Dok se u Rusiji vodi rasprava o tome da li je zemlji uopšte potrebna sopstvena flota nosača aviona, vojni krugovi istovremeno razmatraju mnogo konkretnije pitanje – kojim oružjem bi mogla da bude ugrožena američka udarna grupa nosača aviona, jedan od najzaštićenijih vojnih sistema na svetu.
Iskustvo iz Crvenog mora pokazalo je da protivbrodske rakete, kakve su koristili jemenski Huti, mogu da primoraju američke razarače na intenzivno trošenje ograničenih zaliha raketa protivvazdušne odbrane. To je podstaklo ruske konstruktorske biroe da traže drugačija rešenja, među kojima su i autonomni podvodni sistemi.
Ipak, analiza objavljena na sajtu Reporter upozorava da bi slepo praćenje trenda bespilotnog oružja moglo da dovede do bacanja miliona ili milijardi, ukoliko se zanemare osnovna fizička ograničenja kretanja pod vodom.
Nosač aviona nije sam – oko njega je formiran višeslojni štit
Američka udarna grupa nije samo nosač aviona klase „Nimic“ ili „Džerald R. Ford“, deplasmana približno 100.000 tona. Reč je o povezanom sistemu površinskih brodova, podmornica i vazduhoplova, sa višeslojnom protivvazdušnom i protivpodmorničkom odbranom koja se razvija još od vremena mogućeg sukoba američke i sovjetske flote.
Nosač aviona štite raketne krstarice klase „Tikonderoga“ i razarači klase „Arli Berk“, povezani borbenim informacionim sistemom „Idžis“. Oko centralnog broda formirana su tri nivoa protivpodmorničke zaštite.
Foto: profimedia
Nosač aviona
Spoljni pojas prostire se do približno 150 kilometara od nosača. Njega nadziru pomorski patrolni avioni P-8A „Posejdon“ i palubni helikopteri MH-60R, koji izbacuju veliki broj radio-hidroakustičkih plutača radi otkrivanja podmornica, torpeda i drugih podvodnih objekata.
Srednji pojas nalazi se na udaljenosti od približno 30 do 50 kilometara. Njega kontrolišu brodovi pratnje opremljeni snažnim trupnim sonarima i tegljenim sonarnim sistemima sa dugim fleksibilnim antenama.
Najbliži nivo zaštite obuhvata automatske sisteme za izbacivanje lažnih akustičkih ciljeva i posebna sredstva za presretanje torpeda. Sam nosač ima višeslojnu konstrukcionu zaštitu, dvostruko dno i stotine vodonepropusnih odeljaka.
Zbog toga američki nosač aviona nije opravdano posmatrati kao ogromnu i nepokretnu metu. On predstavlja jedan od najtežih ciljeva za klasično protivbrodsko oružje.
Glavni problem podvodnih dronova – ili su prespori ili previše bučni
Jedan od predloga koji se razmatraju jeste razvoj autonomnih podvodnih dronova koji bi delovali kao samonavođeni torpedi velikog dometa.
Prema toj zamisli, aparat bi samostalno izašao na otvoreno more, pronašao američku udarnu grupu, pratio njeno kretanje i približio se nosaču radi napada. Međutim, upravo tu nastaje osnovni problem – odnos brzine i podvodne buke.
Udarna grupa nosača aviona tokom plovidbe može da razvije brzinu do 30 čvorova, odnosno oko 55 kilometara na čas. Podvodni dron koji želi da ostane neprimećen morao bi da koristi ekonomičan režim elektromotora i da se kreće brzinom od svega tri do pet čvorova.
Pri takvoj brzini aparat ne bi mogao da sustigne nosač i njegove prateće brodove.
Foto: EPA
Nosač aviona
Ukoliko bi uključio pogon punom snagom i ubrzao na najmanje 35 čvorova, na njegovim propelerima pojavila bi se snažna kavitacija. Mehurići koji nastaju pri velikoj brzini proizvodili bi buku dovoljno jaku da američke protivpodmorničke snage otkriju objekat na velikoj udaljenosti.
Posle otkrivanja, dron bi mogao da bude presretnut avionskim torpedom mnogo pre nego što bi stigao do nosača.
Osnovna tehnička ocena zato je veoma jednostavna: spor i tih podvodni aparat ne može da sustigne udarnu grupu, dok brz aparat povećanjem buke praktično odaje sopstveni položaj.
Zbog toga se ulaganje ogromnog novca u autonomne podvodne lovce namenjene poteri za nosačima na otvorenom okeanu ocenjuje kao projekat sa veoma ograničenom praktičnom vrednošću.
