Sukob između Rusije i SAD u Ukrajini je posledica američke višedecenijske spoljnopolitičke strategije slamanja ruske nezavisnosti i smeštanja Rusije u okvire koje je za nju napravio Vašington, piše geopolitičar Zoran Meter za hrvatski sajt "Geopolitika njuz".
Zapad je ovaj pravac delovanja prema Rusiji zauzeo ubrzo nakon raspada SSSR-a, još u vreme administracije presednika Bila Klintona.
Nema sumnje da će ovaj sukob trajati još dugo, čak i u slučaju da na američkim izborima u novembru pobedi Donald Tramp. Sa pobedom Trampa rat u Ukrajini će se, po svoj prilici, završiti, ali će nakon toga uslediti dugo razdoblje novog hladnog rata, za koji će ceh plaćati Evropa.
Drugim rečima, sa dolaskom Trampa, ništa bitno se neće promeniti. Za povratak u nekakvu normalu biće potrebne duboke promene unutar američkog centra donošenja ključnih odluka, ali za to su potrebne godine.
Rusija je sa svoje strane nedavno izjavila da je odmah spremna da započne tu saradnju, ali isključivo na ravnopravnim osnovama. S obzirom na to da tako nešto za SAD i EU za sada nije prihvatljivo i da neće biti još dugo, jasno je da, nakon stabilizacije ukrajinske krize, do koje će, pre ili kasnije, ipak doći, sledi "Hladni rat 2.0."
Putinova izborna pobeda je neupitna. Rusija je donela odluku da pokaže neophodno nacionalno jedinstvo i da se okupi oko svog vođstva. To je čitava istina o ruskim izborima.
Upravo tu je nastao problem za Zapad. Da li treba priznati ove izbore ili ne, proglašavajući ih farsom?
Prvi su pred rudo istrčali Nemci, saopštavajući da Nemačka neće priznati legitimitet ruskih izbora. Međutim, pragmatični Amerikanci su bili znatno oprezniji, pa su tako, istina vrlo oštro, kritikovali Putinovu izbornu pobedu, ali nisu izjavili da neće priznati izbore. Bajdenov savetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Saliven je izjavio da je Putinova pobeda realnost.
Vašington dobro zna da će, kada jednom dođe do razgovora o rešenju ukrajinskog konflikta, na čelu Rusije i dalje biti Putin.
Nesnalaženje Zapada u ukrajinskom konfliktu
Najbolji primer nesnalaženja Zapada u ukrajinskom konfliktu iznela je italijanska "Republika", u tekstu od 19. marta, u kome se izveštava da je američki Stejt department blokirao predlog zajedničke izjave G7 "o ruskim izborima kao farsi" i da je takva formulacija za Vašington neprihvatljiva.
Zapad će morati da računa na Putina pre svega zbog ukrajinskog konflikta, ali opcije za Kijev postaju sve mračnije.
Od američke vojne pomoći Ukrajini neće biti ništa. Ako te pomoći i bude, ona će biti znatno manja od 60 miliradi dolara. Vašingtonu su ta sredstva preko potrebna za obuzdavanje Kine.
Glavni deo tereta ukrajinskog rata na svoja će pleća da preuzme Evropska unija. O tome se u Evropi nerado govori, jer EU ima već previše i ekonomskih i političkih problema.
Teško je poverovati i da je prošlonedeljno pokretanje napada na pogranični ruski grad Belgorod bila samostalna odluka Kijeva. Zapravo, ovde se radilo o obimnoj kopnenoj operaciji, sa oko 3.000 vojnika, uz korišćenje tenkova i oklopnih vozila.
Foto: Reuters
Ove jedinice su za svega nekoliko dana pretrpele velike gubitke, a pokušaji proboja nisu uspeli. Cilj Kijeva je bio da sa rastereti već iscrpljena ukrajinska vojska. Glavni deo ovih snaga činili su pripadnici takozvane Ruske dobrovoljačke garde.
Ovom treba dodati i Makronove izjave i slanju francuskih snaga u Ukrajinu, koje su odbacile sve ključne zemlje NATO-a. Ipak, jasno je da Makronove izjave ne dolaze tek tako.
Zamenik predsednika ruske Dume Pjotr Tolstoj izjavio je da Rusiju "nije briga za Makrona". "Sve (francuske vojnike) ćemo pobiti, u to možete biti sigurni", dodao je. Na pitanje da li se Rusija boji francuskog nuklearnog oružja, Tolstoj je rekao da "Francuska ima samo 200 nuklearnih projektila."
