Nova ruska krstareća raketa "Banderolj" postala je ključni deo kampanje koja je gotovo zaustavila komercijalnu plovidbu kroz ukrajinske crnomorske luke, dok je izvoz žita u prvoj polovini avgusta pao oko 75 odsto u odnosu na isti period prošle godine, piše britanski Telegraf.
Najveći pritisak trpe Odesa, Černomorsk i Južni, odnosno Pivdeni, tri dubokovodne luke preko kojih je Ukrajina izvozila najveći deo svojih poljoprivrednih proizvoda. One formalno nisu zatvorene, ali je komercijalni saobraćaj dramatično smanjen zbog učestalih udara i straha brodarskih kompanija za živote posada.
Od 20. jula do 20. avgusta kroz Odesu je u proseku prolazio samo jedan brod dnevno, dok ih je ranije bilo sedam ili osam, rekao je predsednik Udruženja ukrajinskih luka Dmitro Barinov.
- Vlasnici brodova, ako već preuzimaju rizik, pokušavaju da ga svedu na najmanju moguću meru. Posade i kapetani jednostavno strahuju za svoje živote. Zato odbijaju da ulaze u ukrajinske luke - rekao je Barinov za Telegraf.
Oružje je prvi put primećeno u borbenoj upotrebi 2025. godine, ali je njegova primena tokom ovog leta naglo povećana. Ukrajinska vojna obaveštajna služba tvrdi da je Rusija završila ispitivanja i pokrenula serijsku proizvodnju, dok se konstrukcija sistema i dalje usavršava.
"Banderolj" nosi rasprskavajuću bojevu glavu mase oko 114 kilograma, od čega do 50 kilograma otpada na eksploziv. Dostiže brzinu veću od 500 kilometara na sat, a pojedini ukrajinski podaci govore o maksimalnoj brzini od oko 600 do 650 kilometara na sat. Domet se procenjuje na do približno 500 kilometara.
Zbog toga ruske snage mogu da je lansiraju sa Krima prema području Odese.
Rakete se prvenstveno povezuju sa bespilotnim letelicama "Orion", ali su integrisane i na borbene helikoptere Mi-28, dok ukrajinski izvori navode i mogućnost korišćenja kopnenih lansera.
Poseban problem za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu predstavlja odnos cene napada i cene odbrane.
Procene koje prenose zapadni mediji stavljaju cenu jednog "Banderolja" između približno 42.500 i 127.500 evra, što je znatno manje od klasičnih ruskih krstarećih raketa. Istovremeno je dovoljno brz da protiv njega često moraju da se koriste ozbiljniji i skuplji sistemi PVO, za razliku od sporijih dronova tipa "Šahed", koje Ukrajinci sve češće pokušavaju da obaraju jeftinijim dronovima-presretačima.
Ukrajinski izaslanik za politiku sankcija Vladislav Vlasjuk izjavio je da se "Banderolj" koristi u približno 80 odsto ruskih napada na infrastrukturu Odese.
Luke otvorene samo na papiru
Telegraf navodi da prilikom posete Odesi i Černomorsku praktično nije bilo vidljive lučke aktivnosti dok su se vazdušne uzbune smenjivale gotovo bez prestanka.
Luke formalno nastavljaju da rade, ali je komercijalna plovidba uglavnom stala.
Ruski udari nisu usmereni samo na samu lučku infrastrukturu. Više civilnih teretnih brodova našlo se na udaru, a Telegraf navodi da je od početka rata u Crnom moru pogođeno više od 200 civilnih plovila. Posebno težak incident dogodio se kada je teretni brod "Golden Leo", koji je isplovio iz Černomorska, pogođen sa tri ruske rakete, pri čemu je poginulo deset članova posade.
Takvi napadi menjaju računicu brodarskih kompanija. Problem više nije samo cena ratnog osiguranja. Brodari koji čak mogu da plate visoke premije sve češće odbijaju da ulaze u ukrajinske luke jer procenjuju da rizik za posadu više nije prihvatljiv.
Izvoz žita pao 75 odsto
Posledice su već vidljive u ukrajinskoj ekonomiji.
