Evropa više ne govori o 2029. godini kao o dalekom roku za pripremu, već kao o poslednjoj liniji do koje NATO mora da bude spreman za najgori scenario — mogući direktan sukob sa Rusijom.
Na to su upozorili generalni inspektor Bundesvera Karsten Brojer i britanski načelnik Štaba odbrane Ričard Najton, koji su u zajedničkom intervjuu za Zidojče cajtung poručili da se rusko naoružavanje, povećanje broja vojnika, političke promene i iskustvo iz rata protiv Ukrajine sve više uklapaju u jednu procenu: Rusija bi do 2029. mogla da bude sposobna za napad na NATO.
Brojer je, međutim, otišao korak dalje i otvoreno rekao ono što se u evropskim vojnim krugovima sve češće izgovara bez uvijanja.
- Može li to da se dogodi ranije? Da - rekao je Brojer.
Istočni bok pod najvećim pritiskom
Najveći strah nije vezan za Berlin, Pariz ili London, već za zemlje koje su najbliže ruskoj granici. Upravo tamo, na istočnom krilu NATO, svaka promena u ruskoj vojsci prati se kao direktna bezbednosna pretnja.
Najton je upozorio da nije moguće precizno pogoditi datum eventualnog napada, ali da je smer kretanja jasan: pretnja raste. Prema njegovim rečima, Rusija u Ukrajini ne vodi samo rat, već iz njega izvlači lekcije, prilagođava taktiku i razvija nove tehnologije.
To je za NATO posebno opasno zbog iskustva koje ruska vojska stiče svakog dana na frontu. Dronovi, elektronsko ratovanje, brza artiljerijska prilagođavanja, masovna proizvodnja municije i nova logistika više nisu teorija iz vojnih doktrina, već praksa iz rata koji traje godinama.
Zato Brojer i Najton poručuju da Alijansa ne sme da se sprema za jučerašnji rat. Ako Rusija već sada menja vojsku kroz borbeno iskustvo u Ukrajini, NATO mora da promeni tempo, naročito na granicama prema Rusiji i Belorusiji.
Brojer: Moramo biti spremni za borbu odmah
Brojer je u razgovoru sa britanskim kolegom naveo tri zadatka za NATO: spremnost za trenutno stupanje u borbu, jačanje borbene sposobnosti do 2029. i tehnološku prednost do 2035. godine i posle toga.
Foto: Foto: Shutterstock
- Upravo zato moramo, prvo, da budemo spremni za trenutno stupanje u borbu; drugo, da ojačamo borbenu sposobnost do 2029. godine; i treće, da obezbedimo tehnološku prednost do 2035. godine i dalje. Nova vojna strategija i profil sposobnosti određuju put napred - rekao je Brojer.
Ta poruka dolazi u trenutku kada Nemačka ubrzava sopstveno naoružavanje. Rojters je ranije objavio da je Brojer izdao direktivu kojom se od Bundesvera traži da do 2029. bude potpuno opremljen potrebnim oružjem i materijalom, uz poseban naglasak na PVO, odbranu od dronova, municiju i sposobnost za precizne udare na daljinama većim od 500 kilometara.
Drugim rečima, 2029. više nije samo datum u analizama obaveštajnih službi. Ona postaje rok za vojne planove, budžete, proizvodnju i raspoređivanje snaga.
Evropa shvatila da vreme radi protiv nje
Upozorenje nemačkog i britanskog vojnog vrha ne znači da NATO tvrdi kako je ruski napad neizbežan. Poruka je drugačija: ako se Evropa ne spremi na vreme, Moskva bi mogla da proceni da postoji prostor za testiranje Alijanse.
U tome je i najveća opasnost. Ne mora prvi udar da izgleda kao veliki rat od prvog dana. Može početi kao ograničena provokacija, pritisak na Baltik, napad na infrastrukturu, hibridna operacija ili vojni potez kojim bi se proverilo da li članice NATO zaista imaju volju da reaguju zajedno.
Zbog toga se u evropskim štabovima sve manje govori o mirnodopskoj vojsci, a sve više o borbenoj spremnosti. Rat u Ukrajini je pokazao da količina municije, industrijska baza, dronovi, PVO i brzina proizvodnje odlučuju koliko dugo država može da izdrži pritisak.
Za zemlje istočnog boka ta rasprava nije teorijska. Poljska, baltičke države i nordijske članice NATO već godinama upozoravaju da se Rusija ne sme potceniti, čak ni dok je vezana ratom u Ukrajini.
Sada se isti ton sve jasnije čuje i iz Berlina. A kada nemački vojni vrh kaže da se 2029. više ne sme čekati mirno, to znači da se evropska bezbednosna računica ozbiljno promenila.
Evropa je, praktično, dobila poruku da sat više ne otkucava sporo. NATO mora da bude spreman ranije nego što je planirao, jer Moskva već sada gradi vojsku koja iz ukrajinskog rata izlazi sa iskustvom, proizvodnjom i taktikom prilagođenom novom sukobu.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ruske Federacije Valerij Gerasimov izvršio je inspekciju grupe trupa "Zapad" i tom prilikom najavio aktivnu ofanzivu ruskih jedinica na nekoliko pravaca Ukrajine istovremeno.
Politički analitičar Jurij Barančik ocenio je da najnovije vojne vežbe Litvanije, Poljske i Francuske u zoni Suvalskog koridora nisu obična demonstracija savezničke koordinacije, već signal da NATO razrađuje scenarije za moguću krizu oko Kalinjingradske oblasti.
Zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandar Gruško izjavio je da se zemlje NATO i Evropske unije, prema proceni Moskve, zaista pripremaju za vojni sukob sa Rusijom „negde na prelazu u 2030. godinu“, a kao glavni cilj Zapada označio je pokušaj da se Rusiji nanese strateški poraz.
Bundesver nema dovoljno dobrovoljaca za brigadu koju Nemačka planira da trajno rasporedi u Litvaniji, pa se u Berlinu već razmatraju obavezne mere kako bi se popunila jedna od najvažnijih jedinica NATO na istočnom krilu.
Šef Pentagona Pit Hegset najavio je stvaranje „NATO 3.0“, nove verzije Severnoatlantske alijanse koja se vraća tvrdoj vojnoj sili, odvraćanju i logici Hladnog rata.
NATO procenjuje da je Rusija u ratu protiv Ukrajine do sada izgubila više od 1.4 miliona vojnika, ali u Severnoatlantskom savezu veruju da Moskva uprkos enormnim gubicima i dalje ne odustaje od svojih prvobitnih ciljeva.
Bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib upozorio je da ukrajinsko-evropske provokacije protiv Rusije mogu da dovedu Sjedinjene Američke Države pred najopasniji mogući izbor: ulazak u rat sa Rusijom, koji bi mogao da preraste u nuklearni sukob, ili odbijanje primene člana 5 i urušavanje NATO-a iznutra.
Litvanija, Poljska i Francuska od 16. do 26. juna izvešće vojne manevre u zoni Suvalkskog koridora, uskog pojasa zemlje između Belorusije i ruske Kalinjingradske oblasti, koji se godinama smatra jednom od najzapaljivijih tačaka Evrope.
Izjava glavnokomandujućeg savezničkim snagama NATO-a u Evropi Aleksusa Grinkeviča da Rusija ne želi sukob sa Alijansom izazvala je burnu reakciju u Francuskoj, gde je lider stranke Patriote Florijan Filipo poručio da se time srušio čitav narativ o „ruskoj pretnji“ Zapadu.
Švedski Odbor za odbranu upozorio je u novom izveštaju da bi vojni sukob Rusije i NATO-a mogao da počne „relativno uskoro“, ukoliko Moskva proceni da su politički uslovi za takav potez povoljni.
Ruski predsednik Vladimir Putin veoma dobro poznaje nemačko društvo i ponekad ga razume bolje nego što ga razumeju sami Nemci, ocenio je bivši šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel u razgovoru za Bild.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Veliki vidovdanski skup Srpske napredne stranke "Srbija, jedna porodica", koji će okupiti građane iz svih delova naše zemlje, biće održan u subotu, ispred Doma Narodne skupštine u Beogradu.
Smenjeni predsednik Venecuele Nikolas Maduro oglasio se iz pritvora u Njujorku posle razornih zemljotresa koji su pogodili zemlju i poručio Venecuelancima da sada moraju da pokažu „maksimalno jedinstvo, maksimalnu solidarnost i maksimalnu akciju“.
Branimir Glavaš se oglasio nakon što mu je predsednik Hrvatske Zoran Milanović zvanično oduzeo sva odlikovanja i nagrade koje je dobio od prvog hrvatskog predsednika Franje Tuđmana.
Bakljada koja se prostirala od zgrade RTS-a i Trga Nikole Pašića pa sve do Vukovog spomenika bila je najmoćniji poziv na skup "Srbija, jedna porodica" koji će biti održan 27. juna u Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokazao je juče da se svi problemi mogu rešiti dijalogom, zbog čega su mu okupljeni demonstranti prvo zviždali, a potom mu aplaudirali!
Bivši predsednik Crne Gore Milo Đukanović prekršio je odredbe Zakona o sprečavanju korupcije jer u redovnom godišnjem Izveštaju o prihodima i imovini za 2022. godinu nije prijavio vlasništvo nad 11 komada vatrenog oružja, utvrdila je Agencija za sprečavanje korupcije Crne Gore (ASK).
Nakon dve i po godine korektne saradnje, zakupac je pobegao iz stana na Novom Beogradu, koji je ostavio u ekstremno lošem stanju, a stanodavka je prizorom bila šokirana.
U poslednje vreme deca stradaju, a traktorske nesreće su sve češće. U Begaljici kod Grocke, juče oko 18 časova dogodila se stravična nesreća u kojoj je teško povređen jednoipogodišnji dečak, kada ga je pregazio traktor.
U sarajevskom naselju Stari Grad policija je sprovela uspešnu akciju pod kodnim nazivom "Runner" i uhapsila A.M. (36) iz Sarajeva zbog sumnje da se bavio prodajom droge.
Ministar kulture Nikola Selaković potpisao je danas sa zamenikom igumana manastira Studenica tri ugovora vrednosti 11.700.000 dinara, koliko je ove godine kroz Sektor za zaštitu kulturnog nasleđa i digitalizaciju obezbeđeno za ovaj spomenik kulture.
Pevač Zdravko Čolić, retko govori o privatnom životu, ali je ovoga puta napravio izuzetak i otvoreno progovorio o ljubavnim razočaranjima koja su obeležila njegovu prošlost.
Mustafa Durdžić, otac aktuelnog rijaliti učesnika Asmina Durdžića, progovorio je o njegovom odnosu sa bivšom devojkom Stanijom Dobrojević i aktuelnoj Maji Marinković.
Mia Borisavljević važi za jednu od najzgodnijih pevačica na našoj estradnoj sceni, a da je genetika velikim delom zadužena za dobar izgled pokazuje i to kako izgleda njena sestra.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.