Za ruske skandinavske susede, napad na Ukrajinu poremetio je njihovu hladnu kalkulaciju neutralnosti.
Finska je prošle godine postala najnovija članica NATO-a, a uskoro bi trebalo da usledi i Švedska, kada Mađarska, kao poslednja članica alijanse, ratifikuje odluku o članstvu Švedske.
Ovi novi savezi na severu menjaju geopolitičku ravnotežu snaga, a arktičke članice NATO-a uskoro nadmašuju Rusiju sedam prema jedan. Pored toga, kao što otapanje arktičkog leda otvara pristup novim resursima i putevima za globalnu ekonomsku konkurenciju, ono takođe otkriva nove odbrambene slabosti.
Danas, dok Ukrajina i njeni saveznici iz NATO-a pokušavaju da sateraju Rusiju u ćošak, globalni lideri – zajedno sa samim Skandinavcima – sve više gledaju na sever sa zabrinutošću zbog verovatnoće eskalacije u hladnijim klimama.
Ruska arktička strategija sledi globalnu
– Sve veća konkurencija i militarizacija u arktičkom regionu je zabrinjavajuća – rekao je predsedavajući Vojnog komiteta NATO-a admiral Rob Bauer u govoru u oktobru 2023. na Skupštini arktičkog kruga u Rejkjaviku, na Islandu.
– Moramo biti spremni za vojne sukobe koji će se pojaviti na Arktiku.
Foto: Reuters
Ruska vojska na Arktiku
Globalni lideri i analitičari su period relativne stabilnosti na Severnom polu posle hladnog rata nazvali „niskom napetošću na krajnjem severu“. U poslednjih nekoliko decenija, bilateralni i međunarodni sporazumi između Rusije i drugih arktičkih država naglašavaju zajedničku bezbednost Severa, kao i naučne i bezbednosne interese.
Međutim, nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, kako piše Forejn polisi, ovi sporazumi su se brzo raspali. Već u martu iste godine Arktički savet, forum osam arktičkih država, prekinuo je razgovore. (U maju 2023. oprezno je smanjen, ali umešanost Rusije tek treba da se razjasni).
U septembru 2023. Rusija je napustila manji Evroarktički savet za region Barencovog mora čiji je članica bila sa Norveškom, Finskom i Švedskom, rekavši da su skandinavske države „paralisale“ saradnju. U februaru 2023. Rusija je promenila svoju arktičku politiku, naglašavajući nove saveze sa zemljama BRIKS-a – Brazilom, Indijom, Kinom i Južnom Afrikom – a posebno sa Pekingom. Tog meseca je takođe suspendovala učešće u Novom START-u, poslednjem preostalom sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja između Sjedinjenih Država i Rusije.
– Postoji ova posthladnoratovska politička ideja o „arktičkoj izuzetnosti“, da je sever izuzet iz pravca globalne politike – kaže Rasmus Bertelsen , stručnjak za krajnji sever sa Arktičkog univerziteta u Tromseu.
– Problem je što to nikada nije vredelo – dodaje on.
Ako malo pažljivije pogledate prošle decenije, kaže Bertelsen, možete videti da ruska arktička strategija blisko prati njenu globalnu agendu. 2007. godine, u svom govoru na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, ruski predsednik Vladimir Putin je odlučno odbacio posthladnoratovski globalni poredak stabilnosti predvođen SAD.
Iste godine Rusija je pokrenula svoj prvi sajber napad na Estoniju i postavila veoma hrabre teritorijalne pretenzije na Arktiku, postavivši svoju zastavu na morsko dno ispod Severnog pola.
Foto: Reuters
Ruska vojska na Arktiku
Putin je takođe koncentrisao vojne snage na krajnjem severu. Od 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim, Moskva je kontinuirano povećavala severnu flotu nuklearnih podmornica, brodova, raketnih objekata, vazdušne flote i radarskih stanica. Danas se najveća ruska vojna baza nalazi na poluostrvu Kola, koje se graniči sa Norveškom i Finskom, gde takođe testira nove hipersonične rakete i dron sa nuklearnim torpedom. Iako je oko 80 odsto ruskih severnih kopnenih snaga raspoređeno u Ukrajini, tamošnje vazdušne i pomorske snage ostaju netaknute.
