Zapadne države nastavljaju da Ukrajinu „pumpaju“ oružjem, ratujući na taj način s Rusijom rukama Ukrajinaca. Međutim, ruski vojni eksperti ističu da to neće uticati na tok ruske specijalne operacije, kao ni na rešavanje jednog od glavnih ciljeva – demilitarizaciju Ukrajine
Moskva smatra da članice NATO-a naoružavajući Kijev, suštinski, vode proksi rat protiv Rusije i upozorava da bi takvo oružje moglo pasti u ruke terorista. Zbog toga je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu otvoreno poručio da će svako prevozno sredstvo NATO-a sa oružjem i municijom za ukrajinsku vojsku biti legitimna meta za uništavanje.
Spisak država koje isporučuju ili nameravaju da isporuče oružje Kijevu je dug, od SAD do zemalja-članica EU. Po svemu sudeći, SAD ne nameravaju da obustave sa tom praksom. Vašington je od početka ruske specijalne vojne operacije pružio Kijevu pomoć za odbranu u iznosu većem od tri milijarde dolara, a američki predsednik Džo Bajden je ponovo pozvao Kongres da hitno odobri zahtev na dodatnih preko 30 milijardi dolara, od kojih bi većina trebalo da ide za vojnu pomoć Ukrajini.
Ruski vojni ekspert Konstantin Blohin navodi da tu pomoć Vašington daje Ukrajini u po lendlizu tj. Zakonu o zajmu i najmu. To je bio programu tokom Drugog svetskog rata po kome su SAD svoje savezničke države snabdevale oružjem i drugi ratnim materijalom.
Blohin dodaje da se danas postavlja i pitanje koliko tog zapadnog naoružanja stvarno stiže do Oružanih snaga Ukrajine, pošto mnogo toga ide na crno tržište, a uništavaju ga i Oružane snage RF.
„Korupcija u Ukrajini i dalje postoji i ona je rasprostranjena u celoj ukrajinskoj eliti. Poznato je da Bajden izdvaja ogroman novac – zatražio je dodatnih 33 milijarde dolara po lend-lizu, što je praktično polovina ruskog vojnog budžeta. Ne treba misliti da svo to oružje, tj. novac stiže do ukrajinskih vojnika i to upravo zbog te korupcije. Verovatno se to oružje može pojaviti i u Africi, na Bliskom istoku ili na drugim mogućim žarištima širom sveta“, upozorava Blohin.
Zapad od Ukrajine pravi drugi Avganistan
Zapadne zemlje nastavljaju da doturaju oružje Kijevu. Velika Britanija je objavila da priprema novi paket vojne pomoći na sumu 300 miliona funti, dok Francuska, koja je Kijevu već isporučila vojnu tehniku i municiju u vrednosti od preko 100 miliona evra, najavljuje da će pojačati vojnu i humanitarnu podršku Ukrajini.
Zaokret je napravila i Nemačka, koja je odustala od višedecenijske politike da ne šalje oružje u zone sukoba, pa sada zvaničnici te zemlje navode da Berlin sprovodi plan poznat kao „Ukrajina naručuje, a Nemačka plaća“, po kojem Kijev može tražiti oružje s liste nemačkih proizvođača, a ceh će platiti nemačka vlada.
I druge evropske države, poput Italije i Finske, planiraju da Kijevu isporuče oružje, čime otvoreno zagovaraju rat u Ukrajini. Recimo, London planira da „u narednim nedeljama“ preda Kijevu protivbrodske rakete „Brimstone“ i oklopna vozila „Stormer“, kao i radare za otkrivanje artiljerije, bespilotne letelice i „hiljade uređaja za noćno osmatranje“.
Foto: Tanjug/AP
Ipak, Blohin ocenjuje da se „glavni ulog“ stavlja na američke mobilne sisteme „Džavelin“
„Jasno je da su stvari kao što su lovci F-16 skupi, da bi avijacija mnogo koštala i da Ukrajince za to treba spremiti, pa se zato akcenat stavlja na neka mobilna sredstva, tipa ‘Džavelina‘, koji manje-više mogu bezbedno da se prebace preko granice. Moguće je da će u narednom periodu biti isporučeno više krupnog naoružanja, ali kao što rekoh ulog se stavlja na ‘Džaveline‘, pošto su to mobilni sistemi i manje su uočljivi od recimo artiljerije“, kaže Blohin.
Ruski ekspert predviđa da će Zapad nastaviti da jača vojnu pomoć Ukrajini, a kako će se stvari dalje odvijati to će, prema njegovom mišljenju, u velikoj meri zavisiti od intenziteta ruske vojne operacije.
