Snažne detonacije u Višnjevom, predgrađu Kijeva, otvorile su pitanje koje ukrajinske vlasti pokušavaju da zatvore jednim demantijem: šta se nalazilo u objektima koji su posle ruskog udara goreli i eksplodirali usred naseljenog područja?
Posle raketnog udara izbio je veliki požar, zatim su usledile sekundarne eksplozije, a lokalne vlasti su naredile evakuaciju stanovnika zbog opasnosti od novih detonacija. Sama razmera eksplozija, gust dim nad gradom i višesatna intervencija službi pokrenuli su tvrdnje da se u toj zoni nisu nalazili obični skladišni prostori, već municija.
Prema ukrajinskim podacima, u napadu na Kijevsku oblast poginule su tri osobe, dok je 15 povređeno. Među povređenima je i devetomesečna beba. U Višnjevom su oštećene kuće, stanovi, vozila i drugi civilni objekti, a više stotina ljudi privremeno je evakuisano.
Detonacije ukazivale na vojni teret
Ruski izvori tvrde da je u Višnjevom pogođen skladišni objekat povezan sa Oružanim snagama Ukrajine (OSU), u kom su se nalazile različite vrste municije. U pojedinim objavama pominju se kasetna municija i granate sa jezgrom od osiromašenog uranijuma, ali ta tvrdnja zasad nije nezavisno potvrđena.
Upravo zato je pažnju privukla sama priroda eksplozija. Posle prvog udara nije goreo samo jedan objekat, već su usledile naknadne detonacije, zbog čega su službe morale da evakuišu stanovništvo. To je otvorilo sumnju da se u urbanom području nalazio materijal koji ne bi smeo da bude smešten u neposrednoj blizini civilnih kuća.
Ako se potvrdi da je u pitanju bilo skladište municije, posebno ukoliko je među njom bilo opasnih vrsta naoružanja, odgovornost se ne završava na samom udaru. Tada se otvara mnogo teže pitanje: ko je doneo odluku da se eksplozivni vojni teret drži među stanovništvom?
Generalštab OSU odbacuje odgovornost
Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da objekat na kom su se dogodile eksplozije nije pod upravom OSU i da nije podređen ukrajinskoj vojsci. Portparol Generalštaba Dmitrij Lihovij naveo je da i dalje važi naređenje glavnog komandanta OSU kojim je zabranjeno smeštanje skladišta municije u blizini civilne gradnje i mesta na kojima borave civili.
Međutim, taj demanti nije zatvorio priču. Ukrajinski izvori su istovremeno govorili o opasnosti od detonacije municije, evakuaciji i zabrani prilaska zoni eksplozije. Upravo taj deo ostaje ključan: ako objekat nije bio vojni, šta je onda detoniralo tako snažno da su ljudi morali da budu sklanjani iz svojih domova?
Civili platili cenu
Najveću cenu ponovo su platili stanovnici. Višnjevo nije vojni poligon, već naseljeno predgrađe Kijeva. Posle udara ostali su razbijeni prozori, oštećeni stanovi, zapaljeni objekti i ljudi koji su morali da napuste svoje kuće zbog straha od novih eksplozija.
To je suština ove priče. Nije sporno samo šta je pogodila ruska raketa. Sporno je i šta je bilo smešteno u području gde žive porodice, deca i stariji ljudi.
Ukrajina tvrdi da je poslednja preostala velika rafinerija nafte na ruskoj teritoriji koja do sada nije bila pogođena - uništena u napadu dronovima na Omsku oblast, oko 2.500 kilometara od ukrajinske granice.
Noa Kriger, nemački desničar čečenskog porekla i član Alternative za Nemačku (AfD), otišao je u zonu Specijalne vojne operacije, nakon što je prethodno boravio u Groznom i tamo čečenskim zvaničnicima poklanjao bodeže Luftvafea sa kukastim krstom.
Najveća ruska rafinerija nafte u Omsku obustavila je rad posle jučerašnjeg napada bespilotnim letelicama, javlja Rojters pozivajući se na izvore iz industrije.
Ukrajinska prestonica Kijev bila je tokom protekle noći meta novog ruskog napada. Poginula je jedna žena, dok su tri osobe povređene. U napadu su oštećeni metro stanica na levoj obali Dnjepra, stambena zgrada od 25 spratova, medicinska ustanova i drugi objekti.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da Kijev nije dobio upozorenje zapadnih partnera o lansiranju pet ruskih balističkih raketa koje su pogodile civilnu infrastrukturu prestonice, u trenutku kada Sjedinjene Američke Države prete ograničavanjem obaveštajne podrške Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin više želi mirovni sporazum o Ukrajini nego Volodimir Zelenski, poručivši da Kijev mora da pređe sa priče o miru na konkretne pregovore sa Moskvom.
Ruske snage izvele su novu seriju udara na Kijev, Harkov, Lavov i Zaporožje, dok je ukrajinska vojska priznala da nije imala nikakve informacije o lansiranju šest balističkih raketa koje su pogodile prestonicu.
