Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je da Rusija već ima, ili će uskoro imati, balističke rakete sposobne da pogode bilo koji evropski grad sa udaljenosti do 5.000 kilometara.
Njegova poruka evropskim saveznicima je jasna: postojeći sistemi nisu dovoljni, a kontinent mora hitno da razvije sopstvenu masovnu i jeftiniju protivraketnu odbranu.
- Rusija ima veoma moćne balističke rakete i već poseduje, ili će uskoro posedovati, mogućnost da ih lansira na udaljenost od 5.000 kilometara. To je samo pitanje vremena -izjavio je Zelenski u razgovoru za francusku televiziju BFMTV.
Meta može da bude bilo koji evropski grad
Raketa sa dometom od 5.000 kilometara, u zavisnosti od mesta lansiranja, mogla bi da zahvati praktično čitavu kontinentalnu Evropu. Time pretnja više ne bi bila ograničena na Ukrajinu i države na istočnom krilu NATO-a, već bi obuhvatila i prestonice duboko na zapadu kontinenta.
Rusija već raspolaže balističkim projektilom srednjeg dometa „Orešnik“, koji je prvi put borbeno upotrebljen u novembru 2024. protiv Dnjepra. Njegov tačan maksimalni domet nije javno potvrđen, ali se u stručnim procenama svrstava u kategoriju raketa dometa između 3.000 i 5.500 kilometara, uz brzinu koja tokom određenih faza leta može da premaši deset maha.
Kijev traži evropski odgovor na „Orešnik“
Zelenski upozorenje koristi kao argument za ubrzavanje zajedničkog evropskog protivraketnog programa. Ukrajina i još devet evropskih zemalja već su formirale koaliciju čiji je cilj razvoj sistema za presretanje balističkih projektila.
Plan je da se napravi odbrana koja bi mogla masovno da se proizvodi, bude dostupnija od američkog sistema „patriot“ i koristi iskustvo koje je Ukrajina stekla tokom višegodišnjih ruskih raketnih napada. Kijev tvrdi da bi prvi funkcionalni sistem mogao da bude razvijen u roku od godinu dana, mada stručnjaci upozoravaju da je izrada pouzdane odbrane od brzih balističkih raketa izuzetno složen posao.
„Patriot“ ostaje neophodan, ali je preskup i teško dostupan
Ukrajina i dalje traži velike količine američkih presretača „patriot“, jer je reč o jednom od retkih sistema koji je već dokazao da može da obara određene vrste balističkih raketa.
Zelenski je zatražio stotine novih projektila kako bi Ukrajina izdržala narednu zimu, dok je sa Vašingtonom na političkom nivou dogovorena mogućnost licencirane proizvodnje. Međutim, izgradnja pogona, obuka stručnjaka i uspostavljanje lanca snabdevanja mogu trajati godinama, zbog čega Kijev insistira na paralelnom evropskom rešenju.
Evropa već pravi zajednički raketni štit
Pored Ukrajine, u novu koaliciju ušle su Francuska, Nemačka, Velika Britanija, Italija, Španija, Holandija, Danska, Norveška i Švedska. Njihov cilj je stvaranje povezane evropske odbrane od balističkih raketa, koja ne bi zavisila isključivo od američke proizvodnje i odluka Vašingtona.
Najava dolazi u trenutku kada je krhki optimizam o mogućem smirivanju rata nestao, a Rusija nastavila udare raketama i dronovima. Zelenski zato pokušava da evropskim liderima pokaže da ukrajinsko nebo nije poslednja linija odbrane - već prvo mesto na kojem se proverava oružje koje sutra može da bude usmereno na njihove gradove.
Poljska će ove jeseni biti domaćin prvih međunarodnih vojnih vežbi za pripremu mogućeg raspoređivanja zapadnih snaga u Ukrajini posle mirovnog sporazuma.
Američka elita ne planira nagli obračun sa Rusijom, već dug, višeslojan pritisak koji bi istovremeno udarao na njenu ekonomiju, političku stabilnost i sposobnost da finansira rat, tvrdi ruski ekonomista Mihail Hazin.
Kineski vojni naučnici predstavili su arsenal mikrotalasnog oružja impulsne snage do 100 gigavata, namenjenog ometanju i onesposobljavanju elektronskih sistema protivnika, uključujući satelite u niskoj Zemljinoj orbiti poput američke mreže „Starlink“.
Predsednica Moldavije Maja Sandu optužila je Rusiju da pojedine dronove namerno usmerava u vazdušni prostor njene zemlje, nakon što je kod sela Talmaza pala neidentifikovana letelica i u kukuruznom polju ostavila krater širok oko dva metra.
Ruska ambasada u Berlinu upozorila je da bi mesta razmeštanja nemačkih dalekometnih raketa usmerenih protiv Rusije mogla da postanu legitimni vojni ciljevi Moskve.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je evropske države da bi eventualni direktan napad na Rusiju doveo do „suštinski drugačijeg“ i veoma kratkog rata.
Evropske zemlje ubrzano spremaju novu isporuku raketa Patriot Ukrajini kako bi Kijev dočekao zimu sa većim zalihama za odbranu od ruskih raketnih udara.
