Orban: Mađarska ne bi želela ponovo da se graniči sa Rusijom
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da Mađarska ne bi želela da ponovo ima zajedničku granicu sa Rusijom jer ima loše sećanja na vreme kada je delila granicu sa Sovjetskim Savezom.
- Sa stanovišta Mađarske, postoji još jedan poseban faktor, a to je da Mađarska ne želi ponovo zajedničku granicu sa Rusijom, jer je u prošlosti imala loša iskustva u tom pogledu - rekao je Orban na konferenciji za novinare nakon sastanka Višegradske grupe, prenosi mađarski portal Index.
Orban je istakao da je "jedan od najvažnijih temelja mađarske nacionalne bezbednosti postojanje entiteta" istočno od Mađarske, "koji se nalazi između Rusije i Mađarske".
- Dakle, pomažemo i Ukrajini zbog mađarskih nacionalnih interesa - rekao je Orban.
On je naveo da je ovaj sastanak lidera Višegradske grupe bio najteži od sastanaka kome je ikada prisustvovao. Premijeri Poljske, Slovačke i Češke su se složili da treba osuditi ruske akcije prema Ukrajini, kao grubo kršenje međunarodnog prava, ali se nisu saglasili oko načina da se pomogne susednoj zemlji.
- Mađarski stav je jasan: nećemo slati oružje u Ukrajinu, ni sa vojnicima ni bez vojnika, ali ćemo osim toga pružiti svu pomoć, kao što je humanitarna pomoć i prihvatanje ukrajinskih izbegolica - naglasio je on.
Orban je naveo da uprkos razlikama u mišljenjima u pogledu podrške Ukrajini, višegradska saradnja ima smisao i budućnost i poručio da je Mađarska spremna za dalje jačanje saradnje u pitanjima od zajedničkog interesa. Slovački premijer Robert Fico potvrdio je da će njegova vlada pružiti svu pomoć Ukrajini osim slanja oružja i municije. Češki premijer Petr Fijala i predsednik vlade Poljske Donald Tusk ponovili su stav da su, za razliku od Mađarske i Slovačke, i dalje spremni da pošalju oružje i municiju u Ukrajinu.
Italijanski ministar spoljnih poslova i zamenik premijera Antonio Tajani izjasnio se protiv slanja trupa u Ukrajinu.
- Mi nismo u ratu sa Rusijom, mi branimo Ukrajinu, a ja sam lično protiv slanja italijanskih trupa da se bore u Ukrajini - rekao je on, prenosi ANSA.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus rekao je ranije da niko ne podržava ideju francuskog predsednika Emanuela Makrona da pošalje vojno osoblje u Ukrajinu.
Litvanski diplomata: Kalinjingrad će biti neutralisan ako Rusija izazove NATO
Ambasador u Švedskoj i bivši ministar spoljnih poslova i odbrane Litvanije Linas Linkevičijus poručio je danas da će ruski grad Kalinjingrad biti "neutralisan" ukoliko se Rusija usudi da izazove NATO.
- Nakon što je Švedska postala članica Alijanse, Baltičko more je postalo unutrašnje NATO more. Ako se Rusija usudi da izazove NATO, Kalinjingrad bi prvi bio 'neutralisan' - napisao je Linkevičijus na društvenoj mreži X.
On je dodao da raniji navodi Rusije da je okružene NATO-om "sada postaju stvarnost". Mađarski parlament je juče ratifikovao zahtev Švedske za članstvom u NATO-u, čime je prevaziđena i poslednja prepreka za proširenje Alijanse na tu skandinavsku zemlju. Nakon potpisivanja dokumenata u Vašingtonu, Švedska će postati 32. članica NATO-a.
Lavrov: Ne pridavati preveliki značaj evropskim konferencijama o Ukrajini
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov poručio je danas da ne treba pridavati preveliki značaj konferencijama evropskih lidera o Ukrajini.
- Broj zapadnih konferencija očigledno raste. Pokušavaju da nadoknade sve manji interes i dramatičan pad finansijskih mogućnosti za održanje režima (Volodimira) Zelenskog. Francuzi i predsednik Francuske Emanuel Makron su preterano oduševljeni sazivanjem ovakvih događaja. Ne bih pridavao preveliki značaj konferencijama koje su organizovane u Parizu - rekao je Lavrov na konferenciji za medije.
Predsednik Francuske je u ponedeljak, nakon samita evropskih lidera u Parizu, poručio da se, iako nema konsenzusa o slanju trupa evropskih zemalja u Ukrajinu, "ništa ne može isključiti".
Sežurne: Francuske trupe bi mogle da imaju neborbenu ulogu u Ukrajini
Ministar spoljnih poslova Francuske Stefan Sežurne izjavio je danas da bi francuske trupe mogle da imaju neborbenu ulogu u Ukrajini i pomažu u uklanjanju mina, sajber odbrani i proizvodnji oružja. Sežurne je rekao poslanicima da moraju da se razmotre nove akcije za podršku Zapada Ukrajini, preneo je Rojters.
- Neke od tih akcija bi mogle zahtevati prisustvo na ukrajinskoj teritoriji, bez prelaska praga borbe. Ništa ne treba isključiti - naveo je Sežurne.
