Zapadne države nastavljaju da Ukrajinu „pumpaju“ oružjem, ratujući na taj način s Rusijom rukama Ukrajinaca. Međutim, ruski vojni eksperti ističu da to neće uticati na tok ruske specijalne operacije, kao ni na rešavanje jednog od glavnih ciljeva – demilitarizaciju Ukrajine
Moskva smatra da članice NATO-a naoružavajući Kijev, suštinski, vode proksi rat protiv Rusije i upozorava da bi takvo oružje moglo pasti u ruke terorista. Zbog toga je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu otvoreno poručio da će svako prevozno sredstvo NATO-a sa oružjem i municijom za ukrajinsku vojsku biti legitimna meta za uništavanje.
Spisak država koje isporučuju ili nameravaju da isporuče oružje Kijevu je dug, od SAD do zemalja-članica EU. Po svemu sudeći, SAD ne nameravaju da obustave sa tom praksom. Vašington je od početka ruske specijalne vojne operacije pružio Kijevu pomoć za odbranu u iznosu većem od tri milijarde dolara, a američki predsednik Džo Bajden je ponovo pozvao Kongres da hitno odobri zahtev na dodatnih preko 30 milijardi dolara, od kojih bi većina trebalo da ide za vojnu pomoć Ukrajini.
Ruski vojni ekspert Konstantin Blohin navodi da tu pomoć Vašington daje Ukrajini u po lendlizu tj. Zakonu o zajmu i najmu. To je bio programu tokom Drugog svetskog rata po kome su SAD svoje savezničke države snabdevale oružjem i drugi ratnim materijalom.
Blohin dodaje da se danas postavlja i pitanje koliko tog zapadnog naoružanja stvarno stiže do Oružanih snaga Ukrajine, pošto mnogo toga ide na crno tržište, a uništavaju ga i Oružane snage RF.
„Korupcija u Ukrajini i dalje postoji i ona je rasprostranjena u celoj ukrajinskoj eliti. Poznato je da Bajden izdvaja ogroman novac – zatražio je dodatnih 33 milijarde dolara po lend-lizu, što je praktično polovina ruskog vojnog budžeta. Ne treba misliti da svo to oružje, tj. novac stiže do ukrajinskih vojnika i to upravo zbog te korupcije. Verovatno se to oružje može pojaviti i u Africi, na Bliskom istoku ili na drugim mogućim žarištima širom sveta“, upozorava Blohin.
Zapad od Ukrajine pravi drugi Avganistan
Zapadne zemlje nastavljaju da doturaju oružje Kijevu. Velika Britanija je objavila da priprema novi paket vojne pomoći na sumu 300 miliona funti, dok Francuska, koja je Kijevu već isporučila vojnu tehniku i municiju u vrednosti od preko 100 miliona evra, najavljuje da će pojačati vojnu i humanitarnu podršku Ukrajini.
Zaokret je napravila i Nemačka, koja je odustala od višedecenijske politike da ne šalje oružje u zone sukoba, pa sada zvaničnici te zemlje navode da Berlin sprovodi plan poznat kao „Ukrajina naručuje, a Nemačka plaća“, po kojem Kijev može tražiti oružje s liste nemačkih proizvođača, a ceh će platiti nemačka vlada.
I druge evropske države, poput Italije i Finske, planiraju da Kijevu isporuče oružje, čime otvoreno zagovaraju rat u Ukrajini. Recimo, London planira da „u narednim nedeljama“ preda Kijevu protivbrodske rakete „Brimstone“ i oklopna vozila „Stormer“, kao i radare za otkrivanje artiljerije, bespilotne letelice i „hiljade uređaja za noćno osmatranje“.
Foto: Tanjug/AP
Ipak, Blohin ocenjuje da se „glavni ulog“ stavlja na američke mobilne sisteme „Džavelin“
„Jasno je da su stvari kao što su lovci F-16 skupi, da bi avijacija mnogo koštala i da Ukrajince za to treba spremiti, pa se zato akcenat stavlja na neka mobilna sredstva, tipa ‘Džavelina‘, koji manje-više mogu bezbedno da se prebace preko granice. Moguće je da će u narednom periodu biti isporučeno više krupnog naoružanja, ali kao što rekoh ulog se stavlja na ‘Džaveline‘, pošto su to mobilni sistemi i manje su uočljivi od recimo artiljerije“, kaže Blohin.
Ruski ekspert predviđa da će Zapad nastaviti da jača vojnu pomoć Ukrajini, a kako će se stvari dalje odvijati to će, prema njegovom mišljenju, u velikoj meri zavisiti od intenziteta ruske vojne operacije.
„Ako postupimo radikalnije i odmah uništimo svo to oružje nakon što pređe zapadne granice Ukrajine, onda će zapadni lideri sto puta razmisliti o isplativosti takvih poteza, odnosno misliće o tome da li trošiti novac na to i da li je uopšte vredno finansirati Ukrajinu ako Rusija po automatizmu uništi svo to naoružanje. Oružje koje u narednom periodu budu slali biće veoma različito, ali fokus će biti na mobilnim sistemima koji su lakši za isporuku, s obzirom da sateliti mogu da vide tenk ili artiljerijski top. Recimo, kada su tenkovi transportovani mediji su videli sve te snimke“, kaže Blohin.
