Američki "odbrambeni štit" nad Evropom uskoro bi mogao da se zatvori, tako da EU mora da se oslanja samo na sebe, čak i unutar NATO-a, izjavio je visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj.
- Američki odbrambeni štit, koji je štitio Evropu tokom Hladnog rata, mogao bi uskoro da se 'zatvori' u zavisnosti od toga ko bi mogao da završi u Beloj kući. Zato Evropska unija mora da računa samo na sebe u oblasti odbrane. Važnost NATO-a ostaje, ali unutar Alijanse mora da se pojavi evropska komponenta - rekao je Borelj tokom obraćanja na Međunarodnom forumu u Briselu.
Prema njegovim rečima, SAD više nisu spremne da "štite sve NATO saveznike pod bilo kojim okolnostima". To, kako kaže, primorava EU da jača sopstvene odbrambene mogućnosti.
- NATO je u centru naše kolektivne bezbednosti, ali NATO takođe mora da prizna svet koji se menja i da se menja zajedno sa njim. Ranije se verovalo da će jačanje evropske strateške odgovornosti za sopstvenu bezbednost naneti štetu NATO-u i dovesti do razjedinjavanja sa SAD. Sada taj rizik više ne dolazi sa evropske strane, dolazi iz američke politike - naglasio je on.
Prema rečima Borelja, EU neće moći da dobije sopstvenu vojsku u dogledno vreme, jer zemlje članice i dalje insistiraju na očuvanju nacionalnog suvereniteta po pitanju odbrane. On je podsetio da su mnogi evropski lideri upozoravali Evropsku komisiju na svoje neslaganje sa prenošenjem ovlašćenja u oblasti odbrane na evropske institucije.
Prema njegovim rečima, postoji ogroman potencijal za saradnju država članica u oblasti odbrane, ali i dalje ostaje zabrinutost i želja da se, pre svega, obezbedi sopstveni odbrambeni kompleks u svakoj pojedinačnoj državi.
Kao pozitivan primer naveo je stvaranje Evropskog fonda za mir, iz kojeg EU, između ostalog, plaća deo troškova za snabdevanje Ukrajinom naoružanjem, kao i obuku ukrajinske vojske.
Foto: EPA
Žozep Borelj najavljuje ozbiljne promene
Izgledi za izbijanje rata u Evropi
U isto vreme, šef evropske diplomatije ocenio je da mogućnost intenzivnog rata u Evropi više nije fantazija.
- U potpunosti smo u obavezi da uradimo sve što možemo da to izbegnemo. Potrebna su nam sredstva radi obuzdavanja neprijatelja -rekao je on.
Šef evropske diplomatije je dodao da je za postizanje jakih odbrambenih kapaciteta EU potreban "odbrambeni mehanizam" za finansiranje.
Sistemi "patriot"
Pored toga, diplomata je, govoreći o naoružanju, rekao da je pre nekoliko dana ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitrij Kuleba "očajnički" tražio od njega sedam PVO sistema "patriot".
- Imamo moralnu obavezu da nastavimo da podržavamo Ukrajinu - dodao je Borelj. Kako kaže, zemlje EU bi mogle „operativno da obezbede takve sisteme“.
- Mi kažemo da ćemo pomoći u obnovi Ukrajine. Ali je bolje da sprečimo njeno uništenje - ocenio je on, ističući da je situacija na frontu "veoma složena".
Izbori za Evropski parlament
Borelj se osvrnuo i na predstojeći izbore za Evropski parlament, rekavši da će se zemlje Unije suočiti sa "destabilizujućom aktivnošću" Rusije, iako je zvanična Moskva u više navrata odbacivala takve optužbe.
- Rusija namerava da sprovodi takve aktivnosti protiv cele Evropske unije. To ne mora da podrazumeva bombardovanje. Tokom predstojećih izbora videćete koliko destabilizujuće aktivnosti prete našoj demokratiji - ocenio je on.
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj naveo je u pisanom odgovoru Evropskom parlamentu da je EU zabrinuta zbog izostanka prethodnih konsultacija Prištine u vezi sa odlukom tzv centralne banke Kosova da zabrani dinar i zbog posledica koje ta odluka može da ima na svakodnevni život Srba na Kosovu i Metohiji.
Zapad podržava Ukrajinu ne iz ljubavi prema ukrajinskom narodu, već zato što služi sopstvenim geopolitičkim interesima, izjavio je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj za CNN.
isoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj izjavio je danas, povodom godišnjice Ohridskog sporazuma i uoči sutrašnjeg sastanka glavnih pregovarača Beograda i Prištine u Briselu, da će EU nastaviti da vrši pritisak na obe strane kako bi se ostvario napredak u primeni ovog sporazuma.
