Lubenica sprečava dehidrataciju, popravlja raspoloženje, daje energiju, topi masnoće i celulit, jača srce i prirodni je afrodizijak. Dinja pak zbog sadržaja kalijuma smanjuje povišen krvni pritisak, u narodnoj medicini se preporučuje posle obilnog znojenja, a dobra je i za probavu
Nema voća koje bolje gasi žeđ u vrelim letnjim danima od slatke, sočne lubenice ili dinje. Iako ove plodove smatramo voćem, oni su zapravo povrće, poput bundeve i tikve, što je za njihove mnogobrojne ljubitelje samo botanička formalnost. Lubenica sprečava dehidrataciju, popravlja raspoloženje, daje energiju, topi masnoće i celulit, jača srce i prirodni je afrodizijak. Dinja pak zbog sadržaja kalijuma smanjuje povišen krvni pritisak, u narodnoj medicini se preporučuje posle obilnog znojenja, a dobra je i za probavu.
Štiti od sunca
Lubenica nije samo vrhunski doživljaj za nepca, već je i prava riznica nutrijenata. Sadrži aktivne materije koje ublažavaju upale, kao i antioksidanse, bogata je vitaminima A, C i B1 i B6, a može da se pohvali i visokim nivoom kalijuma i magnezijuma, minerala poznatih po tome što pomažu u regulaciji krvnog pritiska. Odličan je diuretik koji stimuliše rad bubrega, što dovodi do izbacivanja toksina iz organizma.
Foto: Shutterstock
Čaj od semenki lubenice
Čaj od semenki lubenice preporučuje se pre svega osobama koje imaju pesak i kamen u bubregu, a sam čaj generalno stimuliše rad bubrega. Za pripremu vam je potrebna kašika semenki lubenice, koje ste prethodno samleli ili iseckali. Prelijte semenke s pola litra provrele vode i ostavite da se čaj ohladi. Zatim ga procedite i odmah popijte. Čaj pijte tri puta nedeljno, a možete ga piti i više puta na dan.
Za osobe sa slabim libidom lubenica je savršen dar prirode. Naime, ovo voće sadrži fitohemikaliju citrulin, koja ima svojstvo opuštanja krvnih sudova, čime indirektno utiče na seksualnu želju. Osim toga, citrulin suzbija taloženje masnoće u telu, što ga čini moćnim oružjem protiv celulita i masnih naslaga.
Likopen i beta-karoten, koji lubenici daju lepu crvenu boju, pozitivno deluju na zdravlje kardiovaskularnog sistema, a najnovija istraživanja pokazuju da likopen poboljšava zdravlje i čvrstinu kostiju. Takođe, oba nutrijenta štite kožu od štetnih uticaja sunčevih zraka, što je posebno korisno tokom leta.
Foto: shutter
Koštice lubenice nisu štetne, naprotiv. Bogat su izvor magnezijuma, fosfora, kalijuma i drugih minerala. U azijskoj medicini koriste se za čišćenje bubrega, ali i za smanjenje nadutosti i jačanje imuniteta.
Umiruje nerve
Dinja poseduje zavidnu količinu vitamina A neophodnog za dobar ten i vid, kao i vitamina C, koji zajedno štite organizam od kardiovaskularnih bolesti i starenja. Od minerala sadrži gvožđe, magnezijum, bakar, kalijum, mangan, kao i fosfor. Obiluje i antioksidansima koji pružaju zaštitu od obične prehlade, pa sve do mnogih ozbiljnijih oboljenja.
S obzirom na to da 90 odsto njenog sastava čini voda, a ima relativno malo kalorija, idealna je poslastica za sve one koji vode računa o liniji. Semenke, koje su takođe jestive, sadrže proteine, vlakna i omega-3 masne kiseline.
Foto: Pixabay
U narodnoj medicini ovo voće se preporučuje posle obilnog znojenja, a dobro je i za umirenje nerava. Uz osvežavajuću dinju brže prolaze posledice uboda insekata, ali se i koža brže oporavlja ako izgori na suncu.
Nutricionisti ističu da pored uticaja na bronzani ten, obilje beta-karotena ima mnogobrojna pozitivna dejstva koja su povezana sa respiratornim traktom, te se ova voćka savetuje kao deo redovne ishrane kod astme i hroničnog bronhitisa.
Foto: Shutterstock
Kako, poput lubenice, obiluje kalijumom, preporučuje se onima koji pate od hipertenzije. Osim pritiska, kalijum je potreban za regulaciju ravnoteže vode, kiselo-bazne ravnoteže i neuromuskulatorne funkcije, a takođe igra važnu ulogu u prenosu električnih impulsa do srca.