Bilo kako bilo, Rusija je na ukrajinske napade na Belgorod odgovorila izuzetno oštro. Nakon više od mesec i po dana ponovo je izvršila snažni raketni napad na ciljeve u Kijevu i Harkovu.
Već idući dan usledili su masovni napadi i na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Prema ruskim izvorima, inostrani stručnjaci i vojni obavještajci koji su sudelovali u napadima na regiju Belgorod likvidirani su upravo u Harkovu.
Ali, tu još nije kraj ukrajinskim mukama.
Prelomna i najopasnija faza rata u Ukrajini
Prošle je nedelje rusko Ministarstvo obrane objavilo i vest o početku serijske proizvodnje navođenih avio-bombi FAB-3000. Radi se o bombi teškoj tri tone, zastrašujuće razorne moći. Poslednjih meseci Rusi masovno koriste modificirane avio-bombe FAB iz sovjetske ere, kojima je dodat navigacijski modul, zbog čega je znatno povećana njihova preciznost.
Do sada su Rusi koristili njihove manje varijante od 250, 500 i 1.500 kilograma, koje na fronu već seju strah i paniku.
Još je zanimljivija izjava ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua, koji je rekao da će Rusija do kraja ove godine formirati dve nove armije, 14 divizija i 16 brigada. S druge strane, ukrajinska armija ima najveći problem sa mobilizacijom, rotacijom snaga i obnovom kadrova.
Foto: Foto: Printscreen, Shutterstock
Osim toga, Šojgu je najavio i ubrzanu izgradnju rečne flotile. Pojedini ruski vojni analitičari su to odmah povezali sa rekom Dnjepar, koja Ukrajinu fizički deli na istočni i zapadni deo. Čemu bi inače služio ubrzani razvoj rečne flotile, kada Rusija ima dugačku rečnu granicu samo na sibirskoj rijeci Amur sa NR Kinom, sa kojom sigurno ne namerava da ratuje? Očigledno, za predstojeće borbe na reci Dnjepar.
Ono o čemu ruski državni vrh otvoreno govori nakon najnovijih napada na Belgorod jeste i potreba stvaranja tampon zone oko novih ruskih regija na tlu Ukrajine. To može značiti i nove napade na Harkov, kao što je bilo i na početku ovog sukoba, u jesen 2022.
Kako piše "Geopolitika njuz", i Kijevu i Zapadu bi bilo najbolje da što pre sedne za pregovarački sto sa Rusijom. Naravno, pod uslovom da je Moskva za tako nešto spremna.
Ti pregovori bi trebalo da liče na čuvenu konferenciju na Jalti, iz februara 1945. Na takvoj konferenciji Rusija i Zapad bi mogle da podele interesne sfere. Pre ili kasnije, to će i dogoditi, jer bi sve ostalo vodilo u kataklizmu.
U međuvremenu, rat u Ukrajini ulazi u svoju najopasniju i prelomnu fazu, zaključuje Meter, a to je postalo izvesno nakon terorističkog napada na moskovski "Krokus siti hol".
Ruske trupe će se uskoro obračunati sa Odesom i mogu stići do Kijeva ako bude potrebno, a ukrajinske oružane snage neće moći da ih zaustave, rekao je bivši savetnik Pentagona pukovnik Daglas Mekgregor na Jutjub kanalu Daniel Davis/Deep Dive.
Rusi su prvi put na teritoriji Ukrajine upotrebili teške volumetrijske detonacione bombe (ODAB) teške 1500 kg, javili su nemački mediji pozivajući se na vojnog analitičara Julijana Ropkea.
Ukrajinska vojska se plaši da stupi u kontaktne borbe sa vojnicima bataljona 291. puka Oružanih snaga Rusije „Ahmat-Vostok“ i odmah beži, što je omogućilo toj jedinici da napreduje sedam kilometara u pravcu Zaporožja prema selu Rabotino, rekao je komandant vazdušno-izviđačkog bataljona sa pozivnim znakom „Dobro“.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o rutinskoj prolećnoj regrutaciji kojim se poziva 150.000 građana da služe vojsku, navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu Kremlja.
