Zapadne države nastavljaju da Ukrajinu „pumpaju“ oružjem, ratujući na taj način s Rusijom rukama Ukrajinaca. Međutim, ruski vojni eksperti ističu da to neće uticati na tok ruske specijalne operacije, kao ni na rešavanje jednog od glavnih ciljeva – demilitarizaciju Ukrajine
Moskva smatra da članice NATO-a naoružavajući Kijev, suštinski, vode proksi rat protiv Rusije i upozorava da bi takvo oružje moglo pasti u ruke terorista. Zbog toga je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu otvoreno poručio da će svako prevozno sredstvo NATO-a sa oružjem i municijom za ukrajinsku vojsku biti legitimna meta za uništavanje.
Spisak država koje isporučuju ili nameravaju da isporuče oružje Kijevu je dug, od SAD do zemalja-članica EU. Po svemu sudeći, SAD ne nameravaju da obustave sa tom praksom. Vašington je od početka ruske specijalne vojne operacije pružio Kijevu pomoć za odbranu u iznosu većem od tri milijarde dolara, a američki predsednik Džo Bajden je ponovo pozvao Kongres da hitno odobri zahtev na dodatnih preko 30 milijardi dolara, od kojih bi većina trebalo da ide za vojnu pomoć Ukrajini.
Ruski vojni ekspert Konstantin Blohin navodi da tu pomoć Vašington daje Ukrajini u po lendlizu tj. Zakonu o zajmu i najmu. To je bio programu tokom Drugog svetskog rata po kome su SAD svoje savezničke države snabdevale oružjem i drugi ratnim materijalom.
Blohin dodaje da se danas postavlja i pitanje koliko tog zapadnog naoružanja stvarno stiže do Oružanih snaga Ukrajine, pošto mnogo toga ide na crno tržište, a uništavaju ga i Oružane snage RF.
„Korupcija u Ukrajini i dalje postoji i ona je rasprostranjena u celoj ukrajinskoj eliti. Poznato je da Bajden izdvaja ogroman novac – zatražio je dodatnih 33 milijarde dolara po lend-lizu, što je praktično polovina ruskog vojnog budžeta. Ne treba misliti da svo to oružje, tj. novac stiže do ukrajinskih vojnika i to upravo zbog te korupcije. Verovatno se to oružje može pojaviti i u Africi, na Bliskom istoku ili na drugim mogućim žarištima širom sveta“, upozorava Blohin.
Zapad od Ukrajine pravi drugi Avganistan
Zapadne zemlje nastavljaju da doturaju oružje Kijevu. Velika Britanija je objavila da priprema novi paket vojne pomoći na sumu 300 miliona funti, dok Francuska, koja je Kijevu već isporučila vojnu tehniku i municiju u vrednosti od preko 100 miliona evra, najavljuje da će pojačati vojnu i humanitarnu podršku Ukrajini.
Zaokret je napravila i Nemačka, koja je odustala od višedecenijske politike da ne šalje oružje u zone sukoba, pa sada zvaničnici te zemlje navode da Berlin sprovodi plan poznat kao „Ukrajina naručuje, a Nemačka plaća“, po kojem Kijev može tražiti oružje s liste nemačkih proizvođača, a ceh će platiti nemačka vlada.
I druge evropske države, poput Italije i Finske, planiraju da Kijevu isporuče oružje, čime otvoreno zagovaraju rat u Ukrajini. Recimo, London planira da „u narednim nedeljama“ preda Kijevu protivbrodske rakete „Brimstone“ i oklopna vozila „Stormer“, kao i radare za otkrivanje artiljerije, bespilotne letelice i „hiljade uređaja za noćno osmatranje“.
Foto: Tanjug/AP
Ipak, Blohin ocenjuje da se „glavni ulog“ stavlja na američke mobilne sisteme „Džavelin“
„Jasno je da su stvari kao što su lovci F-16 skupi, da bi avijacija mnogo koštala i da Ukrajince za to treba spremiti, pa se zato akcenat stavlja na neka mobilna sredstva, tipa ‘Džavelina‘, koji manje-više mogu bezbedno da se prebace preko granice. Moguće je da će u narednom periodu biti isporučeno više krupnog naoružanja, ali kao što rekoh ulog se stavlja na ‘Džaveline‘, pošto su to mobilni sistemi i manje su uočljivi od recimo artiljerije“, kaže Blohin.
