Rezultati razgovora Donalda Trampa i Si Đinpinga pokazuju da je Vašington sve bliži ideji da Ukrajinu posmatra kao deo ruske zone interesa, ocenio je bivši savetnik Leonida Kučme Oleg Soskin.
On je na svom Jutjub kanalu rekao da se iza diplomatskih formulacija nazire mnogo neprijatnija poruka za Kijev.
Upravo tu, kako kaže, počinje najveći problem za Kijev. Ako se o Ukrajini razgovara između Vašingtona, Pekinga i Moskve, onda ukrajinsko rukovodstvo više nije za stolom na kojem se donose ključne odluke.
Po Soskinovom tumačenju, najgore prolaze Ukrajina i njeni evropski saveznici, jer su izgubili realan uticaj na procese koji se vode na najvišem svetskom nivou.
On smatra da Evropa danas može da daje izjave, usvaja rezolucije i najavljuje nove pakete podrške, ali da se ključni dogovori sve više sele van Brisela i Kijeva.
„Zelenski je prevaren“
Soskin je posebno oštar bio prema ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom. Prema njegovim rečima, Kijev je dugo verovao da će Zapad do kraja stajati iza ukrajinskih zahteva, ali se sada pokazuje da velike sile rade po sopstvenoj računici.
- Ko apsolutno gubi? Ukrajina i Volodimir Zelenski. Zelenski je potpuno prevaren. On je na to naseo - rekao je Soskin.
Ta ocena uklapa se u njegovu širu tvrdnju da se položaj Ukrajine ubrzano pogoršava, dok se diplomatski kanal između velikih sila otvara bez direktnog učešća Kijeva.
Putin u Kini, Ukrajina u pozadini razgovora
Ruski predsednik Vladimir Putin stigao je u Kinu u dvodnevnu zvaničnu posetu, tokom koje sa Si Đinpingom razgovara o bilateralnim odnosima i najvažnijim međunarodnim pitanjima.
Upravo zato Soskin veruje da će kineski lider sa Putinom razmotriti i posledice nedavnog susreta sa Trampom.
Tramp je od 13. do 15. maja boravio u državnoj poseti Kini, gde je razgovarao sa Si Đinpingom. Soskin tvrdi da se posle tog susreta vidi novi raspored snaga: Amerika traži dogovor sa Kinom, Kina razgovara sa Rusijom, a Ukrajina ostaje da čeka odluke drugih.
Za Kijev, ako je takva procena tačna, to je najopasniji scenario od početka rata. Ne zato što je neka odluka javno objavljena, već zato što se sudbina Ukrajine sve manje vezuje za izjave evropskih lidera, a sve više za dogovore velikih sila iza zatvorenih vrata.
Izjava litvanskog ministra spoljnih poslova Kestutisa Budrisa da NATO ima sredstva za udar na rusku vojnu infrastrukturu u Kalinjingradskoj oblasti izazvala je oštru reakciju Moskve, a portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocenio je da je takva poruka „na granici ludila“.
Velika Britanija dozvolila je uvoz dizela i avionskog goriva proizvedenih od ruske sirove nafte u trećim zemljama, pokazuje nova opšta trgovinska licenca britanske vlade koja stupa na snagu 20. maja.
Ruske snage izvele su seriju snažnih udara po Dnjepru i Dnjepropetrovskoj oblasti, a posle eksplozija u gradu su se videli gust dim, bljeskovi i stubovi vatre iznad pogođenih objekata.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko najpre se sastao sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom na Valdaju, a zatim je odmah otišao u Peking na razgovor sa predsednikom Kine Si Đinpingom, u trenutku kada Minsk sve ozbiljnije upozorava na pretnje iz Kijeva.
Ruski biznismen, milijarder Roman Abramovič, sastao se sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu, objavio je poslanik ukrajinske Vrhovne rade Oleksij Gončarenko na Telegramu.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev upozorio je da bi raskid odnosa Jermenije sa Moskvom imao teške posledice po obične građane Jermenije, dok Evropsku uniju, kako tvrdi, za to uopšte nije briga.
