Nedavna odluka Kine da ograniči izvoz dronova onesposobiće izviđačku prednost Ukrajine u sukobu sa Rusijom i predstavlja aktivnu intervenciju na strani Moskve, piše "Volstrit džornal".
U kolumni američkog lista iznosi se mišljenje da SAD i njeni saveznici treba da odgovore razvojem industrijske baze za proizvodnju bespilotnih vazdušnih sistema i dodaje se da ako to ne učine, Rusiji će biti zagarantovana prednost.
Sukob u Ukrajini naziva se prvim ratom dronova i objašnjava se zbog čega smatraju da su bespilotne letelice ključne u ukrajinskoj vojnoj strategiji. Precizno navođeno oružje efikasno je samo ako se otkrije meta i ako ono potom brzo dejstvuje. Ukrajina koristi različito naoružanje u kombinaciji sa desetinama hiljada malih dronova.
Preko "Starlinkovih" satelita (američke kompanije "Spejs iks" Ilona Maska) artiljerijske jedinice dobijaju stvarne pozicije ruske vojske, a kada se utvrdi meta, ukrajinski operatori dronova mogu da ih gađaju pomoću njih i odmah procene štetu na bojnom polju.
Svakog meseca Ukrajina koristi oko 10.000 dronova različitih vrsta. Gubici variraju. Iskusni operatori mogu da koriste isti dron za desetine misija, dok pešadija u žarištu borbi može da gubi dronove svakodnevno. Iznosi se i mišljenje da je Rusija kopirala ovaj sistem od Ukrajine, ali manje efikasno i da se više oslanja na komunikacije "preko žice".
Većina dronova pravljena je za civilnu upotrebu. Pre sukoba u Ukrajini, nijedan proizvođač naoružanja i vojne opreme nije imao kapacitet da pravi bespilotne letelice u obimu koji je potreban za borbu.
A Ukrainian FPV drone destroys a Russian BMP-1 in the Vugledar direction
Kineska kompanija "DJI", koja ima podršku države, je svetski lider na ovom tržištu i zauzima oko dve trećine u globalnoj proizvodnji malih dronova. Ukrajinski vojnici radije koriste dronove kineske kompanije "DJI" nego one evropskih ili američkih proizvođača koji su skuplji i često manje pouzdani. Dronovi manjeg dometa kompanije "DJI" koštaju između 1.000 i 5.000 dolara, a oni srednjeg dometa između 5.000 i 15.000 dolara. Kako je delimično pod kontrolom države, kineska Komunistička partija i Državna bezbednost imaju uvid u njihov izvoz, ističe se u tekstu.
Foto: EPA
Sa kontrolom izvoza objavljenom prošle nedelje, Kina je pokrenula proces revizije za bilo koju prodaju dronova koja pređe određeni prag, u suštini regulišući one sa vojnom upotrebom. Ključni deo je zabrana krajnje upotrebe u vojne svrhe. Ukrajina većinu svojih dronova dobija preko pojedinačnih kupaca i dobrotvornih organizacija koje posluju u Evropi, što znači da će nakon 1. septembra, kada kineska izvozna kontrola stupi na snagu, ukrajinskim jedinicama biti teško da nabave dronove kineske proizvodnje.
"To je odluka u korist Rusije. Nije verovatno da će Kina ograničiti transfer tehnologija za proizvodnju dronova Rusiji. Čak i da to nominalno uradi, gotovo sigurno je pomogla Rusiji da napravi malu, ali korisnu domaću industriju dronova izvozeći potrošačku elektroniku koju Rusija može da prepravi u tehnologiju za dronove", navodi se u tekstu.
Zabrana će doneti ogromnu prednost Rusiji: ona ima kvantitativnu artiljerijsku premoć nad Ukrajinom, čiji se celokupni pristup oslanja na integrisanju dronova u artiljerijsku paljbu i kretanje jedinica. Bez ovih izviđačkih mogućnosti, ukrajinske ofanzive biće nemoguće, a kako se bude smanjivala vatrena moć, ruske snage mogu jednostavno da unište Ukrajinu.
