Zapadne države nastavljaju da Ukrajinu „pumpaju“ oružjem, ratujući na taj način s Rusijom rukama Ukrajinaca. Međutim, ruski vojni eksperti ističu da to neće uticati na tok ruske specijalne operacije, kao ni na rešavanje jednog od glavnih ciljeva – demilitarizaciju Ukrajine
Moskva smatra da članice NATO-a naoružavajući Kijev, suštinski, vode proksi rat protiv Rusije i upozorava da bi takvo oružje moglo pasti u ruke terorista. Zbog toga je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu otvoreno poručio da će svako prevozno sredstvo NATO-a sa oružjem i municijom za ukrajinsku vojsku biti legitimna meta za uništavanje.
Spisak država koje isporučuju ili nameravaju da isporuče oružje Kijevu je dug, od SAD do zemalja-članica EU. Po svemu sudeći, SAD ne nameravaju da obustave sa tom praksom. Vašington je od početka ruske specijalne vojne operacije pružio Kijevu pomoć za odbranu u iznosu većem od tri milijarde dolara, a američki predsednik Džo Bajden je ponovo pozvao Kongres da hitno odobri zahtev na dodatnih preko 30 milijardi dolara, od kojih bi većina trebalo da ide za vojnu pomoć Ukrajini.
Ruski vojni ekspert Konstantin Blohin navodi da tu pomoć Vašington daje Ukrajini u po lendlizu tj. Zakonu o zajmu i najmu. To je bio programu tokom Drugog svetskog rata po kome su SAD svoje savezničke države snabdevale oružjem i drugi ratnim materijalom.
Blohin dodaje da se danas postavlja i pitanje koliko tog zapadnog naoružanja stvarno stiže do Oružanih snaga Ukrajine, pošto mnogo toga ide na crno tržište, a uništavaju ga i Oružane snage RF.
„Korupcija u Ukrajini i dalje postoji i ona je rasprostranjena u celoj ukrajinskoj eliti. Poznato je da Bajden izdvaja ogroman novac – zatražio je dodatnih 33 milijarde dolara po lend-lizu, što je praktično polovina ruskog vojnog budžeta. Ne treba misliti da svo to oružje, tj. novac stiže do ukrajinskih vojnika i to upravo zbog te korupcije. Verovatno se to oružje može pojaviti i u Africi, na Bliskom istoku ili na drugim mogućim žarištima širom sveta“, upozorava Blohin.
Zapad od Ukrajine pravi drugi Avganistan
Zapadne zemlje nastavljaju da doturaju oružje Kijevu. Velika Britanija je objavila da priprema novi paket vojne pomoći na sumu 300 miliona funti, dok Francuska, koja je Kijevu već isporučila vojnu tehniku i municiju u vrednosti od preko 100 miliona evra, najavljuje da će pojačati vojnu i humanitarnu podršku Ukrajini.
Zaokret je napravila i Nemačka, koja je odustala od višedecenijske politike da ne šalje oružje u zone sukoba, pa sada zvaničnici te zemlje navode da Berlin sprovodi plan poznat kao „Ukrajina naručuje, a Nemačka plaća“, po kojem Kijev može tražiti oružje s liste nemačkih proizvođača, a ceh će platiti nemačka vlada.
I druge evropske države, poput Italije i Finske, planiraju da Kijevu isporuče oružje, čime otvoreno zagovaraju rat u Ukrajini. Recimo, London planira da „u narednim nedeljama“ preda Kijevu protivbrodske rakete „Brimstone“ i oklopna vozila „Stormer“, kao i radare za otkrivanje artiljerije, bespilotne letelice i „hiljade uređaja za noćno osmatranje“.
Foto: Tanjug/AP
Ipak, Blohin ocenjuje da se „glavni ulog“ stavlja na američke mobilne sisteme „Džavelin“
„Jasno je da su stvari kao što su lovci F-16 skupi, da bi avijacija mnogo koštala i da Ukrajince za to treba spremiti, pa se zato akcenat stavlja na neka mobilna sredstva, tipa ‘Džavelina‘, koji manje-više mogu bezbedno da se prebace preko granice. Moguće je da će u narednom periodu biti isporučeno više krupnog naoružanja, ali kao što rekoh ulog se stavlja na ‘Džaveline‘, pošto su to mobilni sistemi i manje su uočljivi od recimo artiljerije“, kaže Blohin.
Ruski ekspert predviđa da će Zapad nastaviti da jača vojnu pomoć Ukrajini, a kako će se stvari dalje odvijati to će, prema njegovom mišljenju, u velikoj meri zavisiti od intenziteta ruske vojne operacije.