„Ako postupimo radikalnije i odmah uništimo svo to oružje nakon što pređe zapadne granice Ukrajine, onda će zapadni lideri sto puta razmisliti o isplativosti takvih poteza, odnosno misliće o tome da li trošiti novac na to i da li je uopšte vredno finansirati Ukrajinu ako Rusija po automatizmu uništi svo to naoružanje. Oružje koje u narednom periodu budu slali biće veoma različito, ali fokus će biti na mobilnim sistemima koji su lakši za isporuku, s obzirom da sateliti mogu da vide tenk ili artiljerijski top. Recimo, kada su tenkovi transportovani mediji su videli sve te snimke“, kaže Blohin.
Dotok oružja u Ukrajinu, smatra Blohin, može se preseći samo odlučnom akcijom Rusije.
On smatra da je namera Zapada da od Ukrajine napravi drugi Avganistan i da Rusiji nanese strateški poraz.
„Ako bi smo se aktivirali u kijevskom pravcu, postupili radikalnije, onda bi se oni zamisli i shvatili da je ‘pumpanje’ Ukrajine oružjem bačen novac. Sve će zavisiti od situacije na bojnom polju, ali je za sada očigledno da ruska armija deluje filigranski precizno i da se trudi da spreči masovne žrtve među civilnim stanovništvom“, dodaje ekspert.
Foto: Tanjug/AP
Zapad ukrajinskim rukama ratuje sa Rusijom
Blohin ističe da ujedinjena i jaka Ukrajina može opstati samo u savezu sa Rusijom. U suprotnom će je „raskomadati“. On podseća da je istorijski ta teritorija bila pod uticajem tri sile: Poljske, Turske i Rusije i sada bi, u kontekstu slabljenja ukrajinske državnosti, svako mogao da pokuša da od nje odseče svoje parče kolača.
„Sve zavisi od želje zapadnih lidera da podrže Ukrajinu, želje Poljske da odseče neko parče, a zavisiće i od naših akcija. Ako ne idemo dalje, jasno je da će to biti zeleno svetlo za Zapad. Ako idemo dalje, plašiće se direktne konfrontacije sa Rusijom i oni na to neće ni pomisliti“, kaže ekspert.
Blohin ističe da trenutno Zapad, na čelu sa SAD, ratuje sa Rusijom rukama Ukrajinaca, baš kao što su ratovali i sa Sovjetskim Savezom u Avganistanu. On smatra da će Zapad izbegavati direktan sukob sa Rusijom, jer to vodi ka trećem svetskom ratu.
„Niko sa Rusijom neće direktno da ratuje zbog Ukrajine, niti da započinje treći svetski rat, ali će nastaviti da podržavaju ovaj ukrajinski režim. Dakle, ovde je sve u tradiciji Hladnog rata“, navodi Blohin.
Ekspert upozorava da taj proksi rat na teritoriji Ukrajine, odnosno ratovanje preko posrednika, vodi ka eskalaciji.
„Jasno je da se Rusija i Zapad već nalaze u uslovima novog Hladnog rata – pokidane su ekonomske, kulturne i vojno-političke veze, a Zapad spušta novu gvozdenu zavesu na Rusiju. Takođe, očigledno je da će ovo dugo trajati. Zbog toga, treba da budemo jaki i da delujemo još snažnije, oštrije. To je sve, formula je jasna. Ako smo već ušli u sve ovo, moramo završiti posao do kraja. Možete to nazvati kako god želite – specijalna operacija ili vojna specijalna operacija, ali je činjenica da se borbe odvijaju na teritoriji Ukrajine i da Zapad koristi Ukrajinu kao instrument pritiska, kao svoje oružje protiv Rusije. I jasno je da ovde treba stvarati svoju bezbednosnu tampon-zonu“, zaključio je Blohin.
Ruska ofanziva na istoku Ukrajine traje već pune dve nedelje, sa više ili manje uspeha. Ova vremenska distanca bila je sasvim dovoljna da prikažemo pogled na dešavanja na istoku Ukrajine, sve prednosti i mane kako Ruske, tako i Ukrajisnke strane, gde je ko pogrešio i koliko u borbama
Ruska Spoljnoobaveštajna služba objavila je da Kijev, prema njenim tvrdnjama, pojačava saradnju sa meksičkim narko-kartelima i da Ukrajina sve više postaje tranzitni koridor za prebacivanje droge iz Latinske Amerike ka evropskom tržištu.
Poljska ubrzava pregovore sa SAD o stvaranju stalne američke vojne baze na svojoj teritoriji, iako je javnost gotovo presečena na dva dela: 44,1 odsto građana podržava novu bazu, dok je 40,9 odsto kategorično protiv.