U blizini graničnog prelaza Korčova na jugoistoku Poljske došlo je do uzbune kada je stado ovaca prešlo granicu sa Ukrajinom. Incident se dogodio 29. marta noću.
Najveći lanac knjižara u Ukrajini "Knjižara E" pustio je u prodaju memoare ustaškog poglavnika Ante Pavelića, Hitlerovog saveznika koji je sprovodio etničko čišćenje nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svetskog rata.
U Ruskom dobrovoljačkom korpusu (RDK), koji je Ruska Federacija proglasila za terorističku organizaciju nalaze se ukrajinski vojnici, napisala je na društvenim mrežama glavna i odgovorna urednica medijske grupe „Rasija sevodnja“ i televizijskog kanala RT Margarita Simonjan.
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel ponovo je stala u odbranu svoje politike prema Rusiji i pregovora sa Vladimirom Putinom, poručujući da bi bez diplomatskih napora iz 2015. godine sudbina Ukrajine mogla da bude potpuno drugačija.
Ruski predsednik Vladimir Putin odlučio je da značajno pojača delegaciju koja će 10. i 11. novembra pregovarati sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom u Abu Dabiju, šaljući dvojicu zamenika ministra spoljnih poslova, načelnika vojne obaveštajne službe i visokog oficira Generalštaba.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ostao je bez reči kada su ga novinari u Berlinu upitali šta misli o tome što je američki predsednik Donald Tramp ruskog lidera Vladimira Putina nazvao svojim prijateljem tokom istorijskog sastanka u kineskom Šendženu.
Američki predsednik Donald Tramp pozvao je evropske lidere da uspostave direktne kontakte sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, poručivši im da je Moskva spremna za razgovore o okončanju rata u Ukrajini i da Evropa mora sama da preduzme konkretne diplomatske korake.
Američki predsednik Donald Tramp u četvrtak popodne se telefonom iz predsedničkog aviona Air Force One uključio na samit o Ukrajini koji se održavao u kabinetu nemačkog kancelara u Berlinu.
Ruski vojni blogeri upozoravaju da Moskva više nema dovoljno sredstava da zaštiti Krimski most od ukrajinskih napada i da bi novo razaranje njegove konstrukcije moglo biti samo pitanje vremena.
Odnosi između šefice evropske diplomatije Kaje Kalas i predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen ozbiljno su narušeni zbog odluke da Kalas ne bude imenovana za glavnog pregovarača Evropske unije sa Rusijom, tvrdi britanski politički analitičar Aleksandar Merkuris.
Rusija bi mogla da odgovori na ukrajinske napade na Krimski most udarima bez presedana po strateški važnim mostovima na teritoriji Ukrajine, upozorio je ruski vojni stručnjak Andrej Maročko.
Predstojeći sastanak Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga mogao bi da donese ozbiljne probleme upravo Rusiji, ukoliko Sjedinjene Američke Države i Kina postignu dogovor kojim bi se ograničila ekonomska saradnja Pekinga i Moskve.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske trupe će se uskoro obračunati sa Odesom i mogu stići do Kijeva ako bude potrebno, a ukrajinske oružane snage neće moći da ih zaustave, rekao je bivši savetnik Pentagona pukovnik Daglas Mekgregor na Jutjub kanalu Daniel Davis/Deep Dive.
Sara Valentik, narodna poslanica poslaničke grupe "Studentska lista" koja je izabrana za potpredsednicu srpskog parlamenta, poručila je, verovali ili ne, da Srpska napredna stranka (SNS), kojoj je poverenje dalo 1,7 miliona birača, nema pravo da govori.
Kandidatkinja Studentske liste Ana Dimitrijević koja nije završila u Narodnoj Skupštini poručila je da će nova vlast organizovati referendum o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, nakon što budu ispunjeni uslovi za ulazak naše zemlje u EU.
Poslanik SNS Vladimir Đukanović poručio je danas da je demokratija na udaru, a da je skoro 1, 8 miliona građana ostalo bez prava na svoje predstavnike.
Blokader Siniša Kovačević, strahuje od povratka Aleksandra Vučića na vlast, pa otvoreno poručuje da Srpsku naprednu stranku (SNS) treba zabraniti i to uz obrazloženje da bi takav potez bio najbolje rešenje.
Pitanje imovine Aleksandra Čupića, novog predsednika Narodne skupštine, izazvalo je brojne reakcije, a posebno je zanimljivo da se o ovoj temi oglasio i Milan Milenković, dugogodišnji kritičar Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke (SNS).
