Eventualni međuetnički sukob u Bosni i Hercegovini vojne snage SAD i članica NATO mogli bi da smire sa oko 60.000 vojnika i troškovima od 18 do 24 milijarde dolara u prvoj godini angažovanja, ocenuje se u studiji američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), koja tretira i eventualno vojno učešće Srbije koje se smatra malo verovatnim.
Kako prenosi portal Balkanska bezbednosna mreža, vojna intervencija Srbije se u tom slučaju smatra malo verovatnom, ali se predviđa da bi bili potrebni vazdušni napadi, uz dodatne troškove od oko 24 milijarde dolara.
Kada se govori o BiH kao mogućoj članici NATO, međuetnički sukob se smatra najvećim potencijalnim vojnim izazovom.
Studija iznosi različite hipotetičke scenarije takvog razvoja događaja pod uticajem stranih faktora: od podrške Srbije „iredentistički orijentisanom lokalnom stanovništvu", podrške Rusije etničkom separatizmu do talasa nasilja nastalog pod uticajem radikalnih islamista.
- Srbija se navodi kao jedina potencijalna spoljna pretnja, ali veoma malo verovatna jer je Beograd danas u Partnerstvu za mir, sarađuje sa NATO i nalazi se na putu evropskih integracija - dodaje se u tekstu.
CSIS procenjuje da Vlada u Sarajevu ima relativno slabe vojne snage, mali vojni budžet i ekonomiju u teškom stanju, ali da bi BiH mogla da zatraži podršku NATO ako postane članica Alijanse.
- Zanimljivo je da nigde ne implicira da bi oružanu pobunu izveli Srbi, Bošnjaci ili Hrvati. Ipak, autori iznose i hipotetički scenario po kome bi 'buduća ultranacionalnistička vlast' u Srbiji mogla da se umeša u sukobe u BiH ukoliko bude potredno da zaštiti Srbe od 'sektaškog nasilja, islamskog ekstremizma i sekularnih napada'. U takvom scenariju, procenjuje se da bi Srbija sa četiri teško naoružane brigade i vazduhoplovstvom mogla vrlo brzo da pobedi lako naoružane snaga BiH. Očekivana bi bila i pomoć Rusije Srbiji u tehnici i vojnim savetnicima - smatraju analitičari.
Tu bi na scenu stupili vazdušni udari NATO i SAD. Vodeći se iskustvima iz bombardovanja Srbije 1999. i ratova u Iraku i Avganistanu Centar za strateške i međunarodne studije predviđa da bi takva akcija naterala srpske vojne snage da se kriju. U tom slučaju, autoi smatraju da bi protiv srpskih snaga trebalo sprovesti akciju poput one u Hrvatskoj 1995, odnosno kombinovanje vazdušnih udara i napada kopnenih snaga vlade u Sarajevu.
Troškovi vazdušnih napada iznosili bi 24 milijarde dolara, a troškove bi pođednako snosili SAD i ostale zemlje članice NATO-a.
U okviru programa međunarodne bezbednosti, autor Mark Kansian i njegov saradnik Adam Sakston uradili su prognoze kako bi moglo da izgleda širenje NATO, u kontekstu potrebnih vojnih snaga i novca za jačanje odbrambenih sposobnosti saveznika ili pak mirovnih operacija. Autori su se bavili postojećim vojnim snagama NATO-a i Rusije, kao i potencijalnim žarištima ukoliko dođe do širenja Alijanse.
Kao države koje mogu postati deo NATO navode se Švedska, Finska, Ukrajina, Gruzija i Bosna i Hercegovina. Od evropskih zemalja izostavljeni su Srbija, Belorusija, Moldavija, Irska, Švajcarska i Austrija.
