Čini mi se da su teritorije ono što je Zapad pre svega spreman da ustupi, a sigurno će ustupiti čim shvati da se ne mogu povratiti vojnom silom. Ali, ne kao deo „konačnog mirovnog rešenja", već u funkciji primirja, proizvoljno dugog, ali nikoga ni za šta ne obavezujućeg! Poruka Rusije je jasna, pokupite po Ukrajini svoje oružje koje je još celo i odlazite. Plus, prestanite i da pričate o njenom prijemu u NATO.
Ukrajinska kontraofanziva već dva meseca udara „glavom" o ruski odbrambeni zid i uništava rezerve koje Kijevu priprema NATO To je već izazvalo određeno uznemirenje u vladama zemalja alijanse‚piše moskvski analitičar i pubvlicista Igor Karaulov! Njegovuanalizi prenosimo u celini!!!
Tako je italijanski ministar odbrane, Gvido Krozeto, sa dubokim uzdahom, priznao da bi se uz takve „uspehe" neprijateljstva mogla preterano odužiti i da bi, možda, bilo neophodno pribeći političkom, a ne vojnom rešenju sukoba.
Italija jeste lepa zemlja, ali ni o čemu ne odlučuje u svetskim poslovima. Uprkos tome, zanimljiva je izjava ministra - kao simptom procesa koji se odvijaju.
„Vojno rešenje" je prva linija odbrane Zapada, a političko - druga. Lideri NATO, SAD, EU, sve vreme govore: samo „pobeda na bojnom polju" i ništa drugo.
Ali, čak i ako se Zapad pomiri sa neizbežnošću okončanja rata - da li ćemo se složiti u razumevanju značenja „političke odluke"?
Alarmantno je što Krozeto veruje da bi političko rešenje bilo na štetu slobode i demokratije.
Nije baš uputno prečesto citirati Orvela, ali šta da se radi? Krozerto se faktički zalaže da rešenje za Ukrajinu ne povredi njenu slobodu da veliča Banderu i obezbedi demokratiju za njene naciste?
Ko je mogao da zamisli da će za Zapad, uključujući i navodno kulturnu zemlju Italiju, ovo postati vrednost?
Danas je minimalni zadatak NATO da trajno otrgne Ukrajinu od Rusije. U „granicama iz 1991. godine". A najvažniji mu je da povuče nepremostivu liniju između naroda koji su donedavno činili jednu državu. Da obezbedi aneksiju Ukrajine od strane Zapada.
To je za njih „prva linija odbrane", to je ono što bi tamo nazvali čistom pobedom - barem u prvoj fazi konfrontacije sa Rusijom.
Ako se ipak napravi nepoželjni i „nedemokratski" kompromis: šta će tačno biti predmet tog kompromisa - status cele Ukrajine ili sudbina pojedinih teritorija?
Čini mi se da su teritorije ono što je Zapad pre svega spreman da ustupi, a sigurno će ustupiti čim shvati da se ne mogu povratiti vojnom silom. Ali, ne kao deo „konačnog mirovnog rešenja", već u funkciji primirja, proizvoljno dugog, ali nikoga ni za šta ne obavezujućeg.
Zapad će se, naravno, do kraja protiviti neutralnosti ostatka Ukrajine.
Pristalice ruske „partije mira" ovo odavno reklamiraju kao „korejsku opciju", navodno neizbežnu i svima prihvatljivu. Međutim, vredi se podsetiti da „korejska opcija" podrazumeva - 70 godina redovnih oružanih provokacija, iako niko nije pokušao da Korejce sa obe strane linije razdvajanja za to vreme pretvori u Kineze ili Japance.
Situacija u Ukrajini je sasvim drugačija. Osim toga, za nas je mnogo poučnije iskustvo Minskih sporazuma, za koje ni Ukrajina ni evropske zemlje-garanti nisu ni pomišljali da ih ispune.
Novi sporazum te vrste značio bi, uzimajući u obzir zasićenost Ukrajine oružjem, stalne provokacije raketama dugog dometa i dronovima, pri čemu bi stradali ne samo Donjeck ili Nova Kahovka, već i Moskva - upravo ovako kako se se to dešava sada.
Šta je primirje na koje bi Zapad teoretski mogao da pristane, negde do kraja ove godine? Značilo bi: žrtvovanje dela teritorija, NATO bi dalo mogućnost da ostatak Ukrajine nasecka, skuva po NATO receptu i posluži.
Možemo biti sigurni da bi u ovom slučaju gradovi Sumi i Černigov bili odskočna daska NATO za napad na Rusiju. A, upravo je to opasnost zbog koje je Rusija i pokrenula specijalnu operaciju.
Sve u svemu, principi kompromisa za Rusiju su dijametralno suprotni. Jer, svaki razgovor o teritorijama za Moskvu je sporedan u odnosu na status Ukrajine u celini.
Poruka Rusije je: pokupite po Ukrajini svoje oružje koje je još celo i odlazite. Plus: prestanite i da pričate o njenom prijemu u NATO.
