Nedavna odluka Kine da ograniči izvoz dronova onesposobiće izviđačku prednost Ukrajine u sukobu sa Rusijom i predstavlja aktivnu intervenciju na strani Moskve, piše "Volstrit džornal".
U kolumni američkog lista iznosi se mišljenje da SAD i njeni saveznici treba da odgovore razvojem industrijske baze za proizvodnju bespilotnih vazdušnih sistema i dodaje se da ako to ne učine, Rusiji će biti zagarantovana prednost.
Sukob u Ukrajini naziva se prvim ratom dronova i objašnjava se zbog čega smatraju da su bespilotne letelice ključne u ukrajinskoj vojnoj strategiji. Precizno navođeno oružje efikasno je samo ako se otkrije meta i ako ono potom brzo dejstvuje. Ukrajina koristi različito naoružanje u kombinaciji sa desetinama hiljada malih dronova.
Preko "Starlinkovih" satelita (američke kompanije "Spejs iks" Ilona Maska) artiljerijske jedinice dobijaju stvarne pozicije ruske vojske, a kada se utvrdi meta, ukrajinski operatori dronova mogu da ih gađaju pomoću njih i odmah procene štetu na bojnom polju.
Svakog meseca Ukrajina koristi oko 10.000 dronova različitih vrsta. Gubici variraju. Iskusni operatori mogu da koriste isti dron za desetine misija, dok pešadija u žarištu borbi može da gubi dronove svakodnevno. Iznosi se i mišljenje da je Rusija kopirala ovaj sistem od Ukrajine, ali manje efikasno i da se više oslanja na komunikacije "preko žice".
Većina dronova pravljena je za civilnu upotrebu. Pre sukoba u Ukrajini, nijedan proizvođač naoružanja i vojne opreme nije imao kapacitet da pravi bespilotne letelice u obimu koji je potreban za borbu.
A Ukrainian FPV drone destroys a Russian BMP-1 in the Vugledar direction
Kineska kompanija "DJI", koja ima podršku države, je svetski lider na ovom tržištu i zauzima oko dve trećine u globalnoj proizvodnji malih dronova. Ukrajinski vojnici radije koriste dronove kineske kompanije "DJI" nego one evropskih ili američkih proizvođača koji su skuplji i često manje pouzdani. Dronovi manjeg dometa kompanije "DJI" koštaju između 1.000 i 5.000 dolara, a oni srednjeg dometa između 5.000 i 15.000 dolara. Kako je delimično pod kontrolom države, kineska Komunistička partija i Državna bezbednost imaju uvid u njihov izvoz, ističe se u tekstu.
Foto: EPA
Sa kontrolom izvoza objavljenom prošle nedelje, Kina je pokrenula proces revizije za bilo koju prodaju dronova koja pređe određeni prag, u suštini regulišući one sa vojnom upotrebom. Ključni deo je zabrana krajnje upotrebe u vojne svrhe. Ukrajina većinu svojih dronova dobija preko pojedinačnih kupaca i dobrotvornih organizacija koje posluju u Evropi, što znači da će nakon 1. septembra, kada kineska izvozna kontrola stupi na snagu, ukrajinskim jedinicama biti teško da nabave dronove kineske proizvodnje.
"To je odluka u korist Rusije. Nije verovatno da će Kina ograničiti transfer tehnologija za proizvodnju dronova Rusiji. Čak i da to nominalno uradi, gotovo sigurno je pomogla Rusiji da napravi malu, ali korisnu domaću industriju dronova izvozeći potrošačku elektroniku koju Rusija može da prepravi u tehnologiju za dronove", navodi se u tekstu.
Zabrana će doneti ogromnu prednost Rusiji: ona ima kvantitativnu artiljerijsku premoć nad Ukrajinom, čiji se celokupni pristup oslanja na integrisanju dronova u artiljerijsku paljbu i kretanje jedinica. Bez ovih izviđačkih mogućnosti, ukrajinske ofanzive biće nemoguće, a kako se bude smanjivala vatrena moć, ruske snage mogu jednostavno da unište Ukrajinu.