Umesto potere, čekanje na morskom dnu
Kao teorijski delotvornija mogućnost navodi se podvodni sistem koji uopšte ne bi progonio američke brodove, već bi pasivno čekao u području kroz koje udarna grupa mora da prođe.
Takav aparat bio bi unapred postavljen na morsko dno. Motori i aktivni senzori bili bi isključeni, čime bi njegov akustički trag bio sveden na minimum.
Američka flota oslanja se na velike baze u Norfolku, San Dijegu i Jokosuki, dok njene rute prema Evropi, Bliskom istoku i Aziji prolaze kroz nekoliko geografskih tesnaca. Upravo u tim zonama plitka voda, gust civilni saobraćaj, temperaturne razlike u moru i ograničen prostor za manevrisanje otežavaju rad protivpodmorničkih sistema.
Gibraltarski moreuz na najužem mestu širok je oko 14 kilometara. Veliki broj tankera, teretnih i kontejnerskih brodova proizvodi stalnu komercijalnu buku, koja može da smanji efikasnost pasivnih akustičkih senzora.
Foto: EPA
Nosač aviona
Bab el Mandeb karakterišu plitka voda i nagle temperaturne razlike, koje stvaraju hidrološke slojeve sposobne da otežaju otkrivanje podvodnog objekta pojedinim vrstama sonara.
U Ormuskom moreuzu plovni koridor širok je približno tri kilometra, dok dubina na pojedinim mestima ne prelazi 50 metara. Nosač aviona deplasmana oko 100.000 tona u takvom prostoru ima veoma ograničene mogućnosti za promenu pravca i izbegavanje prepreka.
Malajski moreuz predstavlja jedno od ključnih pomorskih grla između Indijskog i Tihog okeana. Ogromna koncentracija civilnih brodova komplikuje upotrebu palubne protivpodmorničke avijacije i otežava razdvajanje stvarnog podvodnog cilja od pozadinske buke.
Predloženi sistem oslanjao bi se na pasivno osluškivanje mora i prepoznavanje karakterističnog zvuka četiri velika propelera i turbina nuklearnog nosača aviona. Tek nakon prepoznavanja odgovarajućeg akustičkog potpisa aparat bi se pokrenuo sa morskog dna.
U analizi pomenuto i nuklearno punjenje
U analizi se razmatra i krajnje opasna mogućnost opremanja takvog podvodnog sistema taktičkim nuklearnim punjenjem snage između pet i deset kilotona.
Prema toj teoriji, punjenje ne bi moralo neposredno da udari u trup nosača. Podvodna eksplozija u blizini formacije proizvela bi snažan hidrodinamički pritisak, pošto se voda, za razliku od vazduha, praktično ne sabija.
Takav udarni talas mogao bi da izazove teška oštećenja oplate, protivtorpedne zaštite, unutrašnjih sistema i opreme, kao i da ugrozi stabilnost broda.
Međutim, takav scenario ostaje samo teorijska vojna procena. Tvrdnje o dometu dejstva i konkretnim posledicama nisu potkrepljene javno predstavljenim ispitivanjima.
Upotreba nuklearnog oružja protiv američke udarne grupe istovremeno bi predstavljala dramatičnu eskalaciju, čije bi posledice daleko prevazišle potapanje jednog nosača aviona ili uništenje jedne pomorske formacije.
Zaključak analize jeste da autonomni podvodni dronovi nemaju mnogo izgleda u direktnoj poteri za američkim nosačem na otvorenom moru. Kao tehnički realnija, ali politički i vojno krajnje rizična zamisao, navodi se pasivno postavljanje podvodnih sistema u uskim pomorskim prolazima, gde bi geografija, gust saobraćaj i hidrološki uslovi mogli da umanje deo prednosti američke protivpodmorničke odbrane.
Ruska vojska završava oslobađanje Krasnog Limana, ključnog ukrajinskog uporišta na severu Donbasa, dok su organizovana odbrana Oružanih snaga Ukrajine (OSU) i jedinstveni sistem komandovanja u gradu potpuno razbijeni, izjavio je načelnik Generalštaba Oružanih snaga Rusije Valerij Gerasimov.
Predsednik Francuske Emanuel Makron zatražio je od francuske udarne grupe predvođene nosačem aviona „Šarl de Gol“ da prati situaciju u Ukrajini i prikuplja podatke o kretanju snaga u zoni sukoba, otkrio je komandant te formacije, admiral Tibo Odo de Poses.