Zapad uopšte ne želi da čuje da je za Rusiju fundamentalni interes da vojna pretnja po nju nikad ne dolazi sa teritorija koje su bile deo njene države. Odnosno: da je za nju već i takva pretnja već - agresija.A i da se to ne odnosi samo na Ukrajinu.
Zapad, kada su u pitanju države njegovog kluba - dobro razume ovaj koncept. S
Evo, svežeg primera.
Tek što je došlo do puča u Nigeru, Emanuel Makron je već bio spreman da svim sredstvima, sve do vojne sile, zaštiti francuske građane u toj zemlji prvo, a drugo - francuske interese.
Dobro, građani su svetinja. Ali, šta su u toj zemlji francuski interesi?
Niger je tek 1884. godine, na konferenciji kolonijalnih predatora, bio uključen u francusku zonu uticaja. Zatim ga je Francuska osvojila i držala neko vreme - da bi ga 1960. navodno pustila u samostalno plivvanje.
Od tada je prošlo više od 60 godina, a Francuska, ispostavilo se, ima neke interese u Nigeru koji opravdavaju čak i vojnu intervenciju. Francuska ima interese u nizu zemalja koje sa njom nisu ni na koji način nisu povezane ni etnički ni geografski.
Britanija, koja više nije gospodarica mora, ima interese na dalekim i nepotrebnim Foklandskim ostrvima.
Interesi Sjedinjenih Država zahtevaju da poslušne vlade sede na Kubi i u Venecueli, a za neposlušnost slede sankcije i pretnje. Istovremeno, Rusiji se uskraćuju bilo kakvi interesi van njene teritorije.
Dakle, izdržati ukrajinsko-NATO juriš na frontu do kraja - to je tek polovina bitke. Ništa manje teško neće biti ni kada budu želeli da nam nametnu „političko rešenje" u formi trampe teritorija za odbacivanje naših fundamentalnih interesa. A i značajnog dela našeg subjektiviteta.
Pritisak u prilog takvog „političkog rešenja" biće jak - pred Moskvom biće dosta iskušenja da se jeftino proda i jedan cilj zameni drugim.
Ipak, verujem da će Rusija u predstojećoj diplomatskoj borbi biti u stanju da insistira na svome.
Više od 20 hiljada stanovnika grada ostalo je bez snabdevanja gasom, rekao je saopštio je vršilac dužnosti gubernatora Hersonske oblasti Vladimir Saldo
Konferenciji o završetku rata i mirnom rešenju ukrajinskog problema prisustvuju predstavnici više od 30 zemalja, uključujući SAD, UK, Indiju, ali ne Rusije.
Obaveštajno saopštenje Ministarstva odbrane Velike Britanije o grmlju i travi koji sprečavaju ukrajinsku vojsku da napreduje nije podložna nikakvoj kritici, rekao je bivši analitičar CIA Lari Džonson u intervjuu za Jutjub kanal "Dialogue Works."
Američka vojna intervencija u Nigeru je moguća, to će postati presedan za slanje američkih vojnika u Ukrajinu, izjavio je za RIA Novosti Vladimir Vasiljev, glavni analitičar Instituta za američke i kanadske studije Ruske akademije nauka.
Ukrajinske vlasti potcenjuju moć ruske vojske, što može da dovede do ozbiljnih posledica, izjavio je penzionisani general-major Oružanih snaga Ukrajine Sergej Krivonos za TV kanal „Ravno“.
Ruske snage nastavile su peti dan zaredom seriju vazdušnih udara na Kijev i Kijevsku oblast, dok su novi napadi i požari prijavljeni u Borispolju i Pogrebima, a mete su tokom noći bile i u Odeskoj, Harkovskoj i Zaporoškoj oblasti.
Ruske snage uništile su tri borbena oklopna vozila sa ukrajinskim oficirima tokom pokušaja izvlačenja komandnog mesta bataljona 159. odvojene mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine (OSU) iz takozvanog Volčanskog kotla u Harkovskoj oblasti.
Period u kojem je Moskva verovala da rat u Ukrajini može da završi kompromisom sa Vašingtonom praktično je završen, ocenjuje bivši američki obaveštajac Skot Riter
Sistematski ruski udari praktično su pretvorili Kijev u grad na liniji fronta i više nema smisla ubeđivati stanovnike ukrajinske prestonice da se rat vodi negde daleko, izjavio je kijevski filozof Sergej Dacjuk.
Predsednik Rusije Vladimir Putin uveren je da će tokom predstojeće zime dokrajčiti Ukrajinu pojačanim pritiskom na Kijev, dok se istovremeno približava otvaranju još jednog fronta, tvrdi bivši ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba.
Rusija bi početkom naredne nedelje mogla zvanično da bude označena kao odgovorna za pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale, posle čega Berlin sprema "opsežan" paket mera protiv Moskve.
Više od 113.000 Rusa prešlo je za samo nedelju dana preko graničnog prelaza Verhnji Lars prema Gruziji, dok se u zemlji pojačavaju glasine da bi Kremlj posle septembarskih izbora mogao da pokrene novu mobilizaciju.