Ruski ekspert predviđa da će Zapad nastaviti da jača vojnu pomoć Ukrajini, a kako će se stvari dalje odvijati to će, prema njegovom mišljenju, u velikoj meri zavisiti od intenziteta ruske vojne operacije.
„Ako postupimo radikalnije i odmah uništimo svo to oružje nakon što pređe zapadne granice Ukrajine, onda će zapadni lideri sto puta razmisliti o isplativosti takvih poteza, odnosno misliće o tome da li trošiti novac na to i da li je uopšte vredno finansirati Ukrajinu ako Rusija po automatizmu uništi svo to naoružanje. Oružje koje u narednom periodu budu slali biće veoma različito, ali fokus će biti na mobilnim sistemima koji su lakši za isporuku, s obzirom da sateliti mogu da vide tenk ili artiljerijski top. Recimo, kada su tenkovi transportovani mediji su videli sve te snimke“, kaže Blohin.
Dotok oružja u Ukrajinu, smatra Blohin, može se preseći samo odlučnom akcijom Rusije.
On smatra da je namera Zapada da od Ukrajine napravi drugi Avganistan i da Rusiji nanese strateški poraz.
„Ako bi smo se aktivirali u kijevskom pravcu, postupili radikalnije, onda bi se oni zamisli i shvatili da je ‘pumpanje’ Ukrajine oružjem bačen novac. Sve će zavisiti od situacije na bojnom polju, ali je za sada očigledno da ruska armija deluje filigranski precizno i da se trudi da spreči masovne žrtve među civilnim stanovništvom“, dodaje ekspert.
Foto: Tanjug/AP
Zapad ukrajinskim rukama ratuje sa Rusijom
Blohin ističe da ujedinjena i jaka Ukrajina može opstati samo u savezu sa Rusijom. U suprotnom će je „raskomadati“. On podseća da je istorijski ta teritorija bila pod uticajem tri sile: Poljske, Turske i Rusije i sada bi, u kontekstu slabljenja ukrajinske državnosti, svako mogao da pokuša da od nje odseče svoje parče kolača.
„Sve zavisi od želje zapadnih lidera da podrže Ukrajinu, želje Poljske da odseče neko parče, a zavisiće i od naših akcija. Ako ne idemo dalje, jasno je da će to biti zeleno svetlo za Zapad. Ako idemo dalje, plašiće se direktne konfrontacije sa Rusijom i oni na to neće ni pomisliti“, kaže ekspert.
Blohin ističe da trenutno Zapad, na čelu sa SAD, ratuje sa Rusijom rukama Ukrajinaca, baš kao što su ratovali i sa Sovjetskim Savezom u Avganistanu. On smatra da će Zapad izbegavati direktan sukob sa Rusijom, jer to vodi ka trećem svetskom ratu.
„Niko sa Rusijom neće direktno da ratuje zbog Ukrajine, niti da započinje treći svetski rat, ali će nastaviti da podržavaju ovaj ukrajinski režim. Dakle, ovde je sve u tradiciji Hladnog rata“, navodi Blohin.
Ekspert upozorava da taj proksi rat na teritoriji Ukrajine, odnosno ratovanje preko posrednika, vodi ka eskalaciji.
„Jasno je da se Rusija i Zapad već nalaze u uslovima novog Hladnog rata – pokidane su ekonomske, kulturne i vojno-političke veze, a Zapad spušta novu gvozdenu zavesu na Rusiju. Takođe, očigledno je da će ovo dugo trajati. Zbog toga, treba da budemo jaki i da delujemo još snažnije, oštrije. To je sve, formula je jasna. Ako smo već ušli u sve ovo, moramo završiti posao do kraja. Možete to nazvati kako god želite – specijalna operacija ili vojna specijalna operacija, ali je činjenica da se borbe odvijaju na teritoriji Ukrajine i da Zapad koristi Ukrajinu kao instrument pritiska, kao svoje oružje protiv Rusije. I jasno je da ovde treba stvarati svoju bezbednosnu tampon-zonu“, zaključio je Blohin.