„Jedna od najvećih Putinovih grešaka“
– Ranije je Rusija imala interes da se pokaže kao konstruktivan partner, što se odnosilo i na Arktik – kaže Andreas Osthagen , viši saradnik na Arktičkom institutu u Oslu.
– Baš kao u ostatku sveta, ova stvar se pogoršala – dodaje on.
Ruska invazija bila je poziv na buđenje skandinavskim zemljama, koje su se decenijama odupirale vojnim savezima. Odjednom je neutralnost počela mnogo više da liči na ranjivost.
Posebno zapanjujući preokret dogodio se u Finskoj – još u decembru 2021. čak 51 odsto Finaca je bilo protiv ulaska u NATO, a danas 78 odsto podržava članstvo u njemu. Sa njenim članstvom dolazi i obećanje američke vojne moći.
Finska i Švedska su 2023. potpisale bilateralne vojne sporazume sa Sjedinjenim Državama, dozvoljavajući američkom osoblju i oružju u desetinama baza, uključujući devet na Arktiku.
Norveška, aktivna članica NATO-a od njegovog osnivanja, već ima nekoliko baza u kojima su američke trupe i oružje dozvoljeni. Međutim, od kraja „hladnog rata“, Norveška je sledila politiku „uveravanja“ ograničavajući prisustvo NATO-a i njegovih saveznika u blizini ruske teritorije. Sada više nije jasno da li će se ova politika zadržati.
Od 2009. godine Nordijska odbrambena saradnja je uskladila Dansku, Švedsku, Norvešku i Island u nacionalnoj vojnoj politici. Norveška, Finska i Švedska su 2022. objavile sporazum o jačanju saveza sa fokusom na Daleki sever. Danas Norveška, Švedska, Danska i Finska pregovaraju o zvaničnoj podeli svojih vazdušnih snaga.
U martu ove godine, Norveška će predvoditi proširenu vežbu „Nordijski odgovor“ ovih zemalja kako bi testirala njihove koordinisane odbrambene planove. Majkl Pol , viši saradnik za bezbednosnu politiku u Nemačkom institutu za međunarodne i bezbednosne poslove, rekao je da će istorija zabeležiti ovaj novi nordijski savez kao „jednu od najvećih Putinovih grešaka“.
Tokom svedočenja u vezi sa slučajem nepravilnog postupanja sa tajnim dokumentima, Džo Bajden nije mogao da se seti kada je bio potpredsednik i zaboravio je kada je preminuo njegov stariji sin Bo.
Nakon vesti da je mađarska predsednica Katalin Novak podnela ostavku, u toj odluci je podržala bivša ministarka pravde i poslanica u mađarskom parlamentu.
U intervjuu Takeru Karlsonu, Vladimir Putin nije slučajno pomenuo Srbe – bila je to prilično jasna aluzija da će u slučaju potrebe Rusija pomoći našoj zemlji.
Francuski predsednik Emanuel Makron i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski razgovarali su danas telefonom o situaciji na liniji fronta i o „potrebama Ukrajine“ u oružju i municiji.
Predsednica Mađarske, Katalin Novak podnela je danas ostavku, nakon što je pomilovala čoveka osuđenog za prikrivanje zločina koje je počinio seksualni napasnik u domu za decu, javlja "Rojters".
Putin je u intervjuu Karlsonu zapravo poručio američkom establišmentu da se pomiri sa time da SAD propadaju. On je izneo niz podataka koji govore o tome.
Novi paket sankcija Evropske unije mogao bi da pretvori lov na rusku „flotu iz senke“ u otvoreni pomorski sukob, jer evropske države sada dobijaju mogućnost da prodaju zaplenjenu rusku naftu i drugi teret, upozorio je ukrajinski politikolog Ruslan Bortnik.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
Vojni stručnjak Aleksandar Perendžijev optužio je NATO da je učestvovao u pripremi masovnog napada dronovima na distributivne centre Vajldberisa u Kotovsku i Elektrostalju.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov pozvao je Rusiju da razmotri vojne udare ne samo protiv Ukrajine, već i protiv država koje Kijevu isporučuju oružje, obaveštajne podatke i drugu pomoć.
Višesatne eksplozije, ogroman požar i razoreno naselje ostali su posle ruskog udara na skladište municije u Višnjevoju 6. jula, a reakcija ukrajinske vojske otvorila je sumnju da se u objektu nalazilo oružje čije prisustvo Kijev ne želi javno da prizna.
