Američki "odbrambeni štit" nad Evropom uskoro bi mogao da se zatvori, tako da EU mora da se oslanja samo na sebe, čak i unutar NATO-a, izjavio je visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj.
- Američki odbrambeni štit, koji je štitio Evropu tokom Hladnog rata, mogao bi uskoro da se 'zatvori' u zavisnosti od toga ko bi mogao da završi u Beloj kući. Zato Evropska unija mora da računa samo na sebe u oblasti odbrane. Važnost NATO-a ostaje, ali unutar Alijanse mora da se pojavi evropska komponenta - rekao je Borelj tokom obraćanja na Međunarodnom forumu u Briselu.
Prema njegovim rečima, SAD više nisu spremne da "štite sve NATO saveznike pod bilo kojim okolnostima". To, kako kaže, primorava EU da jača sopstvene odbrambene mogućnosti.
- NATO je u centru naše kolektivne bezbednosti, ali NATO takođe mora da prizna svet koji se menja i da se menja zajedno sa njim. Ranije se verovalo da će jačanje evropske strateške odgovornosti za sopstvenu bezbednost naneti štetu NATO-u i dovesti do razjedinjavanja sa SAD. Sada taj rizik više ne dolazi sa evropske strane, dolazi iz američke politike - naglasio je on.
Prema rečima Borelja, EU neće moći da dobije sopstvenu vojsku u dogledno vreme, jer zemlje članice i dalje insistiraju na očuvanju nacionalnog suvereniteta po pitanju odbrane. On je podsetio da su mnogi evropski lideri upozoravali Evropsku komisiju na svoje neslaganje sa prenošenjem ovlašćenja u oblasti odbrane na evropske institucije.
Prema njegovim rečima, postoji ogroman potencijal za saradnju država članica u oblasti odbrane, ali i dalje ostaje zabrinutost i želja da se, pre svega, obezbedi sopstveni odbrambeni kompleks u svakoj pojedinačnoj državi.
Kao pozitivan primer naveo je stvaranje Evropskog fonda za mir, iz kojeg EU, između ostalog, plaća deo troškova za snabdevanje Ukrajinom naoružanjem, kao i obuku ukrajinske vojske.
Foto: EPA
Žozep Borelj najavljuje ozbiljne promene
Izgledi za izbijanje rata u Evropi
U isto vreme, šef evropske diplomatije ocenio je da mogućnost intenzivnog rata u Evropi više nije fantazija.
- U potpunosti smo u obavezi da uradimo sve što možemo da to izbegnemo. Potrebna su nam sredstva radi obuzdavanja neprijatelja -rekao je on.
Šef evropske diplomatije je dodao da je za postizanje jakih odbrambenih kapaciteta EU potreban "odbrambeni mehanizam" za finansiranje.
Sistemi "patriot"
Pored toga, diplomata je, govoreći o naoružanju, rekao da je pre nekoliko dana ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitrij Kuleba "očajnički" tražio od njega sedam PVO sistema "patriot".
- Imamo moralnu obavezu da nastavimo da podržavamo Ukrajinu - dodao je Borelj. Kako kaže, zemlje EU bi mogle „operativno da obezbede takve sisteme“.
- Mi kažemo da ćemo pomoći u obnovi Ukrajine. Ali je bolje da sprečimo njeno uništenje - ocenio je on, ističući da je situacija na frontu "veoma složena".
Izbori za Evropski parlament
Borelj se osvrnuo i na predstojeći izbore za Evropski parlament, rekavši da će se zemlje Unije suočiti sa "destabilizujućom aktivnošću" Rusije, iako je zvanična Moskva u više navrata odbacivala takve optužbe.
- Rusija namerava da sprovodi takve aktivnosti protiv cele Evropske unije. To ne mora da podrazumeva bombardovanje. Tokom predstojećih izbora videćete koliko destabilizujuće aktivnosti prete našoj demokratiji - ocenio je on.
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj naveo je u pisanom odgovoru Evropskom parlamentu da je EU zabrinuta zbog izostanka prethodnih konsultacija Prištine u vezi sa odlukom tzv centralne banke Kosova da zabrani dinar i zbog posledica koje ta odluka može da ima na svakodnevni život Srba na Kosovu i Metohiji.
Zapad podržava Ukrajinu ne iz ljubavi prema ukrajinskom narodu, već zato što služi sopstvenim geopolitičkim interesima, izjavio je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj za CNN.
isoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj izjavio je danas, povodom godišnjice Ohridskog sporazuma i uoči sutrašnjeg sastanka glavnih pregovarača Beograda i Prištine u Briselu, da će EU nastaviti da vrši pritisak na obe strane kako bi se ostvario napredak u primeni ovog sporazuma.
Šef diplomatije Evropske unije Žozep Borelj rekao je danas da obezbeđivanje novog paketa vojne pomoći Ukrajini nije moglo da čeka, pošto će, kako je ocenio, ishod rata u Ukrajini biti odlučen ovog proleća ili leta.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Kremlj je odbacio predlog da delovima Donbasa upravlja treća strana u okviru budućeg mirovnog sporazuma, uz poruku da Moskva taj region smatra delom Rusije i da neće prihvatiti ni raspoređivanje vojnika država NATO u Ukrajini posle završetka sukoba.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
Norveška je danas proširila svoju arktičku brigadu Finmark, formiranu prošle godine na krajnjem severu zemlje u blizini granice sa Rusijom, u okviru jačanja vojnog prisustva NATO nakon početka rata u Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj naveo je u pisanom odgovoru Evropskom parlamentu da je EU zabrinuta zbog izostanka prethodnih konsultacija Prištine u vezi sa odlukom tzv centralne banke Kosova da zabrani dinar i zbog posledica koje ta odluka može da ima na svakodnevni život Srba na Kosovu i Metohiji.