Ruska ofanziva na istoku Ukrajine traje već pune dve nedelje, sa više ili manje uspeha. Ova vremenska distanca bila je sasvim dovoljna da prikažemo pogled na dešavanja na istoku Ukrajine, sve prednosti i mane kako Ruske, tako i Ukrajisnke strane, gde je ko pogrešio i koliko u borbama
Moskva je u razmaku od nekoliko minuta poslala dve veoma oštre poruke Kijevu: rusko Ministarstvo odbrane najavilo je pojačavanje udara širom Ukrajine, dok je Kremlj poručio da Rusija neće odustati ni od „jedne stotine procenta“ teritorije DNR koju smatra svojom.
Bivši ukrajinski ministar odbrane Mihajlo Fedorov pokrenuo je projekat „Vojska robota“, sa ciljem da mašine postepeno preuzmu najopasnije zadatke na prvoj liniji fronta i na kraju zamene ljudsku pešadiju u pojedinim jurišnim operacijama.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da Kijev nije dobio upozorenje zapadnih partnera o lansiranju pet ruskih balističkih raketa koje su pogodile civilnu infrastrukturu prestonice, u trenutku kada Sjedinjene Američke Države prete ograničavanjem obaveštajne podrške Ukrajini.
Ukrajina je optužila Rusiju za napad dronovima na dva trgovačka broda kod obale Bugarske, od kojih je jedan potonuo, dok je na drugom povređeno pet mornara.
Dva teretna broda napadnuta su dronovima u Crnom moru, nedaleko od bugarske obale, pri čemu je jedan potonuo, dok je sa drugog evakuisano svih 15 članova posade, saopštio je bugarski premijer Rumen Radev.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin više želi mirovni sporazum o Ukrajini nego Volodimir Zelenski, poručivši da Kijev mora da pređe sa priče o miru na konkretne pregovore sa Moskvom.
Evropska unija je od 2022. godine kupila ruske energente u vrednosti od 320,7 milijardi dolara, ali istovremeno kritikuje sporazum između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država o isporuci dizel goriva.
Američki predsednik Donald Tramp odbacio je tvrdnje da Rusija i Kina pružaju pomoć Iranu u sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama, poručivši da Moskva i Peking imaju previše toga da izgube i da bi Vašington veoma brzo saznao za njihovu eventualnu umešanost.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska ofanziva na istoku Ukrajine traje već pune dve nedelje, sa više ili manje uspeha. Ova vremenska distanca bila je sasvim dovoljna da prikažemo pogled na dešavanja na istoku Ukrajine, sve prednosti i mane kako Ruske, tako i Ukrajisnke strane, gde je ko pogrešio i koliko u borbama
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" govorio je u intervjuu za RT Balkan o blokadama i pritiscima sa kojima se suočavao prethodnih godina, posebno tokom poslednje dve godine.
Ruske snage izvele su novu seriju udara na Kijev, Harkov, Lavov i Zaporožje, dok je ukrajinska vojska priznala da nije imala nikakve informacije o lansiranju šest balističkih raketa koje su pogodile prestonicu.
Nakon što je juče javnost ostala u šoku zbog snimka na kom je treći sa blokaderske liste Željko Hubač mrtav pevao u fontani u Leskovcu i vitlao letvom i svađao se sam sa sobom, danas je isplivao novi snimak koji je do kraja ogolio razmere ovog blokaderskog cirkusa!
Šef odborničke grupe Srpske napredne stranke (SNS) u Skupštini grada Beograda Aleksandar Mirković poručio je da opozicija u Skupštini grada Beograda nije uspela da obezbedi dovoljan broj odbornika za održavanje sednice na kojoj je trebalo da se razmatra razrešenje gradonačelnika Aleksandra Šapića, iako je upravo ona tražila njeno zakazivanje.
