Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski uporedio je Rusiju sa nacističkom Nemačkom i uoči Dana pobede je poručio da Moskva danas, kako tvrdi, pokušava da vrati poredak poražen u Drugom svetskom ratu.
- Sada, 8. maja, kada se većina sveta seća i odaje poštu vojnicima Drugog svetskog rata, koji su slomili naciste, mora se osećati da današnji ruski nacisti nastavljaju svoj rat i da i dalje pokušavaju da vrate isti onaj ludački poredak koji je poražen u Drugom svetskom ratu -rekao je Zelenski.
Poruka nije bila slučajna. Zelenski je izabrao datum pred Dan pobede, prostor na istoku Ukrajine i rečnik koji u Moskvi ne može da prođe bez reakcije. Za Kremlj, 9. maj je temelj državnog narativa o pobedi nad nacizmom, dok Kijev sada pokušava da tu istu simboliku okrene protiv Rusije.
Zelenski je zatim poručio da Ukrajina, prema njegovim rečima, ne brani samo sebe, već i druge zemlje koje se graniče sa Rusijom i koje, kako tvrdi, Moskva ugrožava.
Drugi svetski rat kao političko oružje
U nastavku obraćanja Zelenski je podsetio na prostore na kojima su se, kako je rekao, prethodne generacije Ukrajinaca borile protiv okupatora u Drugom svetskom ratu. Pomenuo je Dnjepropetrovsku oblast, istok zemlje, Donbas, Harkovsku, Sumsku i Černigovsku oblast.
- Upravo u ovakvim šumama, na ovakvoj zemlji, kao što je ova, u Dnjepropetrovskoj oblasti, na istoku naše zemlje, u Donbasu, Harkovskoj, Sumskoj, kao i Černigovskoj oblasti, prethodne generacije Ukrajinaca borile su se protiv okupatora u Drugom svetskom ratu. Sada ovde naši ukrajinski heroji brane život naroda i pravo naroda na život – brane ga od ovog ruskog okupatora, koji toliko liči na onog iz 20. veka - rekao je ukrajinski predsednik.
Time je Zelenski pokušao da sadašnji sukob direktno smesti u okvir borbe protiv nacizma, ali sa potpuno obrnutom porukom od one koju godinama šalje Moskva.
Za Rusiju je Dan pobede dan sećanja na ogromnu žrtvu sovjetskog naroda i pobedu nad Hitlerom. Za Kijev, međutim, taj datum postaje još jedna tačka političkog sukoba, jer ukrajinsko rukovodstvo nastoji da predstavi Rusiju kao naslednika upravo onoga protiv čega se Sovjetski Savez borio.
Istog dana Zelenski je pristao na prekid vatre od 9. do 11. maja, ali je njegova poruka iz Dnjepropetrovske oblasti pokazala da politički rat između Moskve i Kijeva ne miruje ni kada se govori o primirju.
Portreti heroja Velikog otadžbinskog rata zamenjeni su fotografijama regionalnih funkcionera i lokalnih zvaničnika na plakatima povodom Dana pobede u Severodvinsku, što je izazvalo oštre reakcije stanovnika tog ruskog grada.
Dan pobede u Moskvi ove godine protiče pod jakim merama bezbednosti, u senci rata u Ukrajini, najavljenog primirja i serije dronovskih napada na ruske regione.
Rusija je spremna za razgovore sa Evropom o završetku rata u Ukrajini, ali će taj proces ići samo onoliko daleko koliko su evropske zemlje zaista spremne da razgovaraju, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Primirje između Rusije i Ukrajine moglo bi da traje duže od prvobitno dogovorenog roka, nagovestio je američki predsednik Donald Tramp, poručujući da bi takav rasplet bio pozitivan korak.
Norveški publicista Pol Stejgan ocenjuje da bi mogući ulazak Ukrajine u NATO za Moskvu potpuno promenio bezbednosnu računicu, a da bi Odesa u tom scenariju postala jedna od ključnih tačaka sukoba Rusije i Zapada.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitrij Kuleba izjavio je da Poljska prema Ukrajini počinje da vodi politiku koja ga podseća na ruski odnos prema ukrajinskoj teritoriji i istoriji.
Izrael, za razliku od Rusije, kada izvodi udare po protivniku ne gađa da bi ga uplašio ili mu naneo ograničenu štetu, već da bi uništio objekat, izjavio je bivši šef izraelske službe „Nativ“ i vojni ekspert Jakov Kedmi.
Ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski poručio je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu da Varšava i saveznici znaju šta Moskva namerava i da je poruka jasna: „Ne radite to“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od Vlade da se što pre reši kriza sa gorivom na Krimu, pošto su cene u tom regionu, prema oceni Moskve, otišle previsoko, a snabdevanje ostalo napeto.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da bi Amerika mogla da obezbedi „zatvaranje neba” nad Ukrajinom kao deo budućih bezbednosnih garancija Kijevu, dok je istovremeno najavio mogućnost da Ukrajina dobije licencu za proizvodnju sistema Patriot.