Foto: EPA
Zapad ne može da podrži Ukrajinu u tradicionalnoj borbi. Kako se navodi, zalihe municije se proširuju i Zapad može da zadovolji potrebe Ukrajine u narednih 15 meseci bez uzimanja iz sopstvenih skladišta, ali isporuke municije Kijevu zasnovane su na izviđačkom sistemu sa dronovima. Zapad bi trebalo da šalje Ukrajini ne 120.000 do 150.000 komada municije mesečno, već pola miliona uz 1.000 dodatnih cevi.
"SAD, njeni saveznici i Ukrajina moraju da prepoznaju da je ovim potezom Kina postala potpuni podržavalac ruskog rata", navodi "Volstrit džornal" i dodaje da Amerika i saveznici moraju da delaju odmah.
Predlaže se da SAD preimenuje određenu pomoć Ukrajini i u nju uključi dronove američkih kompanija i navodi da bi mogao da bude iskorišćen program za hitne situacije koji Pentagon ima u svom budžetu, a koji se koristi kada "neophodna potreba nacionalne bezbednosti" zahteva "neposredno pokretanje projekta" i "brzo angažovanje na terenu".
A potreba je očigledna, ističe se, američka podrška Ukrajini će propasti ako se uruši ukrajinski izviđački sistem sa bespilotnim letelicama.
Ako Ukrajina ne dobije potrebnu podršku u bespilotnim letelicama, Rusija će steći prednost verovatno do kraja godine, a ako SAD ne reaguju, rizikuju da prepuste odlučujuću pobedu Rusiji i geopolitičku dobit Kini, zaključuje se u kolumni američkog lista.
Pre dva dana, jedanaest ruskih i kineskih ratnih brodova okupilo se kod obala Aljaske u najvećem skupu ove vrste do sada. Američka mornarica je kao odgovor u njihovom pravcu poslala četiri razarača. Svi ovi brodovi su se sada razišli, naizgled bez interakcije.
Broj povređenih u eksplozije u skladištu sa pirotehničkom opremom, u pogonu Optičko-mehaničke fabrine Zagorsk u Sergijevom Posadu kod Moskve porastao je na 45, saopštile su danas lokalne vlasti.
Višestruko su povećane pretnje ruskoj vojnoj bezbednosti, saopštio je ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu. Između ostalog, u blizini granica Rusije i Belorusije nalazi se 360.000 vojnika.
Varšava planira da formira poljsko-ukrajinsku jedinicu, navodno, zbog bezbednosti, a u stvari radi okupacije zapadne Ukrajine, izjavio je ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu.
Zapadni narativ koji prestavlja Rusiju kao zemlju na ivici kolapsa proizilazi iz upornih tvrdnji da je Moskva podložna unutrašnjim previranjima, ali je država već pokazala izuzetnu prilagodljivost na testu opterećenja koji predstavlja aktuelna kriza, piše programski direktor Valdajskog kluba Andrej Sušencov u autorskom tekstu za RT internešenel.
Na društvenim mrežama pojavili su se snimci ekplozije koja se, prema prvim informacijama, dogodila u Zagorskoj optičko-mehaničkoj fabrici u Sergijevom Posadu kod Moskve.
Viktor Orban više nije na vlasti, ali očekivano otopljavanje odnosa Mađarske i Ukrajine nije stiglo. Samo pet meseci nakon što je Peter Mađar preuzeo vladu u Budimpešti, dve zemlje ponovo razmenjuju teške optužbe.
Ruski agenti zauzimaju ključne zgrade u estonskoj Narvi, proglašavaju „Narvsku Narodnu Republiku“, pozivaju Moskvu u pomoć, a ruski dronovi sa druge strane granice počinju da tuku estonske snage koje pokušavaju da povrate grad.
