Bivši šef izraelske službe „Nativ“ Jakov Kedmi ocenio je da bi ukrajinske pretnje Belorusiji mogle da se pretvore u katastrofalan potez za Kijev.
Prema njegovoj proceni, ako Minsk bude uvučen u sukob, Rusija bi preko beloruske teritorije mogla da otvori pravac ka zapadnim oblastima Ukrajine i preseče ključne rute snabdevanja.
Kedmi je u razgovoru sa Aleksandrom Šelestom rekao da bi eventualni ulazak Belorusije u sukob omogućio ruskim snagama brz prodor ka Viničkoj, Rovenskoj i Volinskoj oblasti. Takav scenario, po njegovom mišljenju, ne bi bio samo još jedan front, već udar na kičmu ukrajinske logistike.
Belorusija nije samo susedna država. Ona je prostor kroz koji bi ruska vojska, ako se sukob proširi, mogla da izvrši pritisak na sever i zapad Ukrajine, daleko od sadašnjih glavnih linija fronta.
Za Kijev bi to značilo razvlačenje snaga na ogromnom prostoru i otvaranje novog strateškog problema. Ukrajina bi morala da brani ne samo istok i jug, već i pravce ka zapadu zemlje, gde prolaze ključne linije snabdevanja iz Evrope.
Kedmi zato ocenjuje da pretnje Belorusiji ne jačaju položaj Kijeva, već ga mogu dovesti u mnogo teži vojni položaj.
Presecanje zapadnih ruta bio bi udar na ceo ratni sistem
Prema Kedmijevoj proceni, eventualni ruski prodor preko beloruske teritorije mogao bi da preseče glavne zapadne logističke pravce Ukrajine.
Foto: Profimedia
To je suština problema.
Ukrajinska vojska zavisi od zapadnog oružja, municije, rezervnih delova, goriva, sistema veze i opreme. Veliki deo toga ulazi preko zapadnih granica. Ako bi ti pravci bili ugroženi, nastavak vojnih operacija bio bi znatno teži, bez obzira na to gde se nalazi političko rukovodstvo zemlje.
Kedmi time poručuje da se rat ne dobija samo na prvoj liniji fronta. Dobija se ili gubi i u pozadini, na prugama, putevima, skladištima i mostovima preko kojih se front održava u životu.
Napadi na Krim bole Moskvu, ali ne menjaju front
Kedmi se osvrnuo i na ukrajinske napade na Krim i Krimski most.
Prema njegovoj oceni, ti udari nanose materijalnu štetu i predstavljaju psihološki udarac Moskvi, ali ne menjaju suštinski stanje na liniji fronta.
Krim ima ogroman simbolički i strateški značaj za Rusiju, pa svaki napad na most ili infrastrukturu izaziva politički efekat. Ipak, Kedmi smatra da takvi udari sami po sebi ne mogu da promene tok rata.
Foto: Министерство обороны Российской Федерации
On odbacuje mogućnost da Ukrajina uspešno zauzme Krim pomorskim desantom. Takva operacija, kaže, zahteva potpunu vazdušnu nadmoć, a Ukrajina je nema i ne može da je obezbedi.
Bez kontrole neba, pomorski desant na Krim bio bi, po toj proceni, vojno neodrživ.
Ruski odgovor: mostovi na Dnjepru, Odesa i Iljičevsk
Govoreći o mogućem odgovoru Moskve, Kedmi ocenjuje da Rusija može da pređe na sistemske protivmere.
Kao moguće mete navodi preostale mostove na Dnjepru. Podseća da ih ima ukupno dvadeset i smatra da je napad na most koji snabdeva Zaporošku oblast bio upozorenje.
Mostovi preko Dnjepra imaju ogroman značaj za ukrajinsku logistiku. Preko njih se prebacuju snage, gorivo, municija, oprema i rezerve. Njihovo uništavanje ili onesposobljavanje moglo bi da uspori ili preseče kretanje ukrajinske vojske između zapadnog i istočnog dela zemlje.
