Nedavna odluka Kine da ograniči izvoz dronova onesposobiće izviđačku prednost Ukrajine u sukobu sa Rusijom i predstavlja aktivnu intervenciju na strani Moskve, piše "Volstrit džornal".
U kolumni američkog lista iznosi se mišljenje da SAD i njeni saveznici treba da odgovore razvojem industrijske baze za proizvodnju bespilotnih vazdušnih sistema i dodaje se da ako to ne učine, Rusiji će biti zagarantovana prednost.
Sukob u Ukrajini naziva se prvim ratom dronova i objašnjava se zbog čega smatraju da su bespilotne letelice ključne u ukrajinskoj vojnoj strategiji. Precizno navođeno oružje efikasno je samo ako se otkrije meta i ako ono potom brzo dejstvuje. Ukrajina koristi različito naoružanje u kombinaciji sa desetinama hiljada malih dronova.
Preko "Starlinkovih" satelita (američke kompanije "Spejs iks" Ilona Maska) artiljerijske jedinice dobijaju stvarne pozicije ruske vojske, a kada se utvrdi meta, ukrajinski operatori dronova mogu da ih gađaju pomoću njih i odmah procene štetu na bojnom polju.
Svakog meseca Ukrajina koristi oko 10.000 dronova različitih vrsta. Gubici variraju. Iskusni operatori mogu da koriste isti dron za desetine misija, dok pešadija u žarištu borbi može da gubi dronove svakodnevno. Iznosi se i mišljenje da je Rusija kopirala ovaj sistem od Ukrajine, ali manje efikasno i da se više oslanja na komunikacije "preko žice".
Većina dronova pravljena je za civilnu upotrebu. Pre sukoba u Ukrajini, nijedan proizvođač naoružanja i vojne opreme nije imao kapacitet da pravi bespilotne letelice u obimu koji je potreban za borbu.
A Ukrainian FPV drone destroys a Russian BMP-1 in the Vugledar direction
Kineska kompanija "DJI", koja ima podršku države, je svetski lider na ovom tržištu i zauzima oko dve trećine u globalnoj proizvodnji malih dronova. Ukrajinski vojnici radije koriste dronove kineske kompanije "DJI" nego one evropskih ili američkih proizvođača koji su skuplji i često manje pouzdani. Dronovi manjeg dometa kompanije "DJI" koštaju između 1.000 i 5.000 dolara, a oni srednjeg dometa između 5.000 i 15.000 dolara. Kako je delimično pod kontrolom države, kineska Komunistička partija i Državna bezbednost imaju uvid u njihov izvoz, ističe se u tekstu.
Foto: EPA
Sa kontrolom izvoza objavljenom prošle nedelje, Kina je pokrenula proces revizije za bilo koju prodaju dronova koja pređe određeni prag, u suštini regulišući one sa vojnom upotrebom. Ključni deo je zabrana krajnje upotrebe u vojne svrhe. Ukrajina većinu svojih dronova dobija preko pojedinačnih kupaca i dobrotvornih organizacija koje posluju u Evropi, što znači da će nakon 1. septembra, kada kineska izvozna kontrola stupi na snagu, ukrajinskim jedinicama biti teško da nabave dronove kineske proizvodnje.
"To je odluka u korist Rusije. Nije verovatno da će Kina ograničiti transfer tehnologija za proizvodnju dronova Rusiji. Čak i da to nominalno uradi, gotovo sigurno je pomogla Rusiji da napravi malu, ali korisnu domaću industriju dronova izvozeći potrošačku elektroniku koju Rusija može da prepravi u tehnologiju za dronove", navodi se u tekstu.
Zabrana će doneti ogromnu prednost Rusiji: ona ima kvantitativnu artiljerijsku premoć nad Ukrajinom, čiji se celokupni pristup oslanja na integrisanju dronova u artiljerijsku paljbu i kretanje jedinica. Bez ovih izviđačkih mogućnosti, ukrajinske ofanzive biće nemoguće, a kako se bude smanjivala vatrena moć, ruske snage mogu jednostavno da unište Ukrajinu.
Foto: EPA
Zapad ne može da podrži Ukrajinu u tradicionalnoj borbi. Kako se navodi, zalihe municije se proširuju i Zapad može da zadovolji potrebe Ukrajine u narednih 15 meseci bez uzimanja iz sopstvenih skladišta, ali isporuke municije Kijevu zasnovane su na izviđačkom sistemu sa dronovima. Zapad bi trebalo da šalje Ukrajini ne 120.000 do 150.000 komada municije mesečno, već pola miliona uz 1.000 dodatnih cevi.
"SAD, njeni saveznici i Ukrajina moraju da prepoznaju da je ovim potezom Kina postala potpuni podržavalac ruskog rata", navodi "Volstrit džornal" i dodaje da Amerika i saveznici moraju da delaju odmah.
Predlaže se da SAD preimenuje određenu pomoć Ukrajini i u nju uključi dronove američkih kompanija i navodi da bi mogao da bude iskorišćen program za hitne situacije koji Pentagon ima u svom budžetu, a koji se koristi kada "neophodna potreba nacionalne bezbednosti" zahteva "neposredno pokretanje projekta" i "brzo angažovanje na terenu".