Ruski dronovi pogodili su jutros najmanje dve benzinske pumpe u Kijevu, skladišne objekte i transportnu infrastrukturu, dok je požar izbio i na teritoriji jednog transportnog preduzeća.
Ruske snage završile su opkoljavanje velikog ukrajinskog odbrambenog čvorišta u Dobropolju i odmah nastavile prodor prema Aleksandrovki, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije. Prema tvrdnjama Moskve, u gradu su blokirani delovi dve brigade Nacionalne garde Ukrajine i 425. jurišnog puka „Skala“.
Lider Komunističke partije Ruske Federacije Genadij Zjuganov izašao je posle parlamentarnih izbora sa jednom od najoštrijih kritika dosadašnjeg političkog i ekonomskog kursa vlasti, upozorivši da će, ukoliko se ništa ne promeni i rat nastavi da iscrpljuje zemlju, „svi izgubiti“.
Rusija je u avgustu više nego udvostručila isporuke dizela Kazahstanu, Kirgistanu, Mongoliji i Tadžikistanu, dok je istovremeno količina goriva poslata na domaće rusko tržište pala za oko 300.000 tona, pokazuju podaci do kojih je došao Rojters.
Ruske snage izvele su tokom noći novu seriju udara na Kijev i Kijevsku oblast, a jedan od najupečatljivijih prizora zabeležen je u Višnjevu, gde je posle udara izbio veliki požar.
Prvi zamenik predsednika Odbora ruske Državne dume za odbranu Aleksej Žuravljov pozvao je na udar „Orešnikom“ ili dalekometnim dronovima na objekte u Litvaniji ukoliko na njenoj teritoriji bude raspoređeno nuklearno oružje
Rusija bi mogla da pokuša da opravda udare na nemačke fabrike koje proizvode dronove velikog dometa za Ukrajinu pozivanjem na klauzulu Povelje UN o „neprijateljskim državama“, koja je nastala posle Drugog svetskog rata i nikada nije formalno izbrisana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pre dva dana, jedanaest ruskih i kineskih ratnih brodova okupilo se kod obala Aljaske u najvećem skupu ove vrste do sada. Američka mornarica je kao odgovor u njihovom pravcu poslala četiri razarača. Svi ovi brodovi su se sada razišli, naizgled bez interakcije.
Prema najnovijim podacima sa "Polimarketa", lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" ubedljivo vodi sa 58 odsto glasova, čime je predsednik Vučić ubedljivo prvi kandidat za pobedu na predstojećim izborima!
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
U uživo programu tajkunske televizije N1, blokaderski glumac Ammar Mešić i voditeljka, takođe blokaderka, sa N1 sramotno su se poigravali sa najvećim stradanjem i progonom srpskog naroda, otvoreno aludirajući na zločinačku akciju "Oluja" i kako će im to biti lozinka kada odu u Hrvatsku!
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu na tajkunskoj televiziji N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa blokaderske liste, rektorku Mirjanu Nikolić, oglasila se i perjanica blokaderskih krugova Vesna Pešić, ne krijući očaj i gnev zbog opšte blamaže opozicije!
Nakon što je u predizbornoj debati na blokaderskoj N1 potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić brutalno patosirala blokadersku kandidatkinju i rektorku Mirjanu Nikolić, reagovao je i član predsedništva SNS-a Arno Gujon.
Nakon što je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić u uživo programu do temelja razmontirala opozicionu rektorku Mirjanu Nikolić, nastala je takva panika i očaj među novinarima N1 da su od blama sami počeli da priznaju poraz.
Deveta epizoda Exatlona Srbija donosi potpuni preokret, Plavi tim je odneo dve pobede, pa su njegovi članovi krenuli da slave i komentarišu kapitena Crvenih Nikolu Lakića.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Ženi S. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva je, nakon saslušanja u tužilaštvu i sudu, određen pritvor zbog sumnje da su u noći između 14. i 15. septembra u Sokobanji upali u kuću starice T. B. (86) i od nje oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.