Šest meseci nakon početka kontraofanzive Ukrajine kod Bahmuta, operacija je potpuno propala i ruske trupe su uspele da preuzmu inicijativu na bojnom polju. Pokrenuvši seriju napada, ruske snage su vratile neke od pozicija koje su izgubile severozapadno od grada u oblasti Berhovskog rezervoara i ponovo preuzele kontrolu nad linijom duž železničke pruge Bahmut-Gorlovka na južnom krilu, ocenjuje vojni analitičar Vladislav Ugloni u tekstu za RT internešenel.
U međuvremenu, ukrajinski plan, koji je podrazumevao ofanzivu u najmanje tri operativna pravca: ka Melitopolju, Berdjansku i Bahmutu je propao. Umesto da se fokusira na jedan po jedan zadatak, kao što su zapadni stručnjaci preporučivali, Kijev je raštrkao svoje snage i nije uspeo ni u jednom od svojih ciljeva. Sada su Oružane snage Ukrajine prinuđene da pređu sa ofanzivne na defanzivnu taktiku.
(Pre)ambiciozan plan Ukrajine
Prvobitno, ambiciozni plan Ukrajine da pokrene ofanzivu na Bahmut podrazumevao je akciju u najmanje četiri oblasti: od Časova Jara prema Kleščejevki i dalje duž južnog krila Bahmuta; od Časova Jara do severne periferije Bahmuta, južno od rezervoara Berhovski; iz Slavjanska u pravcu Bahmut i Soledara; a od Severska prema Soledaru.
Međutim, ovaj plan nije uspeo zbog nedovoljnog brojnog stanja ukrajinskih boraca sa jedne strane i blagovremenog prebacivanja ruskih jedinica, koje su zamenile borce Vagnera uključene u finalne bitke za Bahmut, sa druge strane.
Napadi iz pravca Slavjanska i Severska nisu uspeli, dok je juriš na severni bok grada bio samo delimično uspešan – ukrajinska vojska je napredovala nekoliko kilometara i iscrpela svoj ofanzivni potencijal.
Foto: Printscreen Telegram/Rybar
Ukrajinci su uspeli da preuzmu kontrolu nad dva sela duž linije Kleščejevka-Andrejevka-Kurdjumovka, tek sredinom septembra, pet meseci nakon početka njihove kontraofanzive na ukrajinska vojska je nastavila ofanzivu na istok, uspevajući da ostvari tek minimalno napredovanje.
Po svemu sudeći, sledeći cilj ukrajinske armije bio je da proširi kontrolu na istočnoj obali kanala Severski Donjec–Donbas kako bi stigla do južne periferije Bahmuta i severne periferije Gorlovke. Otprilike u to vreme, u oktobru 2023. godine, u medijima su počele da kruže glasine o predstojećem napadu.
Rusi preuzimaju inicijativu
Da bi se suprotstavila ovom planu, ruska vojska je pokrenula seriju kontranapada u blizini Berhovskog rezervoara. U svojoj analizi 25. septembra ukrajinski vojni analitičari sa vojnog portala „Dip Stejt“ naveli su da na severnom frontu, gde je u početku bilo određenih uspeha, stvari nisu tako dobre, podseća Ugloni.
„Strateška greška odlaska na Berhovku, izloženu neprijateljskoj vatri u ravnici, skupo nas je koštala. Sada je neprijatelj tamo preuzeo inicijativu“, navedeno je u analizi ukrajinskog vojnog portala.
Na osnovu informacija koje su ovom portalu dali izvori na frontu, „Dip Stejt“ je u oktobru i novembru izvestio da se ukrajinska vojska povukla sa svojih položaja. Do 24. novembra Rusi su se praktično vratili na polazne tačke još jednom preteći da će preuzeti kontrolu nad selima Bogdanovka i Hromove.
Foto: Reuters/Printscreen Twitter/deep state
Ukrajinske snage na ovom području nisu bile u stanju da savladaju ruske trupe, posebno posle aktivnih borbi oko Avdejevke, koje su zahtevale koncentraciju ukrajinske artiljerije na tom području. Kao rezultat toga, ruske trupe su uspele da preokrenu situaciju u svoju korist, uključujući i oblast gde su Ukrajinci nastavili polako da napreduju.
Glavnokomandujući ukrajinskih kopnenih snaga Aleksandar Sirski je 30. oktobra izvestio da ruske snage jačaju prisustvo u oblasti Bahmuta i prelaze sa defanzivne na ofanzivnu taktiku.