Ukrajina je zvanično zatražila međunarodnu blokadu ruskog satelitskog sistema "Rasvet", koji Moskva razvija kao odgovor na Starlink, strahujući da bi njegova puna upotreba mogla ruskoj vojsci da obezbedi znatno bolju vezu i mogućnost upravljanja dronovima duboko iznad ukrajinske teritorije.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Ruske snage izvele su tokom noći seriju udara na Kijev i njegovu okolinu, kao i na ciljeve u Dnjepropetrovskoj, Harkovskoj, Nikolajevskoj i Čerkaskoj oblasti, dok se u ukrajinskoj prestonici posle eksplozija vide požari i gust dim.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Više od 20 hiljada stanovnika grada ostalo je bez snabdevanja gasom, rekao je saopštio je vršilac dužnosti gubernatora Hersonske oblasti Vladimir Saldo
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Palati Srbija sa predstavnicima kineske kompanije Jiangsu Reliance Energy Tech, jednom od vodećih svetskih kompanija za proizvodnju baterija za visoko-tehnološke uređaje.
Tajkunsko-blokadersko glasilo "Danas" ponovo je pokazalo svoje pravo, bezdušno lice i ogolilo sramnu agendu protiv radnika, naroda i ekonomske stabilnosti Srbije!
Totalni raspad u taboru blokadera i opozicionih simpatizera doživeli su novu kulminaciju! Na društvenoj mreži Iks izbio je brutalni međusobni rat u kome su dojučerašnji istomišljenici počeli najprije da pljuju sopstvene političke pulene, a potom i da se međusobno časte najprizemnijim, prostačkim uvrede.
Kako izgleda prava kampanja mržnje prema svemu srpskom, a koja dolazi od blokadera, najbolje se može videti iz skandaloznog teksta objavljenog u bosanskohercegovačkom listu "Oslobođenje" s naslovom "Moralno osakaćena Srbija".
Blokaderi su se po zna koji put na sraman način udružili sa Hrvatima u pokušajima rušenja sopstvene zemlje, pa su tako sada počeli unapred da optužuju predsednika Aleksandra Vučića za izbornu krađu, otvoreno prizivajući prolivanje krvi.
Nova sezona najvećeg sportskog rijalitija na svetu Exatlona, uskoro počinje, a među učesnicima koji su izazvali najviše pažnje jeste i Ivan Markioli iz Beograda.
Druga sezona najvećeg sportskog rijalitija na svetu Exatlona, donosi neverovatne učesnike, a publika je imala priliku da upozna i novu takmičarku - diplomiranu i master glumicu Nevenu Nedeljković.
Voditeljka specijalne emisije u Exatlonu Tijana Jović uključila se iz Dominikane i otkrila da gledaoci ni sami ne mogu da naslute kakva sezona sa sjajnim takmičarima je pred nama.
Veliki požar koji je u nedelju izbio na području Ravne gore, između sela Brajići i Koštunići, lokalizovan je danas nakon višesatne intervencije vatrogasaca i drugih učesnika u gašenju.
Policija u Leskovcu uhapsila je Z. S. (61) iz okoline Lebana, zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružјa i eksplozivnih materiјa.
Predfestivalski program Nacionalnog festivala filma i televizije - NAFFIT 2026 u nedelju je obeležio koncert ansambla "Virtuozi" pod upravom maestra Bojana Suđića na Kraljevom trgu na Zlatiboru.
Čast da zvanično otvori ovogodišnje izdanje FEST-a 2. oktobra u prestižnoj Plavoj dvorani Sava centra pripala je najnovijem, dugoočekivanom ostvarenju proslavljenog reditelja Lordana Zafranovića, "Zlatni rez 42: Djeca Kozare".
Dodelom najprestižnijih glumačkih priznanja, premijerom i velikim simfonijskim spektaklom na Letnjoj pozornici u Tvrđavi, svečano je zatvoren ovogodišnji Međunarodni filmski festival u Nišu.
Nema ničeg goreg nego kada otvorite teglu i primetite da su se kiseli krastavčići, peglana paprika, ajvar ili pekmez pokvarili ili više ne izgledaju ukusno i privlačno. Da biste sačuvali zimnicu i sprečili da se pokvari, isprobajte ovaj jednostavan i praktičan način.
Dr Džeremi London, kardiovaskularni hirurg sa više od 25 godina iskustva, i sam je doživeo srčani udar 2022. godine. Nakon toga počeo je javno da govori o simptomima koje ljudi često zanemaruju, a među njima su se našli i oni koje je pre sopstvenog iskustva ignorisao.
Frizuru ne određuje samo oblik lica, već i gustina i tekstura kose. Kod tanke i ređe kose posebno se preporučuje stepenasto šišanje, jer joj daje više volumena i čini je vizuelno bujnijom. Kraće frizure, naročito različite varijante boba, odličan su izbor jer kosa deluje punije.
Pevač Saša Kovačević progovorio je o prinovi koja uskoro dolazi, vremenu koje provodi sa suprugom Zoricom i kvalitetima koje jedna mlada žena treba da poseduje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.