Posebna pažnja posvećena Balkanu na sastanku šefova diplomatije NATO-a u letonskoj Rigi samo je potvrda da Alijansa i dalje želi da integriše ovaj region umesto što je tu na karti „bela mrlja". Kako kaže urednik Politike Bojan Bilbije, NATO ima u Evropi dve „rupe" - na prostoru bivšeg SSSR-a, i drugu na Balkanu, gde Srbija i BiH nisu članice Alijanse
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Posebna pažnja posvećena Balkanu na sastanku šefova diplomatije NATO-a u letonskoj Rigi samo je potvrda da Alijansa i dalje želi da integriše ovaj region umesto što je tu na karti „bela mrlja". Kako kaže urednik Politike Bojan Bilbije, NATO ima u Evropi dve „rupe" - na prostoru bivšeg SSSR-a, i drugu na Balkanu, gde Srbija i BiH nisu članice Alijanse
Nakon što smo najavili objavljivanje ekskluzivnog audio-snimka GOSI službe sa blokaderskog plenuma, javnost sada može u celosti da se uveri u opšti raspad, bedu, licemerje i paniku koja vlada među njima.
U prvom Kolegijumu Informer TV, ekskluzivno smo objavili nove dosijee sa spiska od 99 kandidata sa "studentske", blokaderske liste koje su oni sami "studenti", blokaderi-plenumaši predložili za "vetiranje", odnosno izbacivanje.
U redovima opozicionog i blokaderskog pokreta izbio je opšti rat i potpuni raspad, a nova žrtva unutrašnjih obračuna i čistki postao je poznati beogradski advokat i frontmen grupe "Beogradski sindikat" Feđa Dimović!
I nasilnik i ekstremista Miša Bačulov, poznat po uništavanju javnih zgrada u Novom Sadu nasilnih protesta, ima svog kandidata za poslanika na blokaderskoj listi.
Albanija nema teritorijalni ni hidrološki osnov da se meša u način na koji Srbija upravlja vodnim resursima na svojoj teritoriji, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je danas u selu Radijevići kod Nove Varoši porodicu Purić koja ima osmoro dece i zahvalio im na tome šta su uradili za svoju zemlju.
Nakon što se pojavila informacija da je kamion ušao u suprotnu traku na auto-putu Šabac-Loznica, lokalni mediji prenose da je došlo do kvara na vozilu, zbog čega je kamion ostao zaustavljen na kolovozu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obišao je danas, zajedno sa predsednikom opštine Čajetina Milanom Stamatovićem, obilaznicu oko Zlatibora i poručio da će 1. oktobra krenuti radovi na tunelu pod Kadinjačom, dok će u obilaznicu oko Zlatibora biti uloženo između 22 i 23 miliona evra.
Srpski vatrogasci-spasioci koji su prethodnih dana gasili požare u Francuskoj vratili su se danas u Srbiju, a njih je u nastavnom centru Makiš dočekao ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić koji je poručio da su oni ponos MUP-a i Srbije.
Vatrogasci se već danima neumorno bore sa vatrenom stihijom u Deliblatskoj peščari, dok se u veliku akciju gašenja požara uključila i Vojska Republike Srbije.
Petar P. pronađen je mrtav pored puta u Staroj Pazovi u julu 2025. godine, a sve je, prema navodima iz istrage, trebalo da izgleda kao saobraćajna nesreća.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Barska policija uhapsila je državljanina Azerbejdžana O. I. (34), osumnjičenog za seksualno uznemiravanje maloletne strane državljanke na plaži u Šušnju.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Kuvanje paradajza ne mora biti komplikovano. Uz nekoliko jednostavnih trikova izbeći ćete najčešće greške i dobiti gust, ukusan sok bez suvišne tečnosti.
Za glatku i negovanu kožu nije dovoljno samo obaviti brijanje - jednako su važni pravilna priprema kože, izbor kvalitetnog brijača i odgovarajuća nega nakon tretmana.
Na društvenim mrežama može se videti najezda Hrvata koji likuju nad otkazanim koncertom Jelene Karleuše, što ne bi bilo iznenađujuće da isti ti glasovi ne dolaze iz zemlje koja bez problema slavi masovna fašistička okupljanja na kojima se ori poklič "Za dom spremni".
Među onima koji su prednjačili u najprljavijoj kampanji protiv muzičke zvezde Jelene Karleuše našao se i hrvatski modni kreator Juraj Zigman, kog je upravo ona svojevremeno proslavila i pogurala na veliku scenu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.