Ruske snage stigle su na oko osam do devet kilometara od Slavjanska, jednog od ključnih gradova ukrajinske odbrane u Donbasu, a najnoviji snimci sa fronta zapadno od Raj-Aleksandrovke potvrđuju procenu koju je izneo predsednik Rusije Vladimir Putin.
Predsednik SAD Donald Tramp otvorio je jedan od najvažnijih američkih rudarskih poslova u Centralnoj Aziji: sporazum sa Kazahstanom o razvoju ogromnih nalazišta volframa, metala koji je ključan za vojnu industriju, rakete, avione, čelik, elektroniku i poluprovodnike.
Pukovnik Vladimir Kononikov, komandant 154. posebne mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine, pronađen je mrtav u Zaporoškoj oblasti, a okolnosti njegove smrti ispituju policija i vojna komanda.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska ofanziva na istoku Ukrajine traje već pune dve nedelje, sa više ili manje uspeha. Ova vremenska distanca bila je sasvim dovoljna da prikažemo pogled na dešavanja na istoku Ukrajine, sve prednosti i mane kako Ruske, tako i Ukrajisnke strane, gde je ko pogrešio i koliko u borbama
Organizatori festivala Belgrade Music Week oglasili su se saopštenjem u kojem su demantovali da je sinoć tokom završne večeri festivala došlo do incidenta.
Reakcije nakon subotnjeg veličanstvenog skupa održanog u Beogradu, gde se, prema procanama MUP-a okupilo neverovatnih 207.000 građana Srbije, poštovalaca politike predsednika Aleksandra Vučića, ne prestaju da se nižu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poslao vaćnu poruku građanima Srbije na Instagram nalogu kroz video objavu na kojoj se vide kadrovi jučerašnje posete predsednika porodici Veljković iz Senjskog Rudnika.
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Miloš Bešić, profesor i blokader na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, gostovao je sinoć u "Utisku nedelju" i tom prilikom istakao da se opozicionari nikada neće odreći svojih ambicija u korist "studenata".
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Najtopliji grad u 13 časova je Kikinda, gde je izmereno 38 stepeni, a najsvežije je na Kopaoniku 23 stepena, rekli su iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (MGSI) apelovalo je na sve poslodavce i zaposlene u oblasti građevinarstva da usled najavljenih visokih temperatura u narednom periodu dosledno primenjuju propisane mere bezbednosti i zdravlja na radu prilikom obavljanja poslova na otvorenom.
Naizgled bezazleni predmeti u prtljagu, na graničnim prelazima mogu biti zaplenjeni, ili da u najboljem slučaju, zbog njih dobijete visoku novčanu kaznu.
Naučnici su otkrili da ljudski smeh ima mnogo dublje evolutivne korene nego što se verovalo. Novo istraživanje sugeriše da isti ritam smeha delimo sa velikim čovekolikim majmunima već 15 miliona godina.
Prema izveštaju Republičkog hidrometeorološkog zavoda, u Srbiji je u 11 sati najtoplije bilo u Kikindi, sa izmerenih 36 stepeni, a najsvežije na Kopaoniku, 23 stepena Celzijusove skale.
Viši sud u Negotinu danas je Apelacionom sudu u Nišu uputio na odlučivanje spise predmeta protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, optuženih za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić 26. marta 2024. godine, radi odlučivanja o podnetoj žalbi.
Bivša gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski, optužena da je koruptivnim radnjama oštetila gradski budžet, zatražila je da joj se sudi u Beogradu ili Kragujevcu, smatrajući da niško pravosuđe nije u stanju da donese nepristrasnu odluku zbog pritiska javnosti i navodne pristrasnosti.
Apelacioni sud u Novom Sadu doneo je drugostepenu presudu u slučaju vaspitača I. O. (28) iz Bogojeva kod Odžaka, kojom je prvostepena presuda preinačena i izrečena maksimalna kazna od 20 godina zatvora.
Novosađaninu S. M. (28), koji se tereti za pokušaj ubistva B. G. (18) u stanu u centru Novog Sada, produžen je pritvor i po novom rešenju može da traje do 18. septembra.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Vozači primećuju da im se baterija telefona prazni drastično brže dok su na putu. Stručnjaci otkrivaju da su za to kriva podešavanja koja se sama aktiviraju i troše resurse u trenucima kada se menja geografska lokacija.
Istraživači su proučavali uticaj takozvane "zapadnjačke ishrane" na sistem serotonina, neurotransmitera koji ima važnu ulogu u regulaciji emocija, ponašanja, sna i drugih funkcija organizma.
Muzička zvezda Zorica Brunclik danas proslavlja svoj 71. rođendan, a iako njen život pun je uspona i padova, pevačicu optimizam i smeh nikada nisu napuštali.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.