Sežurne je istakao da je to bila i ostala pozicija francuskog predsednika Emanuela Makrona.
Makron u ponedeljak nije isključio mogućnost da evropske nacije pošalju trupe u Ukrajinu u budućnosti. Makronova izjava izazvala je niz odgovora saveznika koji su saopštili da nemaju nameru da šalju trupe u Ukrajinu.
Makron nije isključio slanje kopnenih trupa u Ukrajinu
„Ne postoji konsenzus da se zvanično podrže bilo kakve kopnene trupe. Međutim, ništa ne treba isključiti. Učinićemo sve što možemo da Rusija ne pobedi“
Noću su ukrajinske oružane snage oborile 11 od 13 šaheda, saopštava Vazduhoplovstvo.
Rakete su lansirane i u Ukrajini.
Konkretno, Iskanderi i Kh-31P (protiv sistem PVO).
Nisu oborene, za razliku od dve rakete Ks-59.
Rusija tvrdi da su njene trupe zauzele ukrajinsko selo Lastočkine
Ukrajinska vojska je u ponedeljak saopštila da se povukla iz sela, na istoku Ukrajine, kako bi mogla bolje da obuzda pokušaje ruskih trupa da napreduju ka zapadu.
Mađarski parlament odobrio je ulazak Švedske u NATO nakon višemesečnog odlaganja
Pridruživanje bivše neutralne zemlje direktan je rezultat ruske invazije na Ukrajinu. Švedski premijer Ulf Kristersson pozdravio je tu vest, nazvavši je istorijskim danom i rekao da je Švedska spremna da preuzme svoju odgovornost u alijansi.
Predsednik SAD Džozef Bajden održao je govor tokom redovnog godišnjeg sastanka Nacionalnog udruženja guvernera, a kako prenosi "Skaj njuz", američki lider ponovo je pobrkao lončiće.
Ministarstvo odbrane Ruske Federacije objavilo je snimak ruske vojske iz koksare u Avdejevki, u kojem se vidi nekadašnje komandno mesto Oružanih snaga Ukrajine opremljeno sistemom Starlink.
Isporuka krstarećih raketa velikog dometa „taurus“ Ukrajini učiniće Nemačku delom ukrajinskog sukoba, izjavila je nemačka političarka Sara Vagenkneht nemačkim medijima.
Teretni brod u Adenskom zalivu nakon napada Huta iza sebe je ostavio veliku naftnu mrlju, što je dovelo do ekološke katastrofe za koju je američka Centralna komanda rekla da bi se u petak mogla pogoršati.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski danas je saopštio da je u Kijevu potpisao zasebne bezbednosne sporazume sa premijerom Kanade Džastinom Trudoom i italijanskom premijerkom Đorđom Meloni.
Korisnici društvene mreže "X" reagovali su na izjavu ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog o pripremi nove ofanzive i „iznenađenja“ u Crnom moru.
Nova generacija ruskih dronova sa mlaznim pogonom para noćno nebo iznad Kijeva brzinama od nekoliko stotina kilometara na sat, ostavljajući ukrajinskim jedinicama protivvazdušne odbrane svega nekoliko trenutaka da ih presretnu. To često nije dovoljno.
Rusija je u noći između 29. i 30. septembra izvela jedan od najvećih kombinovanih vazdušnih napada na Kijev i Kijevsku oblast poslednjih meseci. Glavna meta, prema ukrajinskim vlastima, bila je energetska infrastruktura glavnog grada i okolnog regiona.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski ocenio je da Rusija ne pokazuje spremnost da okonča rat u Ukrajini, tvrdeći da ruski predsednik Vladimir Putin "stalno pronalazi izgovore" kako bi izbegao pregovore, što bi, ukoliko se takav stav nastavi, moglo da znači novu eskalaciju sukoba i nastavak snažnih napada sa obe strane.
Ukrajinske vlasti pripremaju se za mogućnost nastavka ruskih napada na data-centre i telekomunikacionu infrastrukturu, a premijer Sergej Korecki poručuje da država mora da računa na "najgori scenario".
Kijev je tokom 24 sata bio pod talasima napada dronova, a eksplozije su odjekivale u više delova ukrajinske prestonice. Pogođeni su, prema ukrajinskim izvorima, magacini, komunikacioni objekti i druga infrastruktura, dok su snimci zabeležili veliki požar u centralnom delu grada.
Kijev i Odesa našli su se tokom noći na udaru novog talasa ruskih napada. U ukrajinskoj prestonici odjeknulo je više snažnih eksplozija, dok su lokalne vlasti prijavile poginulu osobu, povređene i materijalnu štetu.
Ukrajina je spremna za potpuni, neposredni i bezuslovni prekid vatre i poziva Rusiju da učini isto, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiga.
