Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je da Rusija već ima, ili će uskoro imati, balističke rakete sposobne da pogode bilo koji evropski grad sa udaljenosti do 5.000 kilometara.
Njegova poruka evropskim saveznicima je jasna: postojeći sistemi nisu dovoljni, a kontinent mora hitno da razvije sopstvenu masovnu i jeftiniju protivraketnu odbranu.
- Rusija ima veoma moćne balističke rakete i već poseduje, ili će uskoro posedovati, mogućnost da ih lansira na udaljenost od 5.000 kilometara. To je samo pitanje vremena -izjavio je Zelenski u razgovoru za francusku televiziju BFMTV.
Meta može da bude bilo koji evropski grad
Raketa sa dometom od 5.000 kilometara, u zavisnosti od mesta lansiranja, mogla bi da zahvati praktično čitavu kontinentalnu Evropu. Time pretnja više ne bi bila ograničena na Ukrajinu i države na istočnom krilu NATO-a, već bi obuhvatila i prestonice duboko na zapadu kontinenta.
Rusija već raspolaže balističkim projektilom srednjeg dometa „Orešnik“, koji je prvi put borbeno upotrebljen u novembru 2024. protiv Dnjepra. Njegov tačan maksimalni domet nije javno potvrđen, ali se u stručnim procenama svrstava u kategoriju raketa dometa između 3.000 i 5.500 kilometara, uz brzinu koja tokom određenih faza leta može da premaši deset maha.
Kijev traži evropski odgovor na „Orešnik“
Zelenski upozorenje koristi kao argument za ubrzavanje zajedničkog evropskog protivraketnog programa. Ukrajina i još devet evropskih zemalja već su formirale koaliciju čiji je cilj razvoj sistema za presretanje balističkih projektila.
Plan je da se napravi odbrana koja bi mogla masovno da se proizvodi, bude dostupnija od američkog sistema „patriot“ i koristi iskustvo koje je Ukrajina stekla tokom višegodišnjih ruskih raketnih napada. Kijev tvrdi da bi prvi funkcionalni sistem mogao da bude razvijen u roku od godinu dana, mada stručnjaci upozoravaju da je izrada pouzdane odbrane od brzih balističkih raketa izuzetno složen posao.
„Patriot“ ostaje neophodan, ali je preskup i teško dostupan
Ukrajina i dalje traži velike količine američkih presretača „patriot“, jer je reč o jednom od retkih sistema koji je već dokazao da može da obara određene vrste balističkih raketa.
Zelenski je zatražio stotine novih projektila kako bi Ukrajina izdržala narednu zimu, dok je sa Vašingtonom na političkom nivou dogovorena mogućnost licencirane proizvodnje. Međutim, izgradnja pogona, obuka stručnjaka i uspostavljanje lanca snabdevanja mogu trajati godinama, zbog čega Kijev insistira na paralelnom evropskom rešenju.
Evropa već pravi zajednički raketni štit
Pored Ukrajine, u novu koaliciju ušle su Francuska, Nemačka, Velika Britanija, Italija, Španija, Holandija, Danska, Norveška i Švedska. Njihov cilj je stvaranje povezane evropske odbrane od balističkih raketa, koja ne bi zavisila isključivo od američke proizvodnje i odluka Vašingtona.
Najava dolazi u trenutku kada je krhki optimizam o mogućem smirivanju rata nestao, a Rusija nastavila udare raketama i dronovima. Zelenski zato pokušava da evropskim liderima pokaže da ukrajinsko nebo nije poslednja linija odbrane - već prvo mesto na kojem se proverava oružje koje sutra može da bude usmereno na njihove gradove.
Poljska će ove jeseni biti domaćin prvih međunarodnih vojnih vežbi za pripremu mogućeg raspoređivanja zapadnih snaga u Ukrajini posle mirovnog sporazuma.
Američka elita ne planira nagli obračun sa Rusijom, već dug, višeslojan pritisak koji bi istovremeno udarao na njenu ekonomiju, političku stabilnost i sposobnost da finansira rat, tvrdi ruski ekonomista Mihail Hazin.
Kineski vojni naučnici predstavili su arsenal mikrotalasnog oružja impulsne snage do 100 gigavata, namenjenog ometanju i onesposobljavanju elektronskih sistema protivnika, uključujući satelite u niskoj Zemljinoj orbiti poput američke mreže „Starlink“.
Ukrajinski i američki stručnjaci rastavljaju ostatke ruske balističke rakete srednjeg dometa „Orešnik“, upotrebljene u udaru na Belu Crkvu u Kijevskoj oblasti, a prvi rezultati otkrili su ono čemu se na Zapadu nisu nadali - projektil je napravljen gotovo bez zapadnih i kineskih delova.