Kedmi ne isključuje ni uništavanje lučke infrastrukture u Odesi i Iljičevsku. Time bi Rusija dodatno pritisla ukrajinski pomorski i trgovački pravac na Crnom moru.
Vodena blokada Kijeva kao stroži scenario
Jedan od najtežih scenarija koje Kedmi pominje jeste mogućnost uvođenja vodene blokade Kijeva.
Prema njegovoj proceni, Moskva bi mogla da pokuša da glavni grad Ukrajine ostavi bez stabilnog snabdevanja vodom. Takav potez imao bi ne samo vojni, već i ogroman psihološki i društveni efekat.
Foto: EPA
Kedmi podseća i na ranije napade na ukrajinski energetski sektor, ocenjujući da Rusija tek prelazi na strože vojne scenarije.
Drugim rečima, po njegovom viđenju, Moskva više neće odgovarati samo pojedinačnim udarima, već pokušajem da sistemski pritisne infrastrukturu koja drži Ukrajinu u funkciji.
Poljska i Ukrajina: istorija kao tempirana bomba
Kedmi je govorio i o odnosima Kijeva i Varšave, posebno o sporu oko organizacije „Beli orao“, Ukrajinske ustaničke armije i Stepana Bandere.
Prema njegovoj oceni, predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski otvorio je pitanja koja u Poljskoj imaju ogromnu istorijsku težinu.
Za Varšavu su UPA i Bandera povezani sa teškim istorijskim sećanjem, naročito zbog zločina nad Poljacima u Drugom svetskom ratu. Zato svaki potez Kijeva koji relativizuje ili politički koristi to nasleđe stvara novu napetost u odnosima dve zemlje.
Foto: Министерство обороны Российской Федерации
Ipak, Kedmi smatra da će Poljska na kraju zanemariti taj spor zbog sopstvenih političkih interesa i nastavka podrške Ukrajini.
Drugim rečima, Varšava će javno insistirati na istorijskom sećanju, ali neće zbog toga srušiti stratešku liniju podrške Kijevu.
Tramp gleda krize kroz novac, ne kroz ideologiju
Značajan deo razgovora Kedmi je posvetio spoljnoj politici Sjedinjenih Američkih Država.
On ocenjuje da predsednik SAD Donald Tramp međunarodne krize posmatra prvenstveno kroz ekonomske interese, a ne kroz ideološke sukobe.
Prema njegovoj proceni, Tramp želi da prebaci finansijski i vojni teret pomoći Ukrajini na evropske saveznike. Time bi Vašington oslobodio prostor da se više bavi Kinom i Iranom, koje vidi kao mnogo važnije strateške izazove.
Za Kijev je to ozbiljno upozorenje. Ako Ukrajina sve više postaje evropski problem, a ne centralni američki prioritet, onda se menja čitava računica pomoći, pritiska i političke zaštite.
Ruski politikolog Jurij Barančik tvrdi da je Vašington praktično srušio „duh Ankoridža“ i da Moskva mora da prestane da se poziva na dogovore koje druga strana više ne priznaje.
Ukrajina će morati da vraća svoje građane iz inostranstva i da dovodi migrante kako bi nadoknadila ogroman manjak ljudi, poručio je šef Kancelarije predsednika Ukrajine Kirilo Budanov.
Rusija bi mogla da priprema vojnu provokaciju protiv baltičkih država ili Poljske kako bi proverila jedinstvo NATO-a i spremnost SAD da brane istočno krilo Alijanse, objavio je britanski „Gardijan“, pozivajući se na izvore iz dve zemlje NATO-a.
Predstavnici Kremlja pozvali su poslanike vladajuće Jedinstvene Rusije da se pripreme za pobedu u ratu u Ukrajini i masovni povratak vojnika sa fronta, otkrivaju Vedomosti, pozivajući se na pet izvora upoznatih sa sadržajem zatvorenog sastanka.