Prema podacima koje prenosi Telegraf, izvoz ukrajinskog žita u prvoj polovini avgusta bio je oko 75 odsto manji nego u istom periodu prošle godine.
Poljoprivredni sektor je jedan od ključnih izvora deviza za zemlju. Ukrajinska vlada je početkom godine navela da poljoprivreda obezbeđuje do 60 odsto deviznih prihoda, dok je u prvom kvartalu 2026. poljoprivredna roba činila 62 odsto ukupnog ukrajinskog izvoza.
Ekonomisti koje citira Telegraf procenjuju da bi, ukoliko se sadašnji nivo udara i poremećaja u lukama nastavi, šteta do kraja godine mogla da dostigne oko 1,5 odsto ukrajinskog BDP-a.
Problem dodatno pogoršava činjenica da je žetva u toku, pa ogromne količine žita moraju brzo da napuste zemlju kako bi se oslobodili skladišni kapaciteti.
Brodovi preusmereni na Dunav, nastao novi čep
Deo tereta zato je preusmeren prema dunavskim lukama, ali one nemaju kapacitet da zamene velike crnomorske terminale.
Do 25. avgusta kod Sulinskog kanala čekalo je čak do 70 brodova. Kroz kanal trenutno mogu da prođu svega dva do tri plovila dnevno, a čekanje brodare košta i do 8.000 dolara dnevno po brodu.
Između 1. i 21. avgusta tim alternativnim pravcima izvezeno je oko 539.000 tona žita, dok je u istom periodu prošle godine Ukrajina izvezla oko 1,73 miliona tona.
Time ruski pritisak na Odesu više nije samo pitanje vojnih udara na pojedinačne objekte.
Ako brodovi prestanu da ulaze u Odesu, Černomorsk i Pivdeni, Ukrajina ostaje bez glavne kapije kroz koju je njena poljoprivreda izlazila na svetsko tržište.
"Banderolj" sam po sebi nije oružje razorne snage "Iskandera" ili H-101. Njegova opasnost leži upravo u tome što je jeftiniji, može masovno da se koristi i dovoljno je brz da oteža odbranu.
A kada se takve rakete sistematski usmere na luke, brodove i logistiku, cilj više nije samo uništavanje jednog skladišta ili terminala - cilj je da čitava morska ruta postane toliko opasna da komercijalni brodovi sami prestanu da dolaze.
Rusija bi početkom naredne nedelje mogla zvanično da bude označena kao odgovorna za pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale, posle čega Berlin sprema "opsežan" paket mera protiv Moskve.
Ukrajina je zvanično zatražila međunarodnu blokadu ruskog satelitskog sistema "Rasvet", koji Moskva razvija kao odgovor na Starlink, strahujući da bi njegova puna upotreba mogla ruskoj vojsci da obezbedi znatno bolju vezu i mogućnost upravljanja dronovima duboko iznad ukrajinske teritorije.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Ruske snage izvele su tokom noći seriju udara na Kijev i njegovu okolinu, kao i na ciljeve u Dnjepropetrovskoj, Harkovskoj, Nikolajevskoj i Čerkaskoj oblasti, dok se u ukrajinskoj prestonici posle eksplozija vide požari i gust dim.
Ruske trupe su tokom noći pokrenule masovan udar na vojno-industrijske objekte i energetsku infrastrukturu u Ukrajini, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ruske oružane snage pogodile su teretni brod koji je prevozio vojnu opremu namenjenu ukrajinskoj vojsci prema luci Odesa, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija bi početkom naredne nedelje mogla zvanično da bude označena kao odgovorna za pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale, posle čega Berlin sprema "opsežan" paket mera protiv Moskve.
Aleksandar Čupić, kandidat "Studentske liste" za predsednika Skupštine, prema informacijama koje su objavljene tokom rasprave u parlamentu, umešan je u ozbiljan skandal i pokušaj prikrivanja milionski vredne imovine!