Ukrajinci su 18 , 19. i 24. novembra priznali da su ruske trupe napredovale kod Kleščejevke, a 22. novembra javili su da su se Rusi približili Andrejevki.
Napad na Gorlovku – glupa taktika ili psihološka operacija?
Zašto su Ukrajinci za vreme borbi tokom letnjih meseci odlučili da raštrkaju svoje snage i napreduju u tri operativna pravca? Nekoliko ruskih eksperata je ocenilo da je strategija Kijeva bila da dobije „bitku rezervi“. U tom cilju, ukrajinska vojska je pokušala da stvori nekoliko žarišta koja bi trebalo da „progutaju“ rusku živu silu. U slučaju uspeha, ukrajinska vojska bi bila u stanju da prevaziđe ćorsokak pozicionog ratovanja i zada težak udarac Rusima u jednom od pravaca.
U stvarnosti, međutim, Ukrajinci nisu bili u stanju da potuku rusku vojsku, koja je bila dovoljno jaka da ovog leta izvede lokalizovanu ofanzivu na granici Luganske Narodne Republike i Harkovske oblasti, kao i ofanzivu na Avdejevku u oktobru. Povrh toga, ruske trupe su nastavile da drže svoje odbrambene linije u oblastima Hersona i Zaporožja, kao i kod Bahmuta. Zašto su Ukrajinci odbili da koncentrišu svoje snage na jednom području, kao što su im savetovali zapadni stručnjaci?
Jedno od mogućih objašnjenja za ovo bio je moralni i medijski značaj „Tvrđave Bahmut“, čija žrtva su postali ukrajinski vojni i politički vrh. „Herojska“ odbrana jedne pozicije, koja je postepeno gubila svoj strateški i operativni značaj, dala je Bahmutu ideološki značaj. U pokušaju da povrate ovaj grad, Ukrajinci su u borbu povukli svoje rezerve i najmotivisanije jedinice.
Foto: Reuters
Ili je možda situacija bila još gora. Posle letnjeg poraza, trebalo je da skrenu pažnju javnosti sa negativnih vesti. Najbolji način da se to uradi bio bi probijanje linije fronta koja razdvaja Ukrajinu i republiku Donjecku Naroddnu Republiku, koja je postojala od 2015. do 24. februara 2022. U slučaju uspeha, Zelenski bi imao priliku da proglasi povratak „ukrajinske“ zemlje koju su njegovi prethodnici izgubili.
Jedna od oblasti u kojoj je teoretski bilo moguće realizovati ovaj plan bila je Gorlovka – veliki industrijski grad koji se nalazi južno od Bahmuta, gde je pre rata živelo oko 300.000 ljudi. Gorlovka je pod kontrolom Donjecke Narodne Republike (DNR) od kada je ova druga proglasila nezavisnost 2014. Tu su se vodile neke od najžešćih bitaka u Donbasu.
Nakon što je časopis „Tajm“ objavio članak o sukobu političkog i vojnog rukovodstva Kijeva oko planova za juriš na grad (vojna komanda je odbila tu ideju), ukrajinski stručnjak Bogdan Mirošnikov je 16. novembra prokomentarisao:
„Da bismo ga oslobodili, potrebno je sprovesti stratešku ofanzivnu operaciju i uključiti najmanje 150.000-200.000 vojnika zajedno sa hiljadama jedinica opreme. Neko može reći da smo pozicionirani blizu Gorlovke. Da, jesmo. Ali taj pravac ima brojna uzvišenja. To znači da je frontalni napad neophodan. Ali to niko ne bi uradio“.
Foto: printscreen
Međutim, 17. novembra pojavili su se snimci ukrajinskih jurišnih trupa na vrhu jednog od uzvišenja koje je nekada bilo u sivoj zoni, ali je formalno pod ruskom kontrolom. Nakon toga borbe na ovom području su se zaoštrile. Ukrajinski mediji su, međutim, odbili da komentarišu, tvrdeći da se „situacija razjašnjava“.
S obzirom na krajolik sa uzvišenjima, potencijalna ofanziva na Gorlovku nije mogla da se izvede korišćenjem nekoliko brigada. Da bi započeli ofanzivu u ovom pravcu, ukrajinska vojska je trebalo da vrati svoje položaje severno od grada, u oblasti južnog krila Bahmuta. Da li je to sve vreme bio plan ukrajinskog rukovodstva ili improvizovana promena operativne taktike ostaje nepoznato.