Dotok oružja u Ukrajinu, smatra Blohin, može se preseći samo odlučnom akcijom Rusije.
On smatra da je namera Zapada da od Ukrajine napravi drugi Avganistan i da Rusiji nanese strateški poraz.
„Ako bi smo se aktivirali u kijevskom pravcu, postupili radikalnije, onda bi se oni zamisli i shvatili da je ‘pumpanje’ Ukrajine oružjem bačen novac. Sve će zavisiti od situacije na bojnom polju, ali je za sada očigledno da ruska armija deluje filigranski precizno i da se trudi da spreči masovne žrtve među civilnim stanovništvom“, dodaje ekspert.
Foto: Tanjug/AP
Zapad ukrajinskim rukama ratuje sa Rusijom
Blohin ističe da ujedinjena i jaka Ukrajina može opstati samo u savezu sa Rusijom. U suprotnom će je „raskomadati“. On podseća da je istorijski ta teritorija bila pod uticajem tri sile: Poljske, Turske i Rusije i sada bi, u kontekstu slabljenja ukrajinske državnosti, svako mogao da pokuša da od nje odseče svoje parče kolača.
„Sve zavisi od želje zapadnih lidera da podrže Ukrajinu, želje Poljske da odseče neko parče, a zavisiće i od naših akcija. Ako ne idemo dalje, jasno je da će to biti zeleno svetlo za Zapad. Ako idemo dalje, plašiće se direktne konfrontacije sa Rusijom i oni na to neće ni pomisliti“, kaže ekspert.
Blohin ističe da trenutno Zapad, na čelu sa SAD, ratuje sa Rusijom rukama Ukrajinaca, baš kao što su ratovali i sa Sovjetskim Savezom u Avganistanu. On smatra da će Zapad izbegavati direktan sukob sa Rusijom, jer to vodi ka trećem svetskom ratu.
„Niko sa Rusijom neće direktno da ratuje zbog Ukrajine, niti da započinje treći svetski rat, ali će nastaviti da podržavaju ovaj ukrajinski režim. Dakle, ovde je sve u tradiciji Hladnog rata“, navodi Blohin.
Ekspert upozorava da taj proksi rat na teritoriji Ukrajine, odnosno ratovanje preko posrednika, vodi ka eskalaciji.
„Jasno je da se Rusija i Zapad već nalaze u uslovima novog Hladnog rata – pokidane su ekonomske, kulturne i vojno-političke veze, a Zapad spušta novu gvozdenu zavesu na Rusiju. Takođe, očigledno je da će ovo dugo trajati. Zbog toga, treba da budemo jaki i da delujemo još snažnije, oštrije. To je sve, formula je jasna. Ako smo već ušli u sve ovo, moramo završiti posao do kraja. Možete to nazvati kako god želite – specijalna operacija ili vojna specijalna operacija, ali je činjenica da se borbe odvijaju na teritoriji Ukrajine i da Zapad koristi Ukrajinu kao instrument pritiska, kao svoje oružje protiv Rusije. I jasno je da ovde treba stvarati svoju bezbednosnu tampon-zonu“, zaključio je Blohin.
Ruska ofanziva na istoku Ukrajine traje već pune dve nedelje, sa više ili manje uspeha. Ova vremenska distanca bila je sasvim dovoljna da prikažemo pogled na dešavanja na istoku Ukrajine, sve prednosti i mane kako Ruske, tako i Ukrajisnke strane, gde je ko pogrešio i koliko u borbama
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je na sastanku sa Generalštabom ruske vojske da teritorije Harkovske i Sumske oblasti zauzete radi stvaranja bezbednosne tampon-zone neće biti predmet mirovnih pregovora sa Ukrajinom.
Američke vojne kompanije koriste rat u Ukrajini za testiranje novih sistema naoružanja u stvarnim borbenim uslovima protiv ruske vojske, izjavio je bivši direktor CIA i penzionisani američki general Dejvid Petreus, koji je ukrajinski front nazvao najboljom vojnom laboratorijom na svetu.
Ruske snage mogle bi da opkole čak 70.000 ukrajinskih vojnika u Slavjansko-kramatorskoj aglomeraciji ukoliko preuzmu kontrolu nad Dobropoljem i preseku glavne pravce snabdevanja sa zapada, upozorio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Moskva je u razmaku od nekoliko minuta poslala dve veoma oštre poruke Kijevu: rusko Ministarstvo odbrane najavilo je pojačavanje udara širom Ukrajine, dok je Kremlj poručio da Rusija neće odustati ni od „jedne stotine procenta“ teritorije DNR koju smatra svojom.
Ruska vojska izvela je tokom noći između 2. i 3. novembra veliki kombinovani napad na ukrajinsku energetsku i lučku infrastrukturu, gađajući četiri termoelektrane, dve visokonaponske trafostanice i dva teretna broda u Crnom moru, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ruski vojni kamion KamAZ sleteo je s mosta i završio u reci u Voronješkoj oblasti u Rusiji, a dramatičan trenutak nesreće zabeležila je nadzorna kamera.
