljaju sebe i nemaju želju za seksualnim odnosom sa drugom osobom. Kanadski psiholog Entoni Bogaert ovu pojavu nazvao je seksualnošću bez identiteta.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Nekadašnja striptizeta i erotski model Vesna Počuča Šana objavila je fotografiju iz 1993. godine i podsetila javnost na period kada je bila na vrhuncu popularnosti.
Godina 2026. donela je mnogo lepih vesti na domaćoj estradi, a nekoliko poznatih pevača i pevačica dobilo je prinove i ostvarilo se u jednoj od najlepših životnih uloga.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.