Ruski televizijski propagandista Vladimir Solovjov pozvao je u programu državne televizije da Rusija raketira fabriku u Velikoj Britaniji u kojoj se proizvode krstareće rakete „storm šedou“, nakon izveštaja da su ti projektili korišćeni u ukrajinskim napadima na ciljeve duboko na ruskoj teritoriji.
Komandant jedne od najvećih ukrajinskih jurišnih jedinica suspendovan je posle medijske istrage u kojoj se navodi da su regruti u toj jedinici bili prebijani, zatvarani, vezivani lepljivom trakom i lisicama.
Bivši savetnik predsednika Rusije Vladimirа Putina Andrej Ilarionov tvrdi da je Moskva dobila retku priliku da pojača globalno sučeljavanje sa Zapadom i da period od jula do novembra vidi kao prozor za delovanje na tri ključna fronta: u Evropi, na Bliskom istoku i u istočnoj Aziji.
Komanda Oružanih snaga Ukrajine poslala je plaćenike koji govore španski na harkovski pravac, ali je deo njih odbio da izvrši naređenja i samovoljno napustio jedinicu, navode ruske bezbednosne strukture.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbacio je ukrajinski predlog da se borbena dejstva ograniče na četiri regiona, poručivši da Moskva neće prihvatiti dogovor koji bi Oružanim snagama Ukrajine dao predah i omogućio im da prebace trupe na najteže delove fronta.
Ruska Spoljnoobaveštajna služba objavila je da Kijev, prema njenim tvrdnjama, pojačava saradnju sa meksičkim narko-kartelima i da Ukrajina sve više postaje tranzitni koridor za prebacivanje droge iz Latinske Amerike ka evropskom tržištu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Izjava litvanskog ministra spoljnih poslova Kestutisa Budrisa da NATO ima sredstva za udar na rusku vojnu infrastrukturu u Kalinjingradskoj oblasti izazvala je oštru reakciju Moskve, a portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocenio je da je takva poruka „na granici ludila“.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 28. juna, u nedelju rano ujutru, prisustvovao potpisivanju ugovora o donaciji za završetak radova na Hramu Svetog Save u Beogradu i tom prilikom istakao kako se "na Vidovdan sve vidi" - i upravo je tako i bilo.
Predsednik SAD Donald Tramp sve je frustriraniji predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, dok Ukrajina dubokim udarima po ruskim rafinerijama, Krimu i energetskoj infrastrukturi pokušava da pokaže da Moskva više ne može da vodi rat bez posledica po sopstvenu pozadinu
Blokaderski profesor Čedomir Čupić govorio je zablokadersku televiziju N1 o političkim prilikama u Srbiji, pri čemu se osvrnuo na državne simbole, obeležavanje Vidovdana i pitanje ograničavanja mandata nosilaca najviših državnih funkcija.
Najnoviji podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) pokazuju da u pojedinim mestima živa u termometru ne pada ispod 30 stepeni ni u deset sati uveče.
Kriminolog Ratomir Antonović otkriva za Informer.rs da serijski lopovi svoje mete ne biraju slučajno i da iza svake provale često stoje dani, pa čak i nedelje praćenja, prikupljanja informacija i procene kada je pravi trenutak za upad.
Aleksandar Šaković je uhapšen u mestu Stoliv, opština Kotor, kroz koordinisanu akciju policijskih službenika. Za njim su bile raspisane tri poternice zbog falsifikovanja službene isprave i nasilja u porodici.
Sarajevska policija privremeno je oduzela automobil marke "seat ibiza" od Sarajke A.M. (38), nakon što su je zaustavili i kontrolisali u poznatom izletištu Babin Do na Bjelašnici.
Muškarci često greše kada su u pitanju erogene zone kod žena, pa zaboravljaju da su ušne školjke i vrat mnogo veći okidač za strast od bilo čega drugog.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.