Foto: EPA
Zapad ne može da podrži Ukrajinu u tradicionalnoj borbi. Kako se navodi, zalihe municije se proširuju i Zapad može da zadovolji potrebe Ukrajine u narednih 15 meseci bez uzimanja iz sopstvenih skladišta, ali isporuke municije Kijevu zasnovane su na izviđačkom sistemu sa dronovima. Zapad bi trebalo da šalje Ukrajini ne 120.000 do 150.000 komada municije mesečno, već pola miliona uz 1.000 dodatnih cevi.
"SAD, njeni saveznici i Ukrajina moraju da prepoznaju da je ovim potezom Kina postala potpuni podržavalac ruskog rata", navodi "Volstrit džornal" i dodaje da Amerika i saveznici moraju da delaju odmah.
Predlaže se da SAD preimenuje određenu pomoć Ukrajini i u nju uključi dronove američkih kompanija i navodi da bi mogao da bude iskorišćen program za hitne situacije koji Pentagon ima u svom budžetu, a koji se koristi kada "neophodna potreba nacionalne bezbednosti" zahteva "neposredno pokretanje projekta" i "brzo angažovanje na terenu".
A potreba je očigledna, ističe se, američka podrška Ukrajini će propasti ako se uruši ukrajinski izviđački sistem sa bespilotnim letelicama.
Ako Ukrajina ne dobije potrebnu podršku u bespilotnim letelicama, Rusija će steći prednost verovatno do kraja godine, a ako SAD ne reaguju, rizikuju da prepuste odlučujuću pobedu Rusiji i geopolitičku dobit Kini, zaključuje se u kolumni američkog lista.
Pre dva dana, jedanaest ruskih i kineskih ratnih brodova okupilo se kod obala Aljaske u najvećem skupu ove vrste do sada. Američka mornarica je kao odgovor u njihovom pravcu poslala četiri razarača. Svi ovi brodovi su se sada razišli, naizgled bez interakcije.
Broj povređenih u eksplozije u skladištu sa pirotehničkom opremom, u pogonu Optičko-mehaničke fabrine Zagorsk u Sergijevom Posadu kod Moskve porastao je na 45, saopštile su danas lokalne vlasti.
Višestruko su povećane pretnje ruskoj vojnoj bezbednosti, saopštio je ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu. Između ostalog, u blizini granica Rusije i Belorusije nalazi se 360.000 vojnika.
Varšava planira da formira poljsko-ukrajinsku jedinicu, navodno, zbog bezbednosti, a u stvari radi okupacije zapadne Ukrajine, izjavio je ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu.
Zapadni narativ koji prestavlja Rusiju kao zemlju na ivici kolapsa proizilazi iz upornih tvrdnji da je Moskva podložna unutrašnjim previranjima, ali je država već pokazala izuzetnu prilagodljivost na testu opterećenja koji predstavlja aktuelna kriza, piše programski direktor Valdajskog kluba Andrej Sušencov u autorskom tekstu za RT internešenel.
Na društvenim mrežama pojavili su se snimci ekplozije koja se, prema prvim informacijama, dogodila u Zagorskoj optičko-mehaničkoj fabrici u Sergijevom Posadu kod Moskve.
Rusija veruje da su SAD duboko uključene u ukrajinske napade i svoju zabrinutost prenela je Vašingtonu, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u petak.
Paklene vrućine i suša u Evropi otežale su funkcionisanje alternativnih izvoznih ruta Ukrajine, uključujući i one preko Dunava, čime su, kako pišu mediji, išle naruku Rusiji u sukobu. Kako se navodi, ovakve vremenske prilike su "neočekivani saveznik" Rusije.