U svakom slučaju, inicijativu u ovom pravcu trenutno su preuzele ruske trupe, koje će pokušati da povrate svoje položaje i postave odbranu duž kanala Severski Donjec–Donbas. Time bi se obezbedila oblast oko Bahmuta, a ukrajinsku vojsku bi lišila mesta za mesto okupljanja na putu do konačnog odredišta.
Međutim, da bi to uradili, Rusi će morati da zauzmu ukrajinska uporišta u blizini, koja jedinice Vagnera nisu mogle da zauzmu tokom pokušaja da opkole Bahmut. U to vreme, međutim, to je bila kritično važna zona za obe strane, i ruska i ukrajinska vojska su tu koncentrisale svoju vatrenu moć. Sada su se prioriteti promenili.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je na današnjoj konferenciji za novinare da će Izrael nastaviti sprovođenje kopnenih operacija u Pojasu Gaze, sve dok se ne ispune svi ciljevi.
Na sastanku šefova diplomatije NATO-a čulo se mnogo pohvala i ohrabrenja upućenih Ukrajini, ali ton se menjao prilikom razmatranja konkretne operativne situacije na frontu. Ofanziva je propala i sada se saveznici Ukrajine nadaju samo da će biti zadržana linija fronta, piše nemački „Frankfurter algemajne“.
Pobeda u sukobu u Ukrajini se približava Moskvi, rekao je pripadnik bataljona Ajdar, Jevgenij Diki, u intervjuu ukrajinskoj novinarki Nataliji Mosejčuk.
Košmarni scenario koji je nastupio za ukrajinske oružane snage dovodi do toga da se mnogi ukrajinski vojnici dobrovoljno predaju ruskim trupama. Međutim, to važi i za strane plaćenike koji se bore na strani kijevskog režima.
U slučaju hipotetičkog zauzimanja Krima, ukrajinske oružane snage bi naišle na otpor u vidu milion partizana, rekao je penzionisani pukovnik SBU Oleg Starikov u intervjuu za Jutjub kanal „Da, ovo je tako“.
Volodimir Zelenski želi da se održe izbori u Ukrajini, ali oni neće biti raspisani dok se ne dobiju garancije za neučestvovanje glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Valerija Zalužnog, prenosi izdanje Strana.ua, pozivajući se na izvor u ukrajinskim političkim krugovima.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je organizovanje velike humanitarne operacije u Konstantinovki, na istoku Ukrajine, uz privremenu obustavu borbenih dejstava i učešće američkih i evropskih predstavnika.
Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je da će vojnici evropskih zemalja, ukoliko budu raspoređeni na teritoriji Ukrajine, postati legitimne mete ruske vojske i da bi takav potez doveo do obnavljanja rata.
Povorka automobila sa specijalnim američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom napustila je danas Kremlj, nakon više od dva sata razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, prenose RIA novosti.
Penzionisani ruski general-pukovnik Leonid Ivašov oštro je kritikovao ruskog predsednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini, poručivši mu da je rat već izgubio i da nije shvatio posledice njegovog pokretanja.
U Finskoj se menja raspoloženje javnosti prema Rusiji, a sve veći broj građana počinje da preispituje ono što su im političari i mediji godinama govorili o Moskvi i ratu u Ukrajini, izjavio je finski političar Armando Mema.
Američki predsednik Donald Tramp optužio je Volodimira Zelenskog da je još tokom prvog susreta sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom pokazao veliko nepoštovanje prema Rusiji, ocenjujući da duboko neprijateljstvo dvojice lidera predstavlja jednu od najvećih prepreka za okončanje rata u Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi se 18. i 19. novembra u kineskom Šenženu mogao sastati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, a glavna tema istorijskih trilateralnih pregovora biće nuklearno razoružanje.
Izjava šefice evropske diplomatije Kaje Kalas da ruski predsednik Vladimir Putin nema pravo veta na pitanja evropske bezbednosti izazvala je oštru reakciju mađarskog analitičara Zoltana Koškoviča, koji je poručio da ona očigledno ne razume kako funkcionišu ratovi i mirovni pregovori.
Ruski predsednik Vladimir Putin odlučio je da značajno pojača delegaciju koja će 10. i 11. novembra pregovarati sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom u Abu Dabiju, šaljući dvojicu zamenika ministra spoljnih poslova, načelnika vojne obaveštajne službe i visokog oficira Generalštaba.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je na današnjoj konferenciji za novinare da će Izrael nastaviti sprovođenje kopnenih operacija u Pojasu Gaze, sve dok se ne ispune svi ciljevi.
Koliko su režimski mediji zatrovani, najbolje pokazuje blokaderska emisija "24 minuta sa Zoranom Kesićem", a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne reaguje na jeziv sadržaj koji dolazi upravo od autora pomenute emsije.