„Ako postupimo radikalnije i odmah uništimo svo to oružje nakon što pređe zapadne granice Ukrajine, onda će zapadni lideri sto puta razmisliti o isplativosti takvih poteza, odnosno misliće o tome da li trošiti novac na to i da li je uopšte vredno finansirati Ukrajinu ako Rusija po automatizmu uništi svo to naoružanje. Oružje koje u narednom periodu budu slali biće veoma različito, ali fokus će biti na mobilnim sistemima koji su lakši za isporuku, s obzirom da sateliti mogu da vide tenk ili artiljerijski top. Recimo, kada su tenkovi transportovani mediji su videli sve te snimke“, kaže Blohin.
Dotok oružja u Ukrajinu, smatra Blohin, može se preseći samo odlučnom akcijom Rusije.
On smatra da je namera Zapada da od Ukrajine napravi drugi Avganistan i da Rusiji nanese strateški poraz.
„Ako bi smo se aktivirali u kijevskom pravcu, postupili radikalnije, onda bi se oni zamisli i shvatili da je ‘pumpanje’ Ukrajine oružjem bačen novac. Sve će zavisiti od situacije na bojnom polju, ali je za sada očigledno da ruska armija deluje filigranski precizno i da se trudi da spreči masovne žrtve među civilnim stanovništvom“, dodaje ekspert.
Foto: Tanjug/AP
Zapad ukrajinskim rukama ratuje sa Rusijom
Blohin ističe da ujedinjena i jaka Ukrajina može opstati samo u savezu sa Rusijom. U suprotnom će je „raskomadati“. On podseća da je istorijski ta teritorija bila pod uticajem tri sile: Poljske, Turske i Rusije i sada bi, u kontekstu slabljenja ukrajinske državnosti, svako mogao da pokuša da od nje odseče svoje parče kolača.
„Sve zavisi od želje zapadnih lidera da podrže Ukrajinu, želje Poljske da odseče neko parče, a zavisiće i od naših akcija. Ako ne idemo dalje, jasno je da će to biti zeleno svetlo za Zapad. Ako idemo dalje, plašiće se direktne konfrontacije sa Rusijom i oni na to neće ni pomisliti“, kaže ekspert.
Blohin ističe da trenutno Zapad, na čelu sa SAD, ratuje sa Rusijom rukama Ukrajinaca, baš kao što su ratovali i sa Sovjetskim Savezom u Avganistanu. On smatra da će Zapad izbegavati direktan sukob sa Rusijom, jer to vodi ka trećem svetskom ratu.
„Niko sa Rusijom neće direktno da ratuje zbog Ukrajine, niti da započinje treći svetski rat, ali će nastaviti da podržavaju ovaj ukrajinski režim. Dakle, ovde je sve u tradiciji Hladnog rata“, navodi Blohin.
Ekspert upozorava da taj proksi rat na teritoriji Ukrajine, odnosno ratovanje preko posrednika, vodi ka eskalaciji.
„Jasno je da se Rusija i Zapad već nalaze u uslovima novog Hladnog rata – pokidane su ekonomske, kulturne i vojno-političke veze, a Zapad spušta novu gvozdenu zavesu na Rusiju. Takođe, očigledno je da će ovo dugo trajati. Zbog toga, treba da budemo jaki i da delujemo još snažnije, oštrije. To je sve, formula je jasna. Ako smo već ušli u sve ovo, moramo završiti posao do kraja. Možete to nazvati kako god želite – specijalna operacija ili vojna specijalna operacija, ali je činjenica da se borbe odvijaju na teritoriji Ukrajine i da Zapad koristi Ukrajinu kao instrument pritiska, kao svoje oružje protiv Rusije. I jasno je da ovde treba stvarati svoju bezbednosnu tampon-zonu“, zaključio je Blohin.
Ruska ofanziva na istoku Ukrajine traje već pune dve nedelje, sa više ili manje uspeha. Ova vremenska distanca bila je sasvim dovoljna da prikažemo pogled na dešavanja na istoku Ukrajine, sve prednosti i mane kako Ruske, tako i Ukrajisnke strane, gde je ko pogrešio i koliko u borbama
Kineski vojni naučnici predstavili su arsenal mikrotalasnog oružja impulsne snage do 100 gigavata, namenjenog ometanju i onesposobljavanju elektronskih sistema protivnika, uključujući satelite u niskoj Zemljinoj orbiti poput američke mreže „Starlink“.
Rat je, prema pisanju "The Economista", stigao u svakodnevni život građana Rusije, raste zabrinutost zbog nestašica, napada dronovima i talasa mobilizacije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od vojnog vrha da se preduzme sve za zaštitu ruskih građana, civilne infrastrukture i ključnih objekata od ukrajinskih napada, uz istovremeni nastavak masovnih udara po ukrajinskom vojno-industrijskom kompleksu.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Aktuelna kriza na tržištu goriva pokazala je da svet, uprkos sankcijama i višegodišnjim pokušajima da potisne Moskvu iz globalne trgovine energentima, i dalje snažno zavisi od Rusije, ocenjuje američki Si-En-En.
