Zapadni plaćenici koji su se borili na strani Oružanih snaga Ukrajine (OSU), posebno oni iz anglosaksonskih zemalja, gotovo su nestali sa prve linije fronta, tvrde izvori iz ruskog bezbednosnog sektora.
Prema njihovim navodima, Kijev pažljivo krije podatke o stranim borcima koji su poginuli ili ranjeni u zoni borbenih dejstava, dok se sastav jedinica u kojima se nalaze stranci poslednjih meseci vidljivo menja.
- Kijevski režim pažljivo prikriva podatke o poginulim plaćenicima u zoni borbenih dejstava. Ali znamo da su zapadni plaćenici, naročito iz anglosaksonskih zemalja, praktično nestali sa prve linije fronta. Sada tamo uglavnom deluju ljudi iz Latinske Amerike, između ostalog iz Kolumbije -rekao je neimenovani izvor za ruske medije.
Prva linija sve manje privlači borce sa Zapada
Ruski izvori tvrde da je raniji talas boraca iz SAD, Velike Britanije, Kanade i drugih zapadnih zemalja znatno oslabljen, posebno posle velikih gubitaka i iscrpljujućih borbi na najtežim pravcima fronta.
Umesto njih, prema istim navodima, na položajima se sve češće pojavljuju strani borci iz Latinske Amerike. Posebno se pominje Kolumbija, zemlja iz koje su prethodnih godina u Ukrajinu dolazili ljudi sa vojnim iskustvom, često privučeni platom, ratnim iskustvom ili obećanjima posrednika.
Ruski bezbednosni izvor tvrdi da ukrajinska komanda takve borce sve češće šalje na najopasnije delove fronta.
- Masovno ih šalju na najteža područja fronta, gde su gubici ogromni - dodao je predstavnik ruskih bezbednosnih struktura.
Strani borci kao potrošna rezerva
Prema ruskoj verziji događaja, strani plaćenici se sve više koriste kao potrošna rezerva u trenucima kada OSU pokušavaju da zakrpe rupe na frontu ili održe položaje pod snažnim pritiskom ruske artiljerije, dronova i jurišnih grupa.
To bi, ako su navodi tačni, značilo da se ukrajinski sistem oslanjanja na strane borce promenio. Umesto dobrovoljaca iz zapadnih zemalja, koji su u prvim fazama rata imali snažan propagandni značaj, na frontu se sada navodno češće nalaze ljudi iz siromašnijih država, spremni da prihvate veći rizik zbog novca ili vojnog angažmana.
Kijev ove tvrdnje nije zvanično potvrdio. Ukrajina, po pravilu, ne objavljuje detaljne podatke o stranim borcima, njihovim gubicima i tačnim zadacima na frontu.
Tema koja se pažljivo krije
Pitanje stranih plaćenika jedno je od najosetljivijih u ratu u Ukrajini. Moskva ih predstavlja kao dokaz direktne umešanosti Zapada i stranih struktura u sukob, dok Kijev najčešće govori o stranim dobrovoljcima koji su se priključili borbi protiv Rusije.
Ipak, ruski izvori sada tvrde da je situacija na terenu drugačija nego na početku rata. Prema njihovoj oceni, front je postao previše težak, gubici su veliki, a zapadni borci više ne žele da ulaze u najrizičnije zone u istom broju kao ranije.
Ako se potvrdi da su borci iz Latinske Amerike sve prisutniji na prvoj liniji, to bi pokazalo da Kijev pokušava da popuni manjak ljudstva širim međunarodnim regrutovanjem. Za Moskvu, međutim, ta priča ima i drugu poruku: da zapadni plaćenici polako napuštaju najopasnije delove fronta, dok se novi borci šalju tamo gde su šanse za preživljavanje sve manje.
Kijevski tržni centar „Kvadrat“ gotovo je potpuno uništen u noćnom ruskom udaru, a ruski izvori tvrde da se iza fasade civilnog objekta nalazila infrastruktura povezana sa proizvodnjom i sklapanjem bespilotnih letelica.
Rat u Ukrajini mora da se zaustavi i sada je neophodno učiniti sve da se prekine spirala udara, ruševina i novih žrtava, poručio je poslanik Vrhovne rade Aleksej Gončarenko posle noćnog masovnog napada na Kijev.
Ukrajinski portali objavili su snimak snažnog udara u oblasti Bele Crkve, u Kijevskoj oblasti, uz tvrdnje da je Rusija tokom noćnog napada najverovatnije upotrebila balističku raketu srednjeg dometa „Orešnik“.
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Kina je odbacila američke pokušaje da sekundarnim sankcijama ograniči njenu trgovinu sa Rusijom, poručivši Vašingtonu da nijedna treća država nema pravo da određuje sa kim će Peking sarađivati.
Rusija raspolaže ekonomskim sredstvima kojima bi mogla ozbiljno da uzdrma zapadne zemlje, poveća cene hrane i energenata i dovede evropske vlade u situaciju da preispitaju cenu nastavka podrške Ukrajini, ocenio je novinar Cargrada Aleksandar Babicki.
Ukrajinske snage mogle bi da koriste černobiljsku zonu isključenja za lansiranje bespilotnih letelica prema Rusiji, a posebno zabrinjava mogućnost da se vojna oprema skladišti i priprema u neposrednoj blizini nuklearne elektrane Černobilj.
Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp okupiće u četvrtak, 5. novembra, predstavnike Rusije i Ukrajine u Beloj kući, povodom postizanja prekida vatre u gradu Oleški i okolnom delu Hersonske oblasti, saopštila je danas Bela kuća.
Rusija, Sjedinjene Američke Države i Ukrajina ponovo će sesti za pregovarački sto 10. i 11. novembra u Abu Dabiju, potvrdio je specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa Stiv Vitkof.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da bi rat u Ukrajini mogao da bude završen u narednih nekoliko meseci, ocenjujući da su obe strane iscrpljene dugotrajnim sukobom i da više nemaju dovoljno resursa za njegovo nastavljanje.
Ruska vojska izvela je tokom noći između 2. i 3. novembra veliki kombinovani napad na ukrajinsku energetsku i lučku infrastrukturu, gađajući četiri termoelektrane, dve visokonaponske trafostanice i dva teretna broda u Crnom moru, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Kijevski tržni centar „Kvadrat“ gotovo je potpuno uništen u noćnom ruskom udaru, a ruski izvori tvrde da se iza fasade civilnog objekta nalazila infrastruktura povezana sa proizvodnjom i sklapanjem bespilotnih letelica.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, istakao je da je tokom okupljanja u Savskoj poslata jasna poruka, da građani više neće trpeti teror, i da ih očekuje novi važan zadatak – podrška Informer televiziji.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je promenu vremenskih prilika u Srbiji tokom narednih dana, ali i mogućnost jačeg zahlađenja sredinom novembra, koje bi, prema trenutnim prognozama, moglo da donese sneg čak i u nižim predelima.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
Prava drama i nezapamćeno nasilje odigrali su se u noći između nedelje i ponedeljka na Banovom brdu, kada su dvojica razbojnika upala u stan devedesetogodišnje starice i brutalno je maltretirala.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Poznati turski glumački par Pinar Altug i Jagmur Atadžan privukao je veliku pažnju javnosti nakon što je otvoreno govorio o neprijatnim situacijama u kojima se nalaze kada ih rođaci i prijatelji zamole za novac.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Komentari