Biljna vlakna iz dinje povoljno deluju na bubrege i pomažu vam da se oslobodite toksina, a ujedno su i pravi blagoslov za nadut stomak.
RECEPTI:
Foto: Shuuterstock
Smuti sa đumbirom
Sastojci: pola manje dinje, isto toliko (u gramaži) lubenice, banana, pomorandži, 1-2 cm korena svežeg đumbira, 1-2 kašičice meda (po ukusu), šoljica kockica leda, malo sveže nane i šaka borovnica za dekoraciju.
Priprema: U blender stavite seckanu dinju, lubenicu, bananu, rendani đumbir, sok od pomorandže, malo meda, sveže listiće nane i kockice leda. Sve dobro miksajte, sipajte u rashlađene čaše i servirajte sa listićima nane i svežim borovnicama.
Foto: shutter
Dinje i lubenice sa pršutom
U slučaju da vam dolaze gosti (mada vam i ne treba neki povod) i želite da ih poslužite s pravom poslasticom, kockice lubenice i dinje umočite u votku s voćnim ukusom ili u neki liker. Hladne osvežavajuće kockice zamotajte komadima pršute i poslužite uz bruskete i/ili sir po izboru. Za veću dekorativnost, dinje i lubenice možete da izdubite kašikom za sladoled i zajedno sa pršutom i bebi mocarelom nanižete na štapiće za ražnjiće. Količine su proizvoljne, ali računajte da će vam uz pola manje dinje i isto toliko (u gramima) lubenice trebati oko 12 kriški pršute i 250 g mocarele.
Foto: Shutterstock
Letnja pileća salata
Sastojci: šolja balzamiko sirćeta, pileći file, so, biber, kašika maslinovog ulja, 4 šolje bebi spanaća ili zeleniša po izboru, 2 šolje kockica lubenice, pola šolje plavog sira ili fete, četvrtina šolje usitnjenih badema ili onih u listićima.
Priprema: Sipajte balzamiko sirće u malu šerpu i pustite da proključa. Smanjite toplotu i dinstajte 15-20 minuta dok se sirće značajno ne redukuje i ne počne da postaje sirupasto. U međuvremenu začinite i ispržite piletinu na gril tiganju, ostavite da se odmori pet minuta i isecite kockice. U činiju za posluživanje stavite spanać, piletinu, lubenicu, plavi sir, bademe i prelijte balzamiko sirćetom po ukusu. Po želji salatu dodatno prelijte maslinovim uljem.
Koprive se čuvamo kada šetamo po prirodi, jer opasno žari, ali ona je prirodni diuretik koji pomaže telu da izbaci prekomernu količinu tečnosti i soli, što snižava pritisak...
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Koprive se čuvamo kada šetamo po prirodi, jer opasno žari, ali ona je prirodni diuretik koji pomaže telu da izbaci prekomernu količinu tečnosti i soli, što snižava pritisak...
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je danas da je cilj da do kraja 2027. godine Srbija bude spremna za pristupanje šengenskom prostoru i naveo da je za otvaranje Klastera 3, najvažnije priznanje to što je Evropska komisija početkom jula dala šestu uzastopnu preporuku, naglasivši da ta institucija ima adekvatne mehanizme da na meritoran način proceni ispunjenost obaveza.
Šiptarski ekstremisti okačili su zastave Albanije i zloglasne terorističke organizacije OVK na kapije srpskih crkava u Lipljanu, nakon čega je policija privela dvojicu provokatora!
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je danas da je situacija sa požarima u Deliblatskoj peščari trenutno mirnija i da su naselja za sada bezbedna, naročito naselje Šumarak koje je veoma bilo izloženo riziku od požara.
Manastir Palja važi za najstariju svetinju u ovom kraju, gde je poslednju noć u Srbiji proveo Sveti Sava, a poznat je i po izvorima koji leče bolest i sterilitet.
Aleksandra Stefanović i Miloš Gvozdenović odlučili su da svoje sudbonosno "da" izgovore u Guči, prestonici trube, i to u Crkvi Svetog arhangela Gavrila, mestu koje je snažno povezano sa tradicijom i istorijom Dragačevskog sabora trubača.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Policija u Bečeјu, u saradnji sa Osnovnim јavnim tužilaštvom u Bečeјu, uhapsila je D. P. (30) iz okoline tog mesta, zbog sumnje da јe počinila tešku krađu.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Rijaliti učesnik Ivan Marinković dotakao se odnosa Maje Marinković i Asmina Durdžića, otkrivši da je u kontaktu sa njom, ali da krivi Asmina što uživa u čitavoj situaciji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.