Svet ulazi u završnu fazu globalnog sloma kapitalizma, a povratak na Sovjetski Savez, monarhiju ili stari zapadni poredak više nije moguć, poručio je ruski istoričar, sociolog i publicista Andrej Fursov.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Ulice Zaporožja ubrzano se prekrivaju antidronskim mrežama zbog sve češćih napada bespilotnih letelica, uključujući FPV dronove koji već dosežu gradske četvrti. Zaštitni tuneli postavljaju se iznad saobraćajnica i objekata kroz koje svakodnevno prolazi veliki broj ljudi i vozila.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska ofanziva na istoku Ukrajine traje već pune dve nedelje, sa više ili manje uspeha. Ova vremenska distanca bila je sasvim dovoljna da prikažemo pogled na dešavanja na istoku Ukrajine, sve prednosti i mane kako Ruske, tako i Ukrajisnke strane, gde je ko pogrešio i koliko u borbama
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Slobodan Stupar, ideolog blokadera, demonstrirao je neviđenu količinu mržnje prema Srbiji i Srbima i još jednom pokazao i dokazao da je autošovinizam srž blokaderske politike.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
Tek nakon žestoke reakcije javnosti i medijskog alarma, tamošnje tužilaštvo je konačno formiralo predmet kako bi se utvrdilo ko je u naselju Pruška ispisao monstruozni grafit "Srbe na vrbe".
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta najoštrije je osudio sramotni i divljački napad trojice Bošnjaka na srpske povratnike Miku Davidović i njenog supruga Željka Matića u mestu Lušci Palanci kod Sanskog Mosta.
Zavladalo je potpuno rasulo među blokaderima nakon što je Informer ekskluzivno objavio svih 250 imena onih koji se nalaze na takozvanoj studentskoj listi za predstojeće izbore, pa su na društvenim mrežama masovno počele da "pljušte" razočarane poruke.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. Danas se izbegava kopanje, čak i sahranjivanje, jer se smatra da se tako čini veliki greh.
U Srbiji u utorak nestabilno. Pre podne suvo, posle podne pljuskovi i grmljavina na zapadu i jugu, uveče i u centralnim krajevima. Temperatura do 33 stepena.
U kovčegu ispred oltara Saborne crkve u Beogradu počivaju mošti Svetog Stefana Štiljanovića, velikog dobrotvora i zaštitnika srpskog naroda. Njegove mošti donete su u Beograd kako bi bile zaštičene od ustaša.
S. A. (64) sa Novog Beograda teško je povređen juče po podne u naselju Bečmen, nakon što je pao na beton sa krova lokalne crkve i lekari mu se bore za život.
Višestruki šampion Srbije u bilijaru Goran Mladenović Grga (60) poginuo je u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Niš - Priština, u selu Visoka kod Kuršumlije, a kako se saznaje, jedna želja mu je ostala neostvarena.
Novi film britansko-američkog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", zasnovan na istoimenom antičkom epu starogrčkog pesnika Homera, ostvario je zaradu od 264,1 milion dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja, saopštio je studio "Universal Pictures".
Božidar Bole Stošić, koji nas je napustio 2018. godine, svojevremeno je otkrio da je odbio ulogu u seriji "Bolji život" jer nije želeo da radi sa Miodragom Petrovićem Čkaljom, koji ga je stavio na svoju "crnu listu" glumaca.
Slike iz detinjstva ostaju u najlepšem sećanju i svako od nas ih se rado seća, a svremena na vreme bacimo pogled na njih da nas podsete na bezbrižan period života.
U današnjem tempu života često nam nedostaje vremena za bliskost i povezivanje s partnerom, ali dve poze omogućavaju da uživate u ljubavnom zanosu, bez obzira na vreme i okolnosti
Britanski stručnjak za putovanja Dankan Grinfild-Turk je obišao veliki broj destinacija, ali ostrvo Tinos ostalo mu je posebno upečatljivo zbog svoje lepote i autentičnosti.
Većina odraslih osoba ne bi trebala da unosi više od 2300 miligrama natrijuma dnevno, što odgovara jednoj maloj kašičici soli. Mnogi, međutim, znatno premašuju tu granicu i time povećavaju rizik od razvoja bolesti srca.
Nakon napuštanja rijalitija Elita 9, Nerio Ružanji i Hana Duvnjak izneli su šokantne detalje o svom odnosu, braku i aferama koje su podigle ogromnu prašinu u javnosti.
Jedna Instagram stranica iskoristila je Karleušin novi hit "Mata Hari" kako bi napravila kompilaciju najurnebesnijih trenutaka Miljane Kulić i Lazara Čolića Zole.
Janjuš je privukao Vanju Živić, nakon čega su počeli strasno da se ljube nasred studija, ne obazirući se na fotoaparate novinara i poglede vivših cimera!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.