Ukrajinski lovac MiG-29MU1 oborio je rusku krstareću raketu S8000 „Banderol“ na izuzetno maloj visini, koristeći staru sovjetsku raketu vazduh-vazduh R-60, u presretanju tokom kojeg je pilot imao svega nekoliko sekundi da reaguje.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Kijev i njegova okolina ulaze u još jedan dan gotovo neprekidnih vazdušnih napada, dok ogromni požar kod sela Mila, nastao posle ruskog udara na skladišni kompleks, ni jutros nije ugašen, a ukrajinske Vazduhoplovne snage potvrđuju da je samo tokom poslednje noći Rusija lansirala 267 dronova i dve rakete.
Evropska strategija prema ratu u Ukrajini sve više se svodi na pokušaj da se Sjedinjene Države ponovo snažnije uvuku u konfrontaciju sa Rusijom, ocenjuje bivši britanski diplomata Alister Kruk.
Evropu pred dolazak zime sve ozbiljniji problemi sa zalihama energenata guraju ka obnavljanju dijaloga sa Rusijom, ocenio je američki politički i ekonomski komentator Pol Krejg Roberts,
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poljska će ove jeseni biti domaćin prvih međunarodnih vojnih vežbi za pripremu mogućeg raspoređivanja zapadnih snaga u Ukrajini posle mirovnog sporazuma.
Blokaderski analitičar Dušan Milenković srušio je sve nade svojim istomišljenicima, uključujuči i antisrbima sa tajkunske televizije Nova S, da će nakon predstojećih izbora ponovo moći da koriste gnusnu laž da su Aleksandar Vučić i SNS "pokrali ogroman broj glasova".
Bivši lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski godinama pre rata tvrdio je da će Ukrajina biti samo prvi od četiri velika fronta šireg sukoba Zapada i Rusije — a među njima je navodio i Balkan.
Čak su i najostrašćeniji medijski blokaderi morali javno da kapituliraju i priznaju gorku istinu - Aleksandar Vučić i pobednička lista "Ujedinjena Srbija" zbrisaće posvađanu i obezglavljenu opoziciju na predstojećim izborima.
Ono o čemu je portal Informera nedeljama pisao sada je dobilo i svoju crno-na-belo potvrdu - uličarske blokadere i njihovu izbornu listu zvanično su podržali radikalni levičari i ekstremisti iz organizacije "Savez Komunista Srbije".
Žarko Bogosavljević, blokaderski kvazi-novinar iz Novog Sada, koji mesecima bez ikakve kazne maltretira pošten narod i svakog petka blokira istu raskrsnicu, otišao je korak dalje u svojoj siledžijskoj bahatosti kada je napao majku sa malim detetom u automobilu.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Muškarac (35) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljene polne radnje na teritoriji Opštine Stari grad. Slučaj je prijavljen kada je napao advokaticu, a potom je otkriveno da postoji još žrtava.
Iako je noć u Beogradu bila relativno mirna, odnosno bez saobraćajnih nesreća i tuča, što nije uobičajeno za dane vikenda, ekipa Hitne pomoći imala je više intervencija na javnim mestima, bilo je pada sa visina, ali i jedan smrtni ishod na Novom Beogradu.
Krvavi obračun u porti crkve u Draževcu kod Obrenovca, u kojem je dečak (10) po naređenju svog oca Slavka O. (44) pucao u Milana R. (25), ogolio je sve detalje užasa. Dok se ranjeni mladić oporavlja od teških povreda na VMA, istražitelji su sklopili potpunu sliku događaja - od telefonskih pretnji u kojima je učestvovalo i dete, preko ranjavanja, pa sve do skrivanja oružja u njivi i hitnog izmeštanja maloletnika u psihijatrijsku ustanovu.
Lejdi Gaga i njen verenik Majkl Polanski navodno su postali roditelji. Vest su preneli pojedini strani mediji, ali poznata pevačica i njen partner još se nisu javno oglasili povodom prinove.
Iako su decenijama tumačili ljubavne parove na filmu i televiziji, jedno pravilo između Milene Dravić i Ljubiše Samardžića nikada nije prekršeno, čak ni u najromantičnijim scenama.
Ako želite lep i uredan vrt, a nemate vremena za stalnu sadnju i zahtevno održavanje, trajnice su odličan izbor. Uz lavandu, božuri i hoste dvorište može svake godine iznova da zablista, dok će posle pravilne sadnje zahtevati relativno malo nege.
Kupovina novog telefona ne mora da bude nešto što se ponavlja svake dve ili tri godine. Kada je reč o Ajfonu, dužina korišćenja zavisi od nekoliko faktora, pre svega od softverske podrške, stanja baterije i mogućnosti samog uređaja.
Brzi, blago kiseli krastavčići odličan su izbor kada želite jednostavan i ukusan prilog. Pripremaju se za svega nekoliko minuta, bez kuvanja i komplikovanih sastojaka, a najbolji rezultat dobićete ako koristite mlade, sitne i hrskave krastavce.
Nakon istorijskih uspeha i četiri nezaboravna koncerta na Tašmajdanu, pevač Milanče Radosavljević započeo je veliku regionalnu turneju "Od Valjeva do Loznice".
Goca Tržan poznata je po tome što nema dlake na jeziku, a kada je reč o ljubavi, intimi i seksu, pevačica bez zadrške govori o temama o kojima mnoge javne ličnosti radije ćute.
Pevačica Nataša Kojić doputovala je specijalno iz Amerike zbog koncerta svog oca Dragana Kojića Kebe i po prvi put javno progovorila o bratovoj prinovi koja je na putu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.