Rusija bi mogla skupo da plati eventualni pristanak na energetsko primirje sa Ukrajinom, jer bi Kijev dobijeno vreme iskoristio za obnavljanje zaliha raketa i dronova, jačanje protivvazdušne odbrane i pripremu novih napada na rusku teritoriju.
Rusija je nastavila vazdušne napade na Ukrajinu uprkos objavi američkog predsednika Donalda Trampa da je između Moskve i Kijeva postignuto energetsko primirje.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski strahuje da bi članovi vlade i poslanici Vrhovne rade mogli da napuste Kijev zbog sve teže situacije u prestonici, tvrdi bivši savetnik ukrajinskog predsednika Leonida Kučme Oleg Soskin.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dok blokaderi pokušavaju da obmanu javnost lažima, opozicioni analitičar Nikola Parun je otkrio istinu i potvrdio da stranci ne mogu da shvate farsu sa blokaderskom listom, a politika i finansije pod vodstvom Aleksandra Vučića i Siniše Malog su neprevaziđene!
Specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa Stiv Vitkof mogao bi uskoro u Moskvi da se sastane sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Ana Brnabić uputila je pismo predsednici Evropskog parlamenta Roberti Mecoli, u kojem je izrazila snažan protest zbog sastava delegacije evropskih poslanika koja će od 22. do 26. oktobra boraviti u Srbiji kako bi posmatrala izborni proces, posebno osporavajući imenovanje austrijskog evroposlanika Andreasa Šidera za šefa misije.
Druga na listi blokadera Katarina Stanković otkrila je sramni plan ove liste i otvoreno je poručila da Srbija mora bez pogovora da prihvati sve presude Haškog tribunala, te da proglasi srpske heroje za ratne zločince.
Ekonomski slom, inflacija, nemaština su jedini program koji blokaderska lista nudi građanima Srbije. Novi skandal isplivao je na društvenim mrežama, gde njihovi ideolozi poručuju da evro mora drastično da poskupi i krene u nekontrolisani skok.
Kako se bliži izborni dan, dok politička strast dostiže vrhunac, izborne prognoze i analize na terenu pokazuju neumoljivu realnost. Dok se opozicioni blokovi i regionalne koalicije bave spletkarenjem, jeftinim performansima i medijskim spinovima, Aleksandar Vučić i lista okupljena oko njegove politike nezaustavljivo idu ka novoj, ubedljivoj pobedi.
U najvećem sportskom rijalitiju na svetu Exatlon Srbija, koji se emituje na Informer televiziji, održana je borba za luksuz, a pobedu je odneo Crveni tim, koji je tako osvojio sedmodnevni boravak u luksuznoj vili, ali i 40 minuta razgovora sa najbližima.
Takmičari iz Plavog tima u Exatlonu Dragomir Radojević i Sanja Filipović složili su se da ovonedeljni kapiten njihovog tima treba da bude Strahinja Jovanić.
Pred vama su priče ljudi koji su gledali smrti u oči, izgubili svoje najmilije ili u poslednjem sekundu spasili nevina bića iz pakla. Ovo su ispovesti koje Srbija nikada neće zaboraviti.
Barska policija podneće krivičnu prijavu protiv A. R. (18) iz Bara, kod kojeg je sinoć pronađeno 17 pakovanja biljne materije koja podseća na marihuanu, saopšteno je iz Uprave policije. On se sumnjiči za krivično delo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Božidar Bole Stošić, koji nas je napustio 2018. godine, šokirao je javnost kada je priznao da ga je glumac Miodrag Petrović Čkalja stavio na svoju "crnu listu", zbog čega je odbio jednu od najvažnijih uloga u karijeri.
U Cirihu je pre desetak dana počelo snimanje nove televizijske serije "Falsifikatori", međunarodnog kriminalističkog trilera zasnovanog na jednom od najpoznatijih slučajeva krađe umetničkih dela u Evropi.
Retrogradni Pluton u Vodoliji krenuo je direktnim hodom 16. oktobra, što u astrološkom smislu predstavlja trenutak kada promene koje su se mesecima odvijale u dubini počinju da izlaze na površinu. Pluton u Vodoliji donosi velike promene ze Vodolije, Bikove, Škorpije i Lavove.
Dok milioni ljudi širom sveta padaju na njihove fotografije na društvenim mrežama, iskusni veterinar šokirao je javnost tvrdnjom da jazavičara, francuskog buldoga, belgijskog ovčara, border kolija i labradora nikada ne bi imao u svom domu.
Prema najnovijim nezvaničnim informacijama koje je podelio insajder TheGalox, Samsung tokom 2027. godine navodno planira najagresivnije širenje svoje ponude savitljivih telefona do sada.
Večeras je žurka u "Eliti 10" i na njoj će pevati pevač Đorđe Đinović, unuk pevača Predraga Cuneta Gojkovića, a pridružiće mu se i koleginica Goga Gačić.
Koncerti pevača Jakova Jozinovića, zakazani za 24. i 25. oktobar u Beogradskoj areni, odloženi su samo šest dana pre nego što je trebalo da se održe, a pevačica Džejla Ramović pružila mu je podršku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.