Veliki hakerski napad pogodio je supermarkete širom Evrope, a napadači su daljinski preuzimali kontrolu nad frižiderima i zamrzivačima, uključivali režim odmrzavanja i podizali temperaturu čak na 50 stepeni Celzijusa.
Grupa maskiranih muškaraca napala je demonstrante i novinare tokom protesta ispred objekta ukrajinske Nacionalne garde u blizini Kijeva, za koji okupljeni tvrde da je korišćen kao tajni zatvor za zlostavljanje vojnika.
Ruska ofanziva na istoku Ukrajine traje već pune dve nedelje, sa više ili manje uspeha. Ova vremenska distanca bila je sasvim dovoljna da prikažemo pogled na dešavanja na istoku Ukrajine, sve prednosti i mane kako Ruske, tako i Ukrajisnke strane, gde je ko pogrešio i koliko u borbama
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, uživo u programu pozvao je blokaderskog advokata Branislava Subotina, koji je objavio strašnu laž, da je Informer od Grada Beograda tokom 2026. godine dobio čak 900 miliona dinara.
Poljska opozicija zatražila je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora i smenu vlade premijera Donalda Tuska, nakon što je policija intervenisala kod sedišta Ustavnog suda u Varšavi, usred žestokog sukoba oko kontrole nad ovom institucijom.
Advokat i član Predsedništva SNS-a Vladimir Đukanović obratio se novom snažnom porukom građanima, naglasivši da se stravičan progon novinara i političkih protivnika mora preživeti žilavo i hrabro, podsećajući da Aleksandar Vučić za 14 godina vlasti nikada nije sprovodio represiju niti gasio medije!
Poznati advokat i član Predsedništva SNS-a Vladimir Đukanović obratio se javnosti putem Instagrama i poslao dramatično upozorenje na politički progon, hapšenja i nezapamćenu cenzuru koje sprema nova vlast kako bi kupila vreme i sakrila ispunjavanje sramnih naloga stranih sponzora!
Novinarka nemačkog javnog servisa "Dojče vele" i mezimica Dinka Gruhonjića, Sanja Kljajić, javno je i bez trunke srama priznala kakvu su prljavu obmanu spremali građanima Srbije!
Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je sezonsku prognozu za decembar 2026. i januar 2027, a vremenska razlika između ova dva zimska meseca biće drastična. Decembar će biti topliji od proseka, dok prava zima kreće nakon Nove godine.
Đačka ekskurzija u Prag, na bazi pet polupansiona, košta čak 62.000 dinara, a za tri dana boravka u nekom delu Srbije treba izdvojiti blizu 35.000 dinara, dok jednodnevni izlet u okolini Beograda košta 7.000 dinara.
Banka Poštanska štedionica obratila se u petak, u prepodnevnim časovima, Narodnoj banci Srbije sa molbom za dodatni stručni nadzor u praćenju likvidnosti i finansijskih tokova, povodom negativnih vesti i insinuacija u javnosti kojima se dovodi u pitanje njeno poslovanje i likvidnost.
Mitrovske zadušnice ove godine obeležavaju se u subotu, 7. novembra, uoči praznika Svetog velikomučenika Dimitrija – Mitrovdana. Tog dana vernici Srpske pravoslavne crkve sećaju se svojih preminulih članova porodice i prijatelja, pale sveće za pokoj duša i molitvom čuvaju uspomenu na one koji više nisu među živima.
Bečka policija je u ponedeljak na konferenciji za novinare objavila da je zaplenila više od 30 kilograma kokaina vrednog do 3,5 miliona evra, najviše u Beču u poslednjih deset godina. Glavni osumnjičeni je Srbin (43), a deo droge je transportovao Hrvat (31).
U Višem sudu u Podgorici juče su izvedeni dokazi koje su okrivljeni pripadnici "škaljarskog klana" razmenjivali tokom priprema za likvidacije Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u januaru 2021. godine.
Poznati turski glumački par Pinar Altug i Jagmur Atadžan privukao je veliku pažnju javnosti nakon što je otvoreno govorio o neprijatnim situacijama u kojima se nalaze kada ih rođaci i prijatelji zamole za novac.
Šesnaest umetničkih dela šest kineskih i međunarodnih umetnika biće predstavljeno beogradskoj publici na izložbi "Orijentalni vizuelni diskurs – Susret kroz slikarstvo", koja će biti otvorena 5. novembra 2026. godine u 19 časova u Galeriji Nikola Radošević u Beogradu.
Kada se Adriana Lima pojavi na crvenom tepihu svima oduzme dah. Brazilska lepotica je na dodeli CFDA Fashion Awards u Njujorku još jednom dokazala zašto decenijama nosi status neprikosnovene ikone stila.
Novembar je pravo vreme za pripremu domaćeg kiselog kupusa, a mnogi domaćini se pri izboru savršenog datuma i dalje vode lunarnim kalendarom. Prema narodnom verovanju, određene mesečeve mene podstiču fermentaciju, pa se veruje da kupus u tom slučaju biva ukusniji i hrskaviji.
Komentari