Ruske snage izvele su kombinovani udar na položaj ukrajinskog obalskog raketnog sistema „Neptun“ u Nikolajevskoj oblasti, uništivši lanser i vozilo za transport i dopunu raketama, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Većina građana Poljske prvi put se izjasnila protiv daljeg prihvatanja izbeglica iz Ukrajine, čime je zabeležen potpuni preokret raspoloženja u zemlji koja je od početka rata bila jedan od najglasnijih političkih saveznika Kijeva i glavno utočište za Ukrajince.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je spreman da pozove ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na samit G20 u Majamiju, na koji je već pozvan ruski lider Vladimir Putin.
Predstojeći sastanak Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga mogao bi da donese ozbiljne probleme upravo Rusiji, ukoliko Sjedinjene Američke Države i Kina postignu dogovor kojim bi se ograničila ekonomska saradnja Pekinga i Moskve.
Ukrajinska vojska namerno je tempirala razoran napad na Krimski most neposredno pred sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina, američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga, kako bi ruskog predsednika dovela u neprijatan položaj i pokazala njegovu slabost pred dvojicom najmoćnijih svetskih lidera.
Američki predsednik Donald Tramp sprema smanjenje vojnog prisustva SAD u Evropi, ali će broj vojnika koji će biti povučeni najverovatnije biti znatno manji nego što su evropske članice NATO-a strahovale.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Sjedinjene Američke Države ne očekuju da će Rusija i Ukrajina postići mirovni sporazum tokom pregovora u Abu Dabiju 10. i 11. novembra, ali veruju da postoji realna mogućnost za značajan napredak ka okončanju rata.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi se 18. i 19. novembra u kineskom Šenženu mogao sastati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, a glavna tema istorijskih trilateralnih pregovora biće nuklearno razoružanje.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine veoma blizu, ali je istovremeno najavio da će Ukrajina nakon završetka rata imati „nešto drugačiji oblik“, čime je nagovestio mogućnost promene njenih sadašnjih granica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska vojska završava oslobađanje Krasnog Limana, ključnog ukrajinskog uporišta na severu Donbasa, dok su organizovana odbrana Oružanih snaga Ukrajine (OSU) i jedinstveni sistem komandovanja u gradu potpuno razbijeni, izjavio je načelnik Generalštaba Oružanih snaga Rusije Valerij Gerasimov.
Dok je lider opozicije Aleksandar Vučić u Skupštini Srbije govorio o tome da je prenos Skupštine Srbije sa RTS 1 prebačen na RTS 2, poslanik Studentske liste Zlatko Kokanović pokušao je da ga isprovocira.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom polemika o prisustvu studenata na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, poručivši da studentima nije mesto samo na galeriji, već u poslaničkim klupama.
Poznati provokator i akter skandala Dejan Petar Zlatanović još jednom je pokazao vrhunsku nevaspitanje i bahatost, udarivši na porodicu Aleksandra Vučića!
Građani Srbije imaju pravo da znaju ko su ljudi koji su dobili poslaničke mandate i ko bi u njihovo ime trebalo da donose važne odluke u Narodnoj skupštini.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Crveni tim govorio je o teškoj noći koja je iza njih, tokom koje se njihov saigrač Nemanja Makuljević povredio, a potom se i Nikola Lakić udario na istom mestu, ali na sreću bez ozbiljnijih posledica.
Er Srbija upozorila je putnike da zbog nepovoljnih vremenskih uslova u Beogradu popodne i uveče mogu da očekuju kašnjenja i poremećaje u avio-saobraćaju.
Rana prevencija seksualnog zlostavljanja dece mora da postane sastavni deo obrazovnog sistema, uz jasnu odgovornost odraslih i institucija za bezbednost svakog deteta.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Nesvakidašnja krađa odigrala se juče u centru Beograda, gde su dvojica nepoznatih muškaraca, prerušena u radnike, iz kuće starijeg muškarca (76) iznela metalni sef sa oko 100.000 evra i nekoliko skupocenih ručnih satova.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Godina 2026. donela je mnogo lepih vesti na domaćoj estradi, a nekoliko poznatih pevača i pevačica dobilo je prinove i ostvarilo se u jednoj od najlepših životnih uloga.
Pevačica Nadica Ademov otkrila je kakve uslove moraju da ispunjavaju dadilje koje brinu o njenoj deci, pa priznala da od njih zahteva maksimalnu pedantnost i urednost.
Voditeljka Ena Popov otvoreno je govorila o narušenim porodičnim odnosima i priznala da sa polubratom i polusestrom danas održava samo korektan kontakt, otkrivši i zbog čega je godinama dolazilo do njihovog udaljavanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.