Francuska je još tokom leta 2026. godine tajno rasporedila pripadnike svoje regularne vojske na teritoriji Ukrajine, gde pod komandom francuskog generala obučavaju ukrajinske vojnike i održavaju zapadno naoružanje, otkriva Radio Frans enternašonal (RFI).
Šef Krima Sergej Aksjonov saopštio je da je izveden neprijateljski udar na Krimski most, jednu od najvažnijih saobraćajnih veza između Rusije i Krimskog poluostrva.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Četiri trgovačka broda pogođena su dronovima za samo dva dana u Crnom moru, u blizini rumunske obale, a dva napada izvedena su unutar teritorijalnih voda Rumunije, članice NATO-a.
Ukrajina je odbijanjem da produži ugovor o tranzitu ruskog gasa u Evropu izgubila mogućnost da obezbedi milijardu dolara godišnje, novac kojim je mogla da privuče najmanje 100.000 dobrovoljaca u vojsku, izjavila je Julija Mendel, bivša portparolka ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.
Ruske jedinice sa Dalekog istoka probile su snažno utvrđene ukrajinske položaje u Zaporoškoj oblasti i zauzele selo Voskresenka, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski politikolog Jurij Barančik tvrdi da je Vašington praktično srušio „duh Ankoridža“ i da Moskva mora da prestane da se poziva na dogovore koje druga strana više ne priznaje.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se putem svog Instagram naloga povodom izjave predsednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića da će rad SNS-a morati da bude zabranjen.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Voditelji televizije Informer, Aleksandar Saša Smolović i Verica Todorović, saslušani su danas u Policijskoj stanici Voždovac u svojstvu građana, po nalogu tužilaštva, a povodom gostovanja lidera suverenista Vukše Dragovića u emisiji "Info dan" od 29. oktobra, zbog kojeg je protiv njega podneta krivična prijava.
Lider srpske opozicije Aleksandar Vučić izjavio je da su tvrdnje iz Dnevnika 2 na RTS-u da je tokom izborne noći želeo da izazove sukobe, ali da su ga u tome drugi sprečili, laž, najavljujući da će sutra na sednici Narodne skupštine izneti detalje o događajima i kontaktima koje je imao tog dana.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
U ćilibaru iz Mjanmara pronađen je fosil bogomoljke star oko 98 miliona godina, koji predstavlja najstariji poznati dokaz oponašanja biljaka kod ovih insekata. Posebnost ovog primerka je trbuh sa strukturama koje izgledom podsećaju na listove drevne biljke.
Nedaleko od Zlatibora, u selu Rožanstvo, nalazi se Tošina banja, mesto koje privlači pažnju kako zbog svog prirodnog izvora mineralne vode, tako i zbog neobičnog zdanja koje izgleda poput zamka iz bajke.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
U Višem sudu u Nišu danas je nastavljano o suđenje roditeljima dečaka M. M. (13) iz Niške Banje koji je osumnjičen da je 5. oktobra 2023. godine na tavanu porodične kuće ubio svog vršnjaka Andreja Simića, a u znak podrške porodici ubijenog dečaka, stanovici Niške Banje organizovali su skup podrške u parku ispred zgrade suda.
Kombi koji se iz smera Zagreba kretao prema Zagorju probio je rampu na naplatnoj stanici Mokrice bežeći od policije, nakon čega je zaustavljen u naselju Oroslavje a uhapšeni su svi koji su bili u vozilu.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Atina Tošić, ćerka pevačice Jelene Karleuše, privukla je pažnju na društvenim mrežama nakon što je na svom Instagram profilu objavila fotografiju na kojoj je pokazala još jedno veoma luksuzno izdanje.
Kada je pre nekoliko meseci zapevao na trgu u Kraljevu kao gost Aleksandra Ace Sofronijevića i njegovog orkestra, Milanče Radosavljević je sa kraljevačkom publikom podelio veče koje je ostalo u lepom sećanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.