Evropska unija uspela je da usvoji 21. paket sankcija protiv Rusije tek pošto je popustila pred zahtevima šest država koje su odbile prvobitni predlog Brisela.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Bivši premijer Ukrajine Nikolaj Azarov u intervjuju za TASS izjavio je da evropske zemlje sistemski ignorišu stvarno jačanje radikalnih nacionalističkih tendencija u ukrajinskoj politici.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana (PVO) tokom noćašnjeg ruskog napada nije oborila nijednu od šest balističkih raketa Iskander-M/S-400, pokazuju podaci iz jutarnjeg izveštaja ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva.
Ukupni ekonomski gubici zemalja Evropske unije zbog odustajanja od kupovine ruskih energenata mogli bi da dostignu oko 3 biliona evra, saopštila je Stalna misija Rusije pri EU.
Ruska vojska počela je da gradi čitave podzemne komplekse za skladištenje goriva u zoni specijalne vojne operacije, menjajući logistiku iz temelja kako bi ključne zalihe zaštitila od ukrajinskih bespilotnih letelica.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp doveo je u pitanje jedno od najvažnijih obećanja datih Kijevu, poručivši da još nije odlučio da li će Ukrajini dozvoliti da proizvodi rakete-presretače za protivvazdušni sistem Patriot.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poljska će ove jeseni biti domaćin prvih međunarodnih vojnih vežbi za pripremu mogućeg raspoređivanja zapadnih snaga u Ukrajini posle mirovnog sporazuma.
Užasno ubistvo G. R. (73), u kraju poznatijeg pod nadimkom Raša, čije je nago i vezano telo pronađeno u potkrovlju zgrade u Ulici Salvadora Aljendea na Karaburmi šokiralo je celo naselje.
Ugledna novinarka Ljiljana Smajlović, izjavila je da predsednik Srbije Aleksandar Vučić, za razliku od političkih protivnika u regionu, razume istorijski momenat sa dolaskom predsednika SAD Donalda Trampa.
Propao još jedan pokušaj glumljenja "samoorganizovanog naroda". Tzv. "studenti u blokadi", koji su mesecima maltretirali građane, blokirali fakultete i onemogućavali poštenoj omladini da uči i polaže ispite, konačno su skinuli maske i otkrili svoje pravo lice.
Doktorka Milica Mitrović spasila devojčicu u Bogatiću nakon što je sedmogodišnjakinju vakuum povukao na dno bazena, a lekarka je oživela iz kliničke smrti.
Zbog bezbednosti učesnika obeležavanja 4. avgusta - Dana sećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatsko-muslimanskom pogromu 1995. godine, zabranjen je saobraćaj za vozila preko 3,5 tone i prevoz eksplozivnih materija i naoružanja i vojne opreme u drumskom saobraćaju.
Pokrajinski štab za vanredne situacije, na čijem čelu je predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković, izdao je danas zabranu vodozahvatanja iz Hidrosistema Dunav - Tisa – Dunav svim korisnicima sistema na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine.
Ne ubij, ne ukradi, glase neke od deset božijih zapovesti, ali kriminalci i mafijaši krše najvažnije verske zapovesti. Međutim, istovremeno redovno odlaze u crkvu, poste, mole se, slave slavu.
Momir Gavrilović, zvani Gavra i Moca, bivši pripadnik Državne bezbednosti, ubijen je u noći 3. avgusta 2001. godine, oko 22 časa, na parkingu u Ulici Džona Kenedija broj 15 na Novom Beogradu, a njegove ubice nisu pronađene.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Glumac Dragiša Milojković, koga će publika zauvek pamtiti kao Milutina iz serije "Seljaci", biće sahranjen u utorak, 4. avgusta, na Gradskom groblju u Jagodini.
Ako su vam se iznenada najavili gosti ili želite da obradujete svoje ukućane ukusnim desertom, a da pritom ne provedete sate u kuhinji, šlag torta sa malinom je pravi izbor.
Muve lako mogu da pokvare i najlepši letnji dan, ali postoji jednostavno i prirodno rešenje. Isprobajte ovaj recept za prirodno sredstvo protiv muva i uverite se koliko može biti efikasan.
Iako se o seksu često govori, neke najvažnije stvari ostaju prećutane. Upravo ti detalji često prave razliku između običnog iskustva i onog koje se dugo pamti.
Bivši rijaliti učesnik Boža Džons izneo je tvrdnje da se Sofija Janićijević bavi najstarijim zanatom i spomenuo dokaze koje je video kod svojih prijatelja u telefonu.
Rijaliti Učesnik Uroš Stanić objavio je na svom Instagramu niz dokaza da je radio u zdravstvu, a podelio je i snimak na kome se vidi kako pacijentu stavlja braonilu u ruku.
Reperka Dia Kostić neretko šokira pratioce na društvenim mrežama, a ovoga puta je rešila da odvede medveda u kafanu na živu muziku - naravno, u pitanju je plišana igračka!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.