Tokom najnovijeg ruskog napada na Kijev pogođeno je više objekata u ukrajinskoj prestonici, među njima i zgrada povezana sa "Giprosvjazom" - institutom koji se bavi projektovanjem i razvojem infrastrukture informacionih i komunikacionih sistema, dok je u istom talasu napada pogođena i kompanija "Darnica", jedan od najvećih proizvođača lekova u Ukrajini.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da Kina ima veliki uticaj na Rusiju, ali da ga, prema njegovim rečima, ne koristi kako bi izvršila pritisak na Moskvu da okonča rat u Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik SAD Džozef Bajden održao je govor tokom redovnog godišnjeg sastanka Nacionalnog udruženja guvernera, a kako prenosi "Skaj njuz", američki lider ponovo je pobrkao lončiće.
Dok se blokaderska lista već mesecima predstavlja kao neka nova nada, istina je isplivala na videlo - na njihovoj listi nema studenata, u takozvanim plenumima vlada totalna pustoš, a propali blokaderi sada mole građane da se prijave za kontrolore jer nemaju dovoljno ljudi ni za biračke odbore!
Najnoviji susret na gradskom trgu na Ubu advokatice Jane Aćimović i Miloša Petkovića, lidera takozvane studentske liste u ovoj opštini, privukao je veliku pažnju javnosti i izazvao oštre reakcije.
Dejan Šoškić, bivši guverner NBS, čija je era obeležana uništavanjem dinara i gušenjem Srbije i njenih građana inflacijom koja u istoriji zemlje nije viđena, kandidat je blokadera za premijera.
Politička scena u Srbiji potresena je novim skandalom koji još jednom dokazuje pravo lice opozicije i blokadera. Povodom najnovijih napada, oglasila se Sara Pavkov snažnom porukom koja je otkrila sav očaj blokaderskog pokreta.
Tokom predizborne kampanje i obilaska Srbije, Aleksandar Vučić je otkrio strategiju opozicije. Dok se u javnosti plasiraju lažne priče o blokaderskoj listi i "novim licima", Vučić je otkrio građanima istinu koju opozicija očajnički pokušava da sakrije.
Prema prognozi meteorologa Ivana Ristića, miholjsko leto zadržaće se sve do petka, 9. oktobra, kada će doći do promene vremena i osetnog pada temperature.
Na delu autoputa između petlji Trstenik i Vrba danas je izmenjen saobraćaj zbog postavljanja privremene saobraćajne signalizacije u smeru ka Vrbi kod Kraljeva, saopštili su Putevi Srbije.
Težak incident vršnjačkog nasilja odigrao se u petak u školi u Ivanjici kada je učenik trećeg razreda, nakon kraće verbalne rasprave u hodniku zgrade, fizički napao i povredio učenika prvog razreda, koji je zbog zadobijenih povreda hitno transportovan u Opštu bolnicu u Čačku.
Nišlijka M.G. (80), čije je telo pronađeno pored mrtvog sina I.G. (52) 31. avgusta u njihovom stanu u Ulici Branka Miljkovića, preminula je prirodnom smrću.
Ozbiljna drama odigrala se sinoć posle 22 časa u jednom tržnom centru u Beogradu, kada je policija intervenisala zbog muškarca koji se zaključao u kabini prodavnice i nije hteo da izađe.
Zlatko G. (70) doveden je na Županijski sud u Zagrebu zbog optužbi da je u januaru ove godine u ulici Kuniščak pokušao da ubije Borisa Š. (51), a iza ovog stravičnog napada krije se potresna porodična tragedija i fatalna zamena identiteta.
Film "Diger", u kojem Tom Kruz igra moćnog naftnog tajkuna suočenog sa ekološkom katastrofom gigantskih razmera, doživelo je strahovit debakl na bioskopskim blagajnama, preteći da postane jedan od najvećih promašaja u istoriji sedme umetnosti.
Dubravka Mijtović kaže da je najviše filozofiranja i mlataranja rukama doživela od prosečnih i nekvalitetnih ljudi, ali ne i kod ostvarenih ličnosti poput Milene Dravić.
Glumac Predrag Miki Manojlović govorio je o filmu "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", ali i o podelama i kontroverzama koje je to ostvarenje Lordana Zafranovića izazvalo u regionu.
Nakon što je film Lordana Zafranovića "Zlatni rez '42: Djeca Kozare" premijerno prikazan u Beogradu, počele su da pristižu i prve zvanične reakcije iz Hrvatske.
Sve veće interesovanje za različite oblike seksualnog zadovoljstva dovelo je i do popularizacije e-stima, odnosno elektrostimulacije. Ovaj trend nazvan je još i masturbacija bez ruku.
Nobelova nagrada za medicinu dodeljena je Karlu Dajserotu, Peteru Hegemanu i Georgu Nagelu za istraživanje o moždanoj aktivnosti, koje podrazumeva proučavanje jonskih kanala kontrolisanih svetlošću i optogenetiku.
Prema astrološkim tumačenjima, svaki horoskopski znak ima određene situacije koje mu posebno teško padaju. Svako od njih ima svoje slabosti i strahove, čak i kada ih ne pokazuje drugima.
Frontmen grupe "Magla bend", Vladan Savić, podelio je anegdote sa snimanja spotova, ali i iz privatnog života i o ćerki Anđeliji, koja mu je, kako je otkrio, velika podrška u karijeri.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.