Jedan kratak razgovor predsednika Srbije Aleksandra Vučića i direktora Puteva Srbije Zorana Drobnjaka tokom današnjeg svečanog otvaranja novih 28 kilometara moderno izgrađenog Dunavskog koridora izazvao je salve smeha, posebno zbog Drobnjakove urnebesne reakcije na jedno pitanje šefa naše države.
Predsednik Rusije Vladimir Putin uveren je da će tokom predstojeće zime dokrajčiti Ukrajinu pojačanim pritiskom na Kijev, dok se istovremeno približava otvaranju još jednog fronta, tvrdi bivši ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba.
Potpredsednik Slobodne Crne Gore i poznati barski privrednik i ugostitelj Vlado Stijović obezbedio je smeštaj za pedesetoro dece sa Kosova i Metohije i njihove učitelje, koji borave na Crnogorskom primorju.
Kada Nemačka zabranjuje opoziciju pred izbore, to je za Brisel i tajkunske medije "odbrana ustava", a kada bi Srbija sankcionisala ulično nasilje i pretnje – to bi nazvali fašizmom! Zahtev Borisa Pistorijusa za gašenje AfD-a ogolio je do koske sve dvostruke aršine i lažnu brigu zapadnih elita za demokratiju.
Lider naprednjaka i savetnik predsednika republike Miloš Vučević osudio je nasilje koji su blokaderi sprovodili na narodnom skupu u Užicu istakavši da su ponovo pokazali svoje lice.
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta zatražio je danas od Evropske unije da jasno osudi i zabrani održavanje koncerata hrvatskog pevača Marka Perkovića Tompsona u državama članicama EU, jer su njegovi nastupi decenijama praćeni promocijom ustaštva.
Voditeljka Exatlona Tijana Jović uključila se iz Dominikane i otkrila da gledaoci ni sami ne mogu da naslute kakva sezona sa sjajnim takmičarima je pred nama.
Učesnici prve sezone Exatlona Srbija Radojica Lazić i Anabela Zonai trenutno se nalaze u Dominikani, a javnost najviše zanima da li je njihov odlazak povezan sa drugom sezonom takmičenja.
Reper Gazda Paja pokazaće svoje veštine u najvećem sportskom rijalitiju Exatlonu, a njegova žena Vesna je takođe u sjajnoj formi, pa je suprugu komotno mogla da se pridruži u takmičenju.
Sa 10.000 evra u džepu nalazite se u jako dobroj poziciji za kupovinu polovnjaka u Srbiji, a pravi izbor zavisi samo od toga šta vam je najvažnije prilikom vožnje.
Pripadnici Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova ugasili su požar koji je 13. avgusta izbio u ataru sela Lukovo, na teritoriji Vranja.
Stravično nasilje dogodilo se pre nekoliko dana u Obrenovcu, kada je državljanin Azerbejdžana N. O. (38) brutalno pretukao svoju devojku, ukrajinsku državljanku L. S. (22), nanevši joj teške povrede po glavi i telu.
Sinoć je u Zaječaru počeo tradicionalni rok spektakl, 59.Gitarijada koja se održava u podnožju Kraljevice uz rokere koji su pristigli iz svih gradova Srbije, ali i iz inostranstva.
"Pyzy" su tradicionalne poljske knedle od krompira koje se kuvaju u vreloj vodi, a kombinacija sirovog i kuvanog krompira daje im neponovljivu teksturu.
Da biste sprečili ulazak smrdibuba, važno je na vreme zaštititi prozore i zatvoriti moguće otvore kroz koje mogu da prođu. Pored toga, nekoliko kućnih trikova i redovno održavanje prostora oko prozora mogu pomoći da ih bude znatno manje.
Letnje pastelne nijanse polako odlaze u drugi plan, a jesen 2026. donosi sasvim drugačiju paletu. Sudeći prema kolekcijama vodećih svetskih dizajnera, jedna nijansa posebno se izdvojila i nametnula kao apsolutni favorit sezone - vinska boja koja svakom stajlingu daje dozu luksuza i elegancije.
Ako ste nekada putovali avionom, verovatno ste tokom poletanja osetili neprijatan pritisak, zapušenost ili čak bol u ušima. Ova pojava se naziva barotrauma uha ili "avionsko uho", a do nje dolazi zbog nagle promene vazdušnog pritiska u kabini aviona.
Pevač Dragan Kojić Keba tokom druženja sa medijima u jednom prestoničkom restoranu dotakao se predstojećeg koncerta, kolega, svojih naslednika, ali i Saše Popovića koji mu jako nedostaje.
Ivan Marinković progovorio je o odluci ćerke Lene da promeni prezime u majčino, istakavši da ga taj potez nije iznenadio jer je bio pripremljen na takav scenario, ali da je i dalje razočaran.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.