Norveški publicista Pol Stejgan ocenjuje da bi mogući ulazak Ukrajine u NATO za Moskvu potpuno promenio bezbednosnu računicu, a da bi Odesa u tom scenariju postala jedna od ključnih tačaka sukoba Rusije i Zapada.
Skoro 16.000 stranih dobrovoljaca iz najmanje 72 zemlje trenutno služi u Odbrambenim snagama Ukrajine, rekla je ukrajinski vojni ombudsman Olga Rešetilova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tokom svedočenja u vezi sa slučajem nepravilnog postupanja sa tajnim dokumentima, Džo Bajden nije mogao da se seti kada je bio potpredsednik i zaboravio je kada je preminuo njegov stariji sin Bo.
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, koji danima ne prestaje da izgovara skandalozne izjave na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučića, priznao je da su tokom nedavne posete šefa naše države BiH "pratili svaki njegov korak", nakon čega je usledio obrt koji on nije očekivao.
Najmanje 12 američkih saveznih država prijavilo je sajber napade na vodovodne sisteme za koje zvaničnici sumnjaju da su povezani sa hakerima koje podržava Iran, izjavili su danas izvori upoznati sa slučajem.
Aleksandar Jovanović Ćuta brutalno je otkrio licemerje opozicije i takozvanih „studentskih blokadera“, pa javno priznao da nemaju nikakav plan i da sada pljuju po onome što su sami govorili!
Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) Crne Gore Milan Knežević otkrio je pravu istinu o promenama u toj zemlji 2020. godine, kada su se nedeljama na ulicama većih gradova održavale litije, rekavši kako do svega toga ne bi došlo da nije bilo Srbije i njenog predsednika Aleksandra Vučića.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je tokom drugog Kolegijuma naše televizije na emotivan način komentarisao bolnu priču o stradanju dvanaestogodišnjeg mališana Siniše Dobrića u zločinačkoj akciji "Oluja", a potom se obratio blokaderu sa dna kace i ostrašćenom antisrbinu Milanu St. Protiću.
Svi antisrbi udruženi s blokadersko-tajkunskim medijima ostrvili su se ovih dana ponovo na predsednika naše zemlje Aleksandra Vučića i to jer je, verovali ili ne, bivšem načelniku Vojno-obaveštajne agencije (VBA) Momiru Stojanoviću stigao poziv za saslušanje od Javnog tužilaštva za ratne zločine u Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će Srbija nastaviti da govori istinu o svojim žrtvama, uključujući i žrtve u hrvatskoj policijsko - vojnoj akciji "Oluja" i dodao da je Hrvatskoj problem to što ih Srbija ni za kakvu pomoć i podršku ne moli.
Veliki požari i snažno nevreme zahvatili su danas gotovo celu Srbiju, a trenutno je najkritičnije u Južnom Banatu gde je izgorelo više od 500 hektara šume u delu Deliblatske peščare, a onda i krenuli jaki pljuskovi sa grmljavinom.
Od danas, na praznik Preobraženja Gospodnjeg, pa sve do 15. avgusta, na grčkom ostrvu Kefalonija ponovo se dešava čudo - izlaze čuvene zmije Panagije (Presvete Bogorodice) koje donose blagoslov vernicima.
Dok Srbija gori na rekordnim temperaturama usled tropskog talasa, stiglo je upozorenje. Super El Ninjo i dipol Indijskog okeana diktiraju kakva nas zima čeka.
Policija je u Novom Pazaru uhapsila O. M. (1989) zbog sumnje da je prodavao falsifikovanu robu poznatih svetskih brendova, čija je ukupna vrednost procenjena na oko 13,6 miliona dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Ako vam se jede nešto slatko, a ne želite da koristite rernu, griz kolač sa keksom je odličan izbor. Za njegovu pripremu potrebno je svega nekoliko sastojaka.
Većina prvo posegne za sirćetom ili sodom kada se sudopera zapuši, ali jedan jednostavan trik sa ledom i solju privukao je pažnju korisnika društvenih mreža.
Melvida Durdžić, majka Asmina Durdžića, uključila se u program emisije "Narod pita" i sramno je oplela po starleti Maji Marinković, koja je u vezi s njenim sinom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.