Kandidatkinja Studentske liste Ana Dimitrijević koja nije završila u Narodnoj Skupštini poručila je da će nova vlast organizovati referendum o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, nakon što budu ispunjeni uslovi za ulazak naše zemlje u EU.
Nataša Tasić Knežević, narodna poslanica sa liste "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" održala je emotivan govor u parlamentu, pozivajući na međusobno poštovanje, dijalog i uvažavanje različitih političkih stavova i nacionalnih zajednica.
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali rekao je danas da je Srbija u ovom trenutku najbrže rastuća ekonomija u Evropi i dodao da se očekuje da rast BDP-a ove godine iznosi između 3,5 i 3,7 odsto.
U Srbiji se danas nakon sunčanog prepodneva očekuje novo naoblačenje sa kišom i pljuskovima koje će zahvatiti prvo severne i zapadne, a posle podne i ostale predele zemlje.
Šabac se u istoriji Srbije često pominje kao "grad prvina". Istina, prvo se u njemu svirao klavir, tu su se nalazile prve kuće sa staklima na prozorima, a Šapčanke su prve na ovim prostorima menjale stroga pravila.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da će danas biti sprovedena prva aukcija prevremenog otkupa državnih obveznica, kako bi država dala mogućnost svim vlasnicima obveznica da prodaju svoje hartije, uključujući i obveznice Banke Poštanska štedionica koja će na taj način ojačati svoju likvidnost.
Ognjen Dabetić (36) osuđen je danas u Višem sudu u Beogradu na 14 godina zatvora zbog teškog ubistva transrodne osobe Noe Milivojev (18), koja je nestala u junu 2023. godine, a čije je telo pronađeno u njegovom stanu.
Nesvakidašnja krađa odigrala se prekjuče u centru Beograda, gde su dvojica nepoznatih muškaraca, prerušena u radnike, iz kuće starijeg muškarca (76) iznela metalni sef sa oko 100.000 evra i nekoliko skupocenih ručnih satova.
Nakon što je Dejan Dragijević izneo svoju odbranu pred Sudskim većem Višeg suda u Negotinu, isto je učinio i Srđan Janković, koji je takođe optužen za teško ubistvo Danke Ilić.
Kloi Kardašijan otkrila je da se sada identifikuje kao demiseksualna osoba, govoreći otvoreno o svom ljubavnom i seksualnom životu nakon pet godina celibata.
Reditelju i dugogodišnjem članu Pozorištanceta "Puž" Marku Jovičiću uručena je nagrada "Slobodanka Caca Aleksić", priznanje koje nosi ime osnivačice i zaštitnog znaka ovog čuvenog dečjeg pozorišta.
Vrat, unutrašnja strana butina i grudi tri su ženske erogene zone koje muškarci često zanemaruju. Stručnjaci otkrivaju zašto upravo nežni dodiri ovih delova tela mogu da naprave veliku razliku tokom predigre.
Melanija Tramp se pojavila na premijeri nastavka svog dokumentarnog projekta u Njujorku u izdanju koje je spojilo eleganciju, dozu provokativnosti i prepoznatljivu sofisticiranost.
Igrači su u datumu objavljivanja GTA 6 uočili paralelu sa čuvenim odmetničkim parom Boni i Klajdom, što je dodatno podgrejalo nagađanja o skrivenim porukama.
Nedaleko od Kopenhagena, u mestu Nerum, nalazi se jedno od najneobičnijih ostvarenja evropske pejzažne arhitekture, sa kružnim baštama nalik zelenim ostrvima.
Devojka Viktora Živojinovića, Aleksandra Gašić, pokazala je na društvenim mrežama kako provodi slobodno vreme, a njenom objavom otkriveno je i jedno zajedničko interesovanje koje deli sa Breninim sinom.
Žena pevača Saše Kovačevića, Zorana Tasovac, porodila se 16. novembra i rodila zdravog dečaka kojem su novopečeni roditelji dali ime Aleksa, a ponosni tata juče je izveo suprugu i bebu iz porodilišta.
Starleta Tamara Đurić ponovo je uspela da privuče ogromnu pažnju na društvenim mrežama, a njeno najnovije golišavo izdanje nikoga nije ostavilo ravnodušnim.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.