Danijela Nikolić, članica Predsedništva SNS-a i doskorašnja predsednica parlamentarnog odbora za Kosovo i Metohiju (KiM), našla se na udaru blokadera, koji su joj na društvenim mrežama uputili sramne uvrede.
Studentkinja i aktivistkinja Mila Pajić vratila se u Srbiju posle više od godinu i po dana, nakon što ju je 27. septembra 2026. godine bivši predsednik države Aleksandar Vučić pomilovao.
Višednevno odsustvo prvog na "Studentskoj listi", Ilije Srdanovića, iz javnog života privuklo je veliku pažnju korisnika društvenih mreža, dok iz "vrhovnog plenuma" i dalje nema odgovora na navode o zabrani njegovih medijskih nastupa.
Član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec osvrnuo se na najave predstavnika "Studentske liste" uoči konstitutivne sednice Skupštine Srbije, ocenjujući da odustajanje od dosadašnje parlamentarne prakse u raspodeli mesta potpredsednika i predsednika skupštinskih odbora predstavlja kršenje demokratskih običaja.
Feđa Dimović, advokat i jedan od osnivača grupe "Beogradski sindikat", inače 48. na "Studentskoj listi", gostovao je na KTV u emisiji "Bez ustručavanja", i tom prilikom na sraman način udario na patrijarha Porfirija, ali i ostale episkope Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Emisija "Srbija zove Dominikanu" donela je zanimljive razgovore o dešavanjima u Exatlonu, a veliku pažnju privukla je bliskost Borisa Stanojevića i Ive Janković.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je prognozu prema kojoj nas čeka vetrovita i kišovita sedmica, ali i iznenađujući skok temperature i do 20 stepeni Celzijusa.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Žena (80) poginula je u subotu uveče u sudaru dva putnička automobila na državnom putu DC28 u Prespi, prigradskom naselju Bjelovara, potvrdila je belovarsko-bilogorska policija.
Nakon upravo završenog saslušanja osumnjičenog, Osnovno javno tužilaštvo u Smederevu podnelo je nadležnom sudu predlog za određivanje pritvora za Z.S. (63) iz Smedereva, zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na oštećene, kao i osobitih okolnosti koje ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo, odnosno učiniti krivično delo kojim preti.
Srbin (29) i Hrvat (32) uhapšeni su u petak u Beču zbog velike prevare. Naime, oni su nagovarali jednog (76) penzionera da uplaćuje velike iznose novca na račun njihove lažne investicione kompanije, ali su privedeni kada su hteli da od njega uzmu i 100.000 evra u kešu.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšen je I.Č. (22) iz Prijepolja zbog postojanja osnova sumnje da je na teritoriji GO Zemun neovlašćeno, radi prodaje držao i prenosio oko 30 kilograma opojne droge kanabis.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Lija Kalkan (23) prošla je kroz pravu zdravstvenu noćnu moru pre nego što je saznala šokantnu istinu, da ne boluje od išijasa već od retkog, ali agresivnog raka.
Neoprezan pokret, prosuta čaša ili kap toplog pečenja lako mogu narušiti izgled vašeg omiljenog slavskog stolnjaka. Ipak, uz nekoliko proverenih trikova, i najtvrdoglavije mrlje mogu se ukloniti pre nego što trajno oštete tkaninu.
Britanski princ Hari javno je poručio da želi pomirenje s porodicom, posebno s bratom Vilijamom, ali princ od Velsa i dalje odbija da razmotri obnovu odnosa, pa je novi početak zasad daleko.
Kada iz rerne zamiriše kolenica sa zlatno-rumenom koricom i mesom koje se samo odvaja od kosti, jasno je zašto se ovim jelima iznova radujemo čim zahladi.
Zlatni retriver Pilot nije bio nimalo oduševljen kada je njegova vlasnica počela da oponaša pčelu. Njegova reakcija na zujanje nasmejala je gledaoce TikToka, a izraz njegovog lica najbolje pokazuje koliko mu se cela situacija nije svidela.
Sin pevača Halida Muslimovića, Enis Muslimović, iako izbegava pojavljivanje u medijima, napravio je izuzetak i progovorio je o odrastanju uz poznatog oca.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Hrvatska pevačica Maja Šuput ostvarila je milionske prihode preko svojih kompanija, a podaci o njenom poslovanju otkrivaju pravo bogatstvo koje je izgradila zahvaljujući muzici i pametnim poslovnim potezima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.