Predsednik SAD Donald Tramp ocenio je na samitu NATO u Ankari da ukrajinski udari na ruske naftne rafinerije predstavljaju eskalaciju, ali i pritisak koji bi mogao da dovede do kraja sukoba.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Portreti heroja Velikog otadžbinskog rata zamenjeni su fotografijama regionalnih funkcionera i lokalnih zvaničnika na plakatima povodom Dana pobede u Severodvinsku, što je izazvalo oštre reakcije stanovnika tog ruskog grada.
Blokaderi su odavno dotakli dno kada su u pitanju širenje mržnje i pozivi na linč neistomišljenika, ali način na koji su se poslednjih meseci ostrvili na naše najstarije, na naše bake i deke, na one koji su izgradili ovu zemlju i koji su se decenijama unazad borili za sve nas, duboko je uznemirio većinsku Srbiju.
Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da je izvela dodatnu rundu napada na vojne ciljeve u Iranu, a Teheran je uzvratio raketiranjem baza SAD u Kuvajtu i Bahreinu.
Predsednik Parlamentarne skupštine OEBS-a Žoan Pons Sampjetro obavestio je pismom predsednicu Skupštine Srbije Anu Brnabić da je Parlamentarna skupština OEBS-a prihvatila poziv Narodne skupštine Republike Srbije da bude domaćin godišnjeg zasedanja 2027. godine u Beogradu.
Direktor Kancelarije za KiM Petar Petković razgovarao je sa ambasadorom Holandije Martajnom Elhersmaom o dijalogu Beograda i Prištine i ukazao mu na jednostrane i antisrpske poteze vlasti u Prištini na čelu sa Aljbinom Kurtijem.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) i Institut za transfuziju krvi Srbije organizovaće u nedelju, 12. jula, veliku akciju dobrovoljnog davanja krvi u šest beogradskih hramova.
Dok berba maline u zapadnoj Srbiji ulazi u završnicu, proizvođačima brigu ne zadaju samo vremenske prilike i otkupna cena, već i sve učestalije krađe u zasadima.
Srbija je tokom protekle decenije ostvarila jedan od najdinamičnijeg ekonomskog rasta među državama Zapadnog Balkana, čime je učvrstila poziciju vodeće regionalne ekonomije prema nizu ključnih razvojnih pokazatelja, ocenio je Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane.
Iako se najveći naslov tog 9.jula 1954. u Večernjim Novostima odnosio na političku situaciju u Francuskoj gde se nagađalo o sudbini premijera Mandes-Fransa i mogućnošću da pošalje nove trupe u Indokinu, tj. Vijetnam, mada je francuska armija tamo već doživela kolosalan poraz od boraca za oslobođenje od duge kolonijalne okupacije, što se neće desiti, ipak je druga fotografija na ovoj naslovnici ukazala šta je bilo prava globalna tema u tim vrućim letnjim danima, van sveopšteg francuskog posrnuća u vojnom i političkom porazu.
Nevažeći rok pasoša jedan je od najčešćih razloga zbog kojih putnici ostanu bez planiranog odmora. Pravila se razlikuju od zemlje do zemlje, pa je važno da ih proverite pre nego što krenete na put.
Milan Ostojić Sandokan ranjen je sinoć, oko 23 sata, na ulici ispred autobuske stanice i u blizini tržnog centra u Šapcu, a napadu na njega prethodila je žestoka verbalna rasprava.
Jeziva saobraćajna nezgoda dogodila se danas na uglu Trgovačke ulice i Ulice Milorada Jovanovića na Čukarici, gde su se sudarila dva vozila, a dve osobe su povređene.
V. K. (62), vozač koji je osumnjičen da je izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je 11. marta 2026. godine u mestu Belotić kod Vladimraca poginuo Dragan Lazić (32), brat folk pevača Darka Lazića, pušten je iz pritvora, i njemu je određena mera privremenog oduzimanja vozačke dozvole.
Muzičku scenu potresla je vest o smrti Nadežde Zaharieve, autorke stihova za najpopularniju bugarsku verziju regionalnog hita "Luda za tobom", koji je domaća publika mogla da čuje i kao uvodnu numeru u bioskopskom hitu "Južni vetar".
Ono što je trebalo da bude miran odmor u njenom drugom domu, pretvorilo se u borbu za goli život, a uzrok smrti pevačice Boni Tajler intrigira javnost.
Boni Tajler, pevačica prepoznatljivog hrapavog glasa i autentične energije, preminula je u 74. godini nakon komplikacija usled hitnog medicinskog zahvata, a evo ko je zapravo bila.
Britanka Trejsi Kis (38), nekadašnja glamur manekenka, godinama je menjala svoj izgled uz pomoć brojnih estetskih intervencija, a sada je odlučila da želi sve da ih ispravi.
Holivudska lepotica Zendaja još jednom je pokazala zašto važi za jednu od najbolje obučenih žena na svetu. Na premijeri filma "Odiseja" u Parizu pojavila se u izdanju koje je ostavilo bez daha.
Pevačica Mala Cana ostala je udovica nakon smrti Andrije Bajića, sa kojim je delila posebnu ljubav, a upoznali su se sasvim slučajno preko posla o čemu je jednom pričala.
Pevačica Edita Aradinović ušla je u deveti mesec i sada čeka svaki trenutak da se porodi i na svet donese svoju ćerku, a po svemu sudeći veoma je aktivna trudnica.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.