Rusko Ratno vazduhoplovstvo je tokom Specijalne vojne operacije dostiglo novi nivo i sada može da uništava krstareće rakete i bespilotne letelice, saopštio je komandant Ratnog vazduhoplovstva Rusije, general-pukovnik Sergej Kobilaš.
Specijalna vojna operacija će pre ili kasnije biti završena pod našim uslovima, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u podkastu MD MEETS koji vodi direktor kompanije "Aksel Špringer" Matijas Defner nakon što je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski prvi put posetio Beograd.
Skoro 16.000 stranih dobrovoljaca iz najmanje 72 zemlje trenutno služi u Odbrambenim snagama Ukrajine, rekla je ukrajinski vojni ombudsman Olga Rešetilova.
Ruska vojska formirala je "Ukrajinsku dobrovoljačku brigadu specijalnih snaga", koja je sastavljena od bivših ukrajinskih vojnika koji su prebegli u Rusiju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pre dva dana, jedanaest ruskih i kineskih ratnih brodova okupilo se kod obala Aljaske u najvećem skupu ove vrste do sada. Američka mornarica je kao odgovor u njihovom pravcu poslala četiri razarača. Svi ovi brodovi su se sada razišli, naizgled bez interakcije.
Pojavio se još jedan šokantan snimak incidenta sa blokaderskog skupa u Valjevu, na kojem se jasno vidi kako blokaderka Dijana Hrka drži motku u ruci, preti, udara, a zatim juri aktivistkinju Srpske napredne stranke (SNS) Nedu Perić.
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
Pre nekoliko godina iz Hrvatske su stizale poruke podsmeha na račun Vojske Srbije, a danas se iz Zagreba mogu čuti sve zabrinutiji tonovi zbog ubrzanog jačanja srpskih odbrambenih kapaciteta.
Nasilje, blokade, zloupotreba Beogradskog univerziteta u političke svrhe, koje su izvodili lažna Studentska lista, političar-rektor Đokić, prorektor Bojović, dekan Sinani i mnogi drugi dekani blokaderi tokom 2025. godine, su doveli do toga da u najnovijem rangiranju na Šangajskoj listi univerziteta (ARWU-The Academic Ranking of World Universities), za 2026. godinu, Beogradski univerzitet padne za 100 mesta i da sada bude u grupi univerziteta od 501. do 600. mesta.
Aktivisti Srpske napredne stranke (SNS) širom Beograda pokrenuli su niz akcija usmerenih na uređenje javnih prostora, ali i razgovore sa građanima, slušajući njihove probleme i zajedno sa njima radeći na pronalaženju rešenja.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
Ministarstvo unutrašnjih poslova upozorava građane na internet prevare, a žrtva može biti svako ko koristi telefon, računar, društvene mreže ili elektronsko bankarstvo.
U saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila u Bugarskoj, na auto-putu u smeru ka Sofiji kod isključenja za Panagjurište, učestvovao je dvospratni autobus koji je prevozio čak 84 putnika, državljana Srbije. Iz Ambasade Republike Srbije u Sofiji zvanično je saopšteno da u ovoj dramatičnoj nesreći nema povređenih.
Vuk Vučinić (35), koji je tokom protekle noći pronađen sa teškim ubodnim ranama u jednoj garaži na Novom Beogradu, progovorio je po prijemu u bolnicu i otkrio svoju verziju krvavog napada.
Nakon vesti da se autobus pun srpskih turista prevrnuo u Bugarskoj, na oko 150 kilometara od Sofije, pojavile su se i prve nezvanične informacije o stanju putnika u ovoj teškoj saobraćajnoj nesreći.
Fudbaleri Partizana u prvom meču plej-ofa za Ligu Konferencija gostuju Hetafeu, ali je već sada jasno da će Špance u Humskoj sačekati paklena atmosfera.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozorili su korisnike Android uređaja na aplikacije koje mogu pratiti njihovo ponašanje i prikupljati lične podatke. Istraživanje je pokazalo je da Android aplikacije traže brojne dozvole, a Xiaomi Home čak 91.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.