Asocijacija novinara Srbije (ANS), na čijem je čelu predsednica Ivana Vučićević, uputila je danas zvaničan i hitan apel evropskim i međunarodnim institucijama povodom javnih istupa Jova Bakića, narodnog poslanika i predsednika poslaničke grupe "Studentske liste – Studenti pobeđuju" u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Asocijacija novinara Srbije zahteva hitnu i nedvosmislenu reakciju svih nadležnih institucija Republike Srbije, Evropske komisije, Evropskog parlamenta, Saveta Evrope, OEBS-a i međunarodnih organizacija za zaštitu novinara povodom javnih istupa narodnog poslanika i predsednika poslaničke grupe Studentske liste, Jova Bakića, koji je iz Narodne skupštine poručio da televiziji Informer nema mesta u Srbiji, a zatim najavio da će vlasnici tabloida ''svi odreda'' završiti pred istražnim organima.
Aleksandar Vučić, šef poslaničke grupe ''Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje'' danas je u Skupštini Srbije saopštio fenomenalne vesti za građane Srbije koji su ostvareni zahvaljujući načinu na koji je vođena država dok su naprednjaci bili na vlasti.
Otac Tadej Vitovnički, kome su lekari u detinjstvu prognozirali samo pet godina života, doživeo je 89 godina i ostavio mudrost o tome šta zaista određuje dužinu nečijeg veka, a to je pokajanje i način na koji mislimo.
Pred Božićni post cene ribe kreću se od 200 dinara po kilogramu za karaše do 4.490 dinara za pečene patagonijske lignje, uz velike razlike u zavisnosti od prodajnog mesta.
Grmljavina usred novembra nije svakodnevna pojava, zbog čega je oduvek privlačila pažnju ljudi. Kada se nebo zatrese u kasnu jesen, mnogi se sete starih narodnih tumačenja i predskazanja.
Dejan Dragijević i Srđan Janković, koji su optuženi za ubistvo Danke Ilić 26. marta 2024. godine u Banjskom Polju, na početku suđenja u Višem sudu u Negotinu izneli su svoju odbranu i negirali krivicu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv P.S. (30) zbog postojanja opravdane sumnje da je od 13. aprila do 17. jula 2026. godine u stanu na teritoriji GO Voždovac, kao i na Makišu u ostavi pored splava na Savi neovlašćeno proizvodio i držao radi prodaje opojnu drogu kanabis.
U nastavku borbe protiv krijumčarenja droge i medikamenata novosadska policija uhapsila je vozača kamiona G.M. (50) i zaplenila čak 300.000 tableta "ksalola".
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Glumac Pirs Brosnan, koji je svojevremeno četiri puta tumačio legendarnog tajnog agenta Džejmsa Bonda, oglasio se na Instagramu povodom izbora Roberta Patinsona za novog agenta 007 i pružio podršku mlađem kolegi.
Poznati britanski kuvar Gordon Remzi, koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući kulinarskom umeću, oštrom jeziku i temperamentnim nastupima u televizijskim emisijama, dobio je zvezdu na čuvenoj holivudskoj Stazi slavnih u Los Anđelesu.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
Američki glumac Leri Poindekster preminuo je u 66. godini od posledica teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u blizini njegovog doma u Kaliforniji.
Muškatle, aloja i fikus bile su gotovo nezaobilazne biljke u domovima širom nekadašnje Jugoslavije. Naše bake su ih obožavale, pažljivo negovale i godinama čuvale, a njihovi pelceri često su se prenosili od komšinice do komšinice.
Ovaj starinski nabujak od krompira nekada se često nalazio na porodičnoj trpezi, a za njegovu pripremu potrebni su vam jednostavni i pristupačni sastojci.
Zeleni čaj se izdvaja kao idealan jutarnji napitak jer obiluje antioksidansima koji štite ćelije i može doprineti smanjenju rizika od raka, navode onkolozi.
Pevačica Emina Jahović progovorila je o odnosu sa bivšim suprugom pevačem Mustafom Sandalom i otkrila kako su njena sestra i majka bile protiv njenog razvoda.
Nekadašnja mis Jugoslavije i pevačica Anči Dabetić, koja je važila za jednu od najatraktivnijih žena devedesetih, ponovo je u centru pažnje, a ovoga puta zbog "Španske serije"!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.