Šef diplomatije Evropske unije Žozep Borelj rekao je danas da obezbeđivanje novog paketa vojne pomoći Ukrajini nije moglo da čeka, pošto će, kako je ocenio, ishod rata u Ukrajini biti odlučen ovog proleća ili leta.
Rusija se priprema da tokom jeseni mobiliše više od 500.000 ljudi, a deo njih mogao bi gotovo odmah da bude upućen na front u Ukrajini, tvrde ukrajinski zvaničnici.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov pozvao je Rusiju da razmotri vojne udare ne samo protiv Ukrajine, već i protiv država koje Kijevu isporučuju oružje, obaveštajne podatke i drugu pomoć.
Ruske snage su tokom ove godine pojačale upotrebu kombinovanih vazdušnih napada na Ukrajinu, koji se sastoje od velikog broja bespilotnih letelica, nakon kojih slede udari balističkim i krstarećim raketama.
Višesatne eksplozije, ogroman požar i razoreno naselje ostali su posle ruskog udara na skladište municije u Višnjevoju 6. jula, a reakcija ukrajinske vojske otvorila je sumnju da se u objektu nalazilo oružje čije prisustvo Kijev ne želi javno da prizna.
Norveški publicista Pol Stejgan ocenjuje da bi mogući ulazak Ukrajine u NATO za Moskvu potpuno promenio bezbednosnu računicu, a da bi Odesa u tom scenariju postala jedna od ključnih tačaka sukoba Rusije i Zapada.
Evropska unija sprema plan koji bi omogućio da se vojska, tenkovi i teška tehnika mnogo brže prebacuju ka istočnom krilu NATO-a, odnosno prema granicama sa Rusijom i Belorusijom. Cilj je da se rok za odobravanje vojnog transporta preko evropskih granica skrati sa sadašnjih do 45 dana na samo tri dana.
Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je da ne zna šta bi moglo da natera ruskog predsednika Vladimira Putina da sedne za pregovarački sto sa Ukrajinom, navodeći da je "teško ući u njegovu glavu".
Letonija se ozbiljno vara ako misli da pod okriljem Severnoatlantske alijanse (NATO) može da učestvuje u napadima na Rusiju bez posledica, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Mihail Galuzin za „Sputnjik“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj naveo je u pisanom odgovoru Evropskom parlamentu da je EU zabrinuta zbog izostanka prethodnih konsultacija Prištine u vezi sa odlukom tzv centralne banke Kosova da zabrani dinar i zbog posledica koje ta odluka može da ima na svakodnevni život Srba na Kosovu i Metohiji.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje.
Nastavlja se blokaderski rat do istrebljenja, a sada su zgubidani ponovo napali članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) u koje su se do juče kleli.
Direktor UKC Niš, doc. dr Milan Lazarević, uputio je snažan i nedvosmislen poziv mladim lekarima u Nišu da se uključe u akcije preventivnih pregleda, koje je inicirao predsednik Vučić, i izađu na teren zajedno sa kolegama iz kliničkog centra i Instituta Niška Banja, tamo gde se najdirektnije spasavaju životi.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Na Odeljenju neuroradiologije Centra za radiologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije po prvi put u Srbiji, ugrađen venski stent u mozgu kod pacijenta sa hroničnom, stalnom, teškom glavoboljom.
Zbog višesatnih gužvi na Gradini, vozači koji danas putuju ka Grčkoj mogu uštedeti vreme prelaskom na manje opterećene alternativne granice sa Bugarskom.
Policija u Skoplju podnela je krivične prijave protiv dvojice muškaraca iz tog makedonskog grada koji se sumnjiče da su silovali ženu iz Srbije (32) koja živi u Skoplju, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Nije vam potreban skup organizer da biste zaštitili nakit tokom putovanja. Nekoliko jednostavnih trikova pomoći će vam da stigne na odredište bez oštećenja i petljanja.
Bikini ove godine obeležava 80 godina otkako je prvi put predstavljen javnosti, a kupaći kostim koji je 1946. izazvao skandal danas je jedan od najprepoznatljivijih simbola letnje mode, dok se granice njegovog izgleda i dalje pomeraju.
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Učesnica rijalitija Elita 9 Aneli Ahmić osvojila je 2. mesto u superfinalu "Elite 9", međutim ona je zaplakala kada je videla da je nije sačekao niko od njenih bliskih ljudi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.