Nebojša Zelenović, kopredsednik "Zajedno-Moramo", koja je u koaliciji sa Demokratskom strankom podržala blokadere, žestoko se izblamirao na društvenim mrežama.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu održan je sastanak rukovodilaca u ovom tužilaštvu i predstavnika Misije OEBS/ODIHR za posmatranje izbora u Republici Srbiji, u vezi sa održavanjem predstojećih parlamentarnih izbora u Republici Srbiji.
Večeras je u Exatlonu Srbija, najvećem sportskom rijalitiju koji se emituje na televiziji Informer, održana još jedna uzbudljiva borba za luksuzni smeštaj, a pobedu je odneo Crveni tim.
Ministar zdravlja u tehničkom mandatu Zlatibor Lončar dodelio je danas u Palati Srbija 20 sanitetskih vozila za 15 opština u Srbiji, od čega pet vozila ide beogradskoj Hitnoj pomoći.
Nemački automobilski klub ADAC izdao je hitno upozorenje roditeljima nakon što su dva modela dečjih auto-sedišta pala na testu sudara zbog ozbiljnih sigurnosnih propusta.
Na budućoj petlji Ekspo na obilaznici oko Beograda, na deonici između petlje Surčin jug (Južni Jadran) i petlje Ostružnica od sutra do 23. oktobra izvodiće se radovi zbog čega će doći do izmena u saobraćaju, najavljeno je iz Puteva Srbije.
Lekari kragujevačke Hitne pomoći imali su izuzetno dinamičnih 24 časa, tokom kojih su obavile više od 50 terenskih intervencija i zbrinule desetine pacijenata u ambulanti, kako odraslih tako i dece.
Pripadnici Uprave kriminalističke policije (UKP) i Službe za borbu protiv korupcije, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsili su Beograđanku M. M. (45) i Lj. V. (55) iz Čačka zbog sumnje da su zloupotrebom položaja i pranjem novca oštetili jedno beogradsko preduzeće.
Mario Đolović (36), koji je brutalno likvidiran juna u Barseloni u još jednom u nizu okršaja balkanskih kriminalnih klanova, sahranjen je u Beogradu čak četiri meseca nakon stravične egzekucije.
Pripadnici Odeljenja kriminalističke policije PU u Smederevu, u saradnji sa beogradskim kolegama, uhapsili su D. N. (43) iz Beograda nakon što su pretresom njegove kuće i dvorišta pronašli zakopanu drogu i ilegalno oružje.
Viši sud u Beogradu potvrdio je optužnicu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu protiv Saše Vukovića zbog sumnje da je 12. maja 2026. godine na podmukao način ubio Aleksandra Nešovića u restoranu "27", saznaje Informer.
Više javno tužilaštvo u Vranju oglasilo se zvaničnim saopštenjem povodom dramatične policijske potere koja se odigrala proteklog vikenda na ulicama tog grada, kada su dvojica mlađih maloletnika u "opel vektri" bežala od patrole, udarala u službena vozila, povredila četiri policijska službenika i izazvala opšti karambol pre nego što su konačno savladani i zaustavljeni.
Glumac Brajan Krenston oglasio se povodom smrti svog kolege iz popularne serije "Breaking Bad" ("Čista hemija"), Ar Džeja Mitija, koji je preminuo u 34. godini.
Nova serija "East of Eden" ("Istočno od raja"), snimljena prema čuvenom romanu američkog književnika Džona Stajnbeka, osvojila je publiku širom sveta i izbila na prvo mesto Netfliksove globalne liste najgledanijih serija.
Scenarista Meti Kamberi kaže da autobiografski roman "Grad bola", po čijim motivima se snima istoimena televizijska serija, nije pisao iz udobnosti, već iz surove realnosti.
Pevač Bubi Ademov i njegova partnerka i koleginica iz takmičenja "Zvezde Granda", Milica Živković, organizovali su proslavu povodom otkrivanja pola bebe.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.