A potreba je očigledna, ističe se, američka podrška Ukrajini će propasti ako se uruši ukrajinski izviđački sistem sa bespilotnim letelicama.
Ako Ukrajina ne dobije potrebnu podršku u bespilotnim letelicama, Rusija će steći prednost verovatno do kraja godine, a ako SAD ne reaguju, rizikuju da prepuste odlučujuću pobedu Rusiji i geopolitičku dobit Kini, zaključuje se u kolumni američkog lista.
Pre dva dana, jedanaest ruskih i kineskih ratnih brodova okupilo se kod obala Aljaske u najvećem skupu ove vrste do sada. Američka mornarica je kao odgovor u njihovom pravcu poslala četiri razarača. Svi ovi brodovi su se sada razišli, naizgled bez interakcije.
Broj povređenih u eksplozije u skladištu sa pirotehničkom opremom, u pogonu Optičko-mehaničke fabrine Zagorsk u Sergijevom Posadu kod Moskve porastao je na 45, saopštile su danas lokalne vlasti.
Višestruko su povećane pretnje ruskoj vojnoj bezbednosti, saopštio je ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu. Između ostalog, u blizini granica Rusije i Belorusije nalazi se 360.000 vojnika.
Varšava planira da formira poljsko-ukrajinsku jedinicu, navodno, zbog bezbednosti, a u stvari radi okupacije zapadne Ukrajine, izjavio je ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu.
Zapadni narativ koji prestavlja Rusiju kao zemlju na ivici kolapsa proizilazi iz upornih tvrdnji da je Moskva podložna unutrašnjim previranjima, ali je država već pokazala izuzetnu prilagodljivost na testu opterećenja koji predstavlja aktuelna kriza, piše programski direktor Valdajskog kluba Andrej Sušencov u autorskom tekstu za RT internešenel.
Na društvenim mrežama pojavili su se snimci ekplozije koja se, prema prvim informacijama, dogodila u Zagorskoj optičko-mehaničkoj fabrici u Sergijevom Posadu kod Moskve.
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Kina je odbacila američke pokušaje da sekundarnim sankcijama ograniči njenu trgovinu sa Rusijom, poručivši Vašingtonu da nijedna treća država nema pravo da određuje sa kim će Peking sarađivati.
Rusija raspolaže ekonomskim sredstvima kojima bi mogla ozbiljno da uzdrma zapadne zemlje, poveća cene hrane i energenata i dovede evropske vlade u situaciju da preispitaju cenu nastavka podrške Ukrajini, ocenio je novinar Cargrada Aleksandar Babicki.
Ukrajinske snage mogle bi da koriste černobiljsku zonu isključenja za lansiranje bespilotnih letelica prema Rusiji, a posebno zabrinjava mogućnost da se vojna oprema skladišti i priprema u neposrednoj blizini nuklearne elektrane Černobilj.
Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp okupiće u četvrtak, 5. novembra, predstavnike Rusije i Ukrajine u Beloj kući, povodom postizanja prekida vatre u gradu Oleški i okolnom delu Hersonske oblasti, saopštila je danas Bela kuća.
Rusija, Sjedinjene Američke Države i Ukrajina ponovo će sesti za pregovarački sto 10. i 11. novembra u Abu Dabiju, potvrdio je specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa Stiv Vitkof.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da bi rat u Ukrajini mogao da bude završen u narednih nekoliko meseci, ocenjujući da su obe strane iscrpljene dugotrajnim sukobom i da više nemaju dovoljno resursa za njegovo nastavljanje.
Ruska vojska izvela je tokom noći između 2. i 3. novembra veliki kombinovani napad na ukrajinsku energetsku i lučku infrastrukturu, gađajući četiri termoelektrane, dve visokonaponske trafostanice i dva teretna broda u Crnom moru, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Pre dva dana, jedanaest ruskih i kineskih ratnih brodova okupilo se kod obala Aljaske u najvećem skupu ove vrste do sada. Američka mornarica je kao odgovor u njihovom pravcu poslala četiri razarača. Svi ovi brodovi su se sada razišli, naizgled bez interakcije.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, istakao je da je tokom okupljanja u Savskoj poslata jasna poruka, da građani više neće trpeti teror, i da ih očekuje novi važan zadatak – podrška Informer televiziji.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je promenu vremenskih prilika u Srbiji tokom narednih dana, ali i mogućnost jačeg zahlađenja sredinom novembra, koje bi, prema trenutnim prognozama, moglo da donese sneg čak i u nižim predelima.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
Prava drama i nezapamćeno nasilje odigrali su se u noći između nedelje i ponedeljka na Banovom brdu, kada su dvojica razbojnika upala u stan devedesetogodišnje starice i brutalno je maltretirala.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Poznati turski glumački par Pinar Altug i Jagmur Atadžan privukao je veliku pažnju javnosti nakon što je otvoreno govorio o neprijatnim situacijama u kojima se nalaze kada